Prema članu 327. stav 3. Zakona o privrednim društvima, uprava društva dužna je svake godine podnijeti registru društava spisak članova društva sa visinom njihovih ugovorenih i uplaćenih uloga najkasnije 30 dana po isteku zakonom utvrđenog roka za sačinjavanje godišnjeg obračuna (praktično do krajaRead more
Prema članu 327. stav 3. Zakona o privrednim društvima, uprava društva dužna je svake godine podnijeti registru društava spisak članova društva sa visinom njihovih ugovorenih i uplaćenih uloga najkasnije 30 dana po isteku zakonom utvrđenog roka za sačinjavanje godišnjeg obračuna (praktično do kraja marta). Registar društava nalazi se kod nadležnog suda, tako da je sud adresa na koju se dostavljaju navedeni podaci.
Pored toga, nadležnom sudu je potrebno i u toku godine podnijeti svaku promjenu podataka upisanih u knjigu udjela, dakle, sudu je potrebno prijaviti svaku promjenu u pogledu upisa, uplate i svaku drugu promjenu stanja udjela do koje dođe u toku godine.
1) Prihod koji ostvarujete po osnovu izdavanja pijačnih stolova je, po našem mišljenju, prihod od usluge koji trebate evidentirati na kontu 611 (a ne prihod od zakupnina na kontu 651), pošto je to usluga u sklopu vaše djelatnosti. 2) Zakonom o porezu na imovinu, naslijeđe i poklon (“Sl. novine TK”,Read more
1) Prihod koji ostvarujete po osnovu izdavanja pijačnih stolova je, po našem mišljenju, prihod od usluge koji trebate evidentirati na kontu 611 (a ne prihod od zakupnina na kontu 651), pošto je to usluga u sklopu vaše djelatnosti.
2) Zakonom o porezu na imovinu, naslijeđe i poklon (“Sl. novine TK”, broj 14/09) nije izičito predviđeno oslobađanje od obaveze plaćanja poreza na imovinu u slučaju poput vašeg. Naime, prema članu 6. tog Zakona, porez na imovinu se ne plaća na imovinu koja vlasniku služi za obavljanje osnovne djelatnosti, osim imovine iz člana 4. stav 2. Zakona (poslovne prostorije, stambene zgrade, stana, garaže i parking prostora koji se izdaju pod zakup). Mišljenja smo da se u vašem slučaju, ipak, ne radi o “klasičnom” zakupu, nego o sastavnom dijelu vašeg poslovanja javnom imovinom koja vam je data na upravljanje, te da stoga iznajmljivanje pijačnih stolova ne podliježe oporezivanju porezom na imovinu. Ipak, preporučujemo da se o ovom pitanju obratite i Ministarstvu finansija TK, odnosno Poreznoj upravi FBiH – Kantonalnom uredu Tuzla.
3) Da, obavezni ste voditi TKU za promet koji je ostvaren pružanjem usluge izdavanja pod zakup pijačnih stolova. Naime, Zakonom o unutrašnoj trgovini (“Sl. novine FBiH”, broj 40/10) je propisano da trgovac koji pruža trgovačke usluge je dužan ažurno voditi trgovačku knjigu usluga za trgovačke usluge, pri čemu se trgovačkim uslugama (član. 26. Zakona) smatraju i usluge tržnice na veliko (koje podrazumijevaju, između ostalih, stavljanje na raspolaganja prostora za izlaganje i prodaju poljoprivredno-prehrambenih i drugih proizvoda), kao i usluge tržnice na malo.
O problematici mjenjačkih poslova (propisi, dobijanje odobrenja za obavljanje ovih poslova, način rada, potrebne evidencije i izvještaji, računovodstveni tretman) detaljno smo pisali u “Poreznom savjetniku” broj 7 - 8/2011. U najkraćem, mjerodavan propis kojim se reguliše rad mjenjačnica, pored ZakoRead more
O problematici mjenjačkih poslova (propisi, dobijanje odobrenja za obavljanje ovih poslova, način rada, potrebne evidencije i izvještaji, računovodstveni tretman) detaljno smo pisali u “Poreznom savjetniku” broj 7 – 8/2011. U najkraćem, mjerodavan propis kojim se reguliše rad mjenjačnica, pored Zakona o deviznom poslovanju (“Službene novine Federacije BiH”, broj 47/10), je Odluka o uslovima i načinu obavljanja mjenjačkih poslova (“Službene novine Federacije BiH”, broj 58/10). Ovim propisima je regulisano da mjenjačke poslove
mogu obavljati banke, kao i rezidenti – druga pravna lica i poduzetnici koji imaju zaključen ugovor sa bankom, ovlaštenje Ministarstva finansija i registrovani su za obavljanje mjenjačkih poslova. Kad su u pitanju samostalni privrednici koji su ovlašteni i registrovani za vođenje mjenjačnice, oni moraju voditi knjige koje su (Zakonom o porezu na dohodak, odnosno Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dohodak) i, inače, propisane za ovu kategoriju obveznika – fizičkih lica: Knjigu prihoda i rashoda (KPR-1041), Knjigu prometa (KP-1042), Evidenciju – popisnu listu dugotrajne imovine (PLDI-1043) i Evidenciju potraživanja i obaveza (EPO-1044). Pored toga, mjenjačnica je dužna da vodi blagajničko poslovanje u skladu sa važećim propisima i instrukcijama banke, a, takođe, je obavezna da banci dostavlja izvještaje o prodaji i kupovini strane gotovine i otkupu čekova koji glase na stranu valutu, na način i u rokovima predviđenim ugovorom s bankom. Isto tako, mjenjačnica dostavlja odgovarajuće izvještaje Agenciji za bankarstvo, na osnovu kojih Agencija vrši kontrolu rada i poslovanja mjenjačnice. Po navedenim propisima mjenjačnica mora imati ovlaštenog mjenjača (koji može biti i vlasnik mjenjačnice). Osnovica za obračun doprinosa za vlasnika mjenjačnice u 2012. godini je 809,00 KM (objavljeno u “Službenim novinana Federacije BiH”, broj 83/11).
U skladu s odredbom člana 4. stav 1. Zakona o fiskalnim sistemima (“Službene novine FBiH”, broj 81/09), svaka osoba koja je upisana u odgovarajući registar za promet dobara, odnosno za pružanje usluga klijentima ima obavezu evidentiranja svakog pojedinačno ostvarenog prometa preko fiskalnih uređajaRead more
U skladu s odredbom člana 4. stav 1. Zakona o fiskalnim sistemima (“Službene novine FBiH”, broj 81/09), svaka osoba koja je upisana u odgovarajući registar za promet dobara, odnosno za pružanje usluga klijentima ima obavezu evidentiranja svakog pojedinačno ostvarenog prometa preko fiskalnih uređaja i to neovisno od načina plaćanja (gotovina, ček, kartica, virman i sl.). Obaveza fiskalizacije odnosi se na obavljanje prometa u vršenju svih djelatnosti koje nisu izuzete u smislu člana 5. istog zakona. U svrhu davanja odgovora na predmetno pitanje, prije svega je potrebno imati u vidu da fizička osoba koja obavlja taksi djelatnost s jednim (vlastitim) vozilom i pravna osoba koje su registrovana za prijevoz osoba i koja imaju veći broj zaposlenih taksi vozača ne spadaju u istu kategoriju poreznih obaveznika.
Naime, u skladu s članom 50. stav 1. tačka 3. Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dohodak (“Službene novine FBiH”, broj 67/08) poreznim obaveznicima koji obavljaju prijevoz putnika sa samo jednim sredstvom prijevoza odobreno je plaćanje poreza na dohodak u paušalnom iznosu. S tim u vezi, u skladu s odredbom stava 4. istog člana, porezni obaveznici koji porez na dohodak od samostalne djelatnosti plaćaju u paušalnom iznosu nisu dužni voditi poslovne knjige (knjiga prihoda i rashoda, knjiga prometa, itd.) propisane članom 19. st. 2. Zakona o porezu na dohodak (“Sl. novine FBiH”, broj 10/08).
U skladu navedenom, taksi prijevoznici koji obavljaju prijevoz putnika sa samo jednim sredstvom prijevoza, te porez na dohodak od samostalne djelatnosti plaćaju u paušalnom iznosu, nisu obavezni evidentirati promet preko fiskalnih uređaja. Ovo iz razloga, što ne bi bilo svrsishodno kontrolirati promet evidentiran preko fiskalnog uređaja u slučajevima kada obaveznik plaća porez u paušalno propisanom iznosu bez obzira na promet koji je ostvaren.
Suprotno naprijed navedenom, pravna osoba koja je registrovana za prijevoz osoba i koja usluge prijevoza obavljaju s većim brojem vozila i zaposlenih taksi vozača, dužna su putem fiskalnih uređaja evidentirati svaki pojedinačno ostvareni promet.
Zakonom o fiskalnim sistemima („Službene novine FBiH“, broj 81/09) definirana je obaveza da se putem fiskalnih uređaja evidentira ostvareni promet, a ne prihod, tamo gdje promet robe ili usluge nastaje i u vrijeme kada se taj promet vrši. U skladu načelima fiskalizacije, fiskalnim uređajem se evidenRead more
Zakonom o fiskalnim sistemima („Službene novine FBiH“, broj 81/09) definirana je obaveza da se putem fiskalnih uređaja evidentira ostvareni promet, a ne prihod, tamo gdje promet robe ili usluge nastaje i u vrijeme kada se taj promet vrši. U skladu načelima fiskalizacije, fiskalnim uređajem se evidentira promet, a Zakon i pravilnici ne propisuju druge evidencije. Propisi o PDV‐u ne tretiraju Zakon o fiskalnim sistemima, tako da za sve obaveze koje proistječu u vezi PDV‐a, primjenjuju propisi o PDV‐u koji su na snazi.
Posmatrano s tehničkih aspekata certificirani uređaji u Federaciji BiH mogu poslužiti bilo koji vid prodaje roba i usluga, pa i više vidova odjednom, u ovisnosti od organizacije posla.
Do izmjene Uredbe na koju se pozivate u međuvremenu nije došlo, odnosno još uvijek je na snazi kao propis koji reguliše uslove koje preduzeće, odnosno drugo pravno lice, mora ispunjavati u pogledu broja zaposlenih da bi moglo početi obavljanje djelatnosti za koju je registrovano. Članom 2. te UredbeRead more
Do izmjene Uredbe na koju se pozivate u međuvremenu nije došlo, odnosno još uvijek je na snazi kao propis koji reguliše uslove koje preduzeće, odnosno drugo pravno lice, mora ispunjavati u pogledu broja zaposlenih da bi moglo početi obavljanje djelatnosti za koju je registrovano. Članom 2. te Uredbe je propisano da preduzeće može početi obavljati svoju registrovanu djelatnost pod uslovom da ima direktora koji je socijalno osiguran,
kao i zaposlene radnike odgovarajućih stručnih kvalifikacija, u skladu sa potrebama djelatnosti preduzeća, odnosno drugog pravnog lica, a u članu 3. iste Uredbe je propisan najmanji broj zaposlenih radnika koje (pored direktora) mora ima preduzeće, u zavisnosti od djelatnosti kojom se bavi. Za djelatnost poljoprivredne apoteke koja se svrstava u grupu 52.3 – Trgovina na malo farmaceutskim, medicinskim, kozmetičkim i toaletnim proizvodima, utvrđeno je da, pored direktora, mora imati još jednog zaposlenog radnika. Dakle, slijedom navedenog može se zaključiti da je inspekcijska kontrola u pravu ukoliko je naložila da ova poljoprivredna apoteka, koja je registrovana kao d.o.o., pored direktora, morala zaposliti najmanje još jednog radnika.
Propisi u Federaciji BiH, za razliku od nekih uporednih zakonodavstava, ne poznaju institut privremenog prestanka rada niti “mirovanja” privrednog društva. Drugim riječima, Zakon o privrednim društvima u FBiH ne poznaje situaciju da društvo koje je registrovano za obavljanje određene djelatnosti neRead more
Propisi u Federaciji BiH, za razliku od nekih uporednih zakonodavstava, ne poznaju institut privremenog prestanka rada niti “mirovanja” privrednog društva. Drugim riječima, Zakon o privrednim društvima u FBiH ne poznaje situaciju da društvo koje je registrovano za obavljanje određene djelatnosti ne započinje ili prekida poslovnu aktivnost, a nastavlja da i dalje formalno postoji. Iako takva mogućnost nije predviđena propisima, ona u praksi egzistira u različitim modalitetima. Pri tome je bitno da “mirovanje” firme ne znači i “mirovanje” određenih obaveza, tako da i privremena obustava obavljanja djelatnosti ima svoju cijenu, prije svega, izraženu kroz određene finansijske izdatke, ali i kroz neke administrativne obaveze. Nabrojaćemo najvažnije obaveze:
– plaćanje takse na istaknutu firmu (po kantonalnom propisu);
– osiguranje najmanjeg broja zaposlenih prema Uredbi o uslovima koje je preduzeće dužno da ispunjava u pogledu broja zaposlenih radi obavljanja registrovane djelatnosti (“Službene novine Federacije BiH”, br. 15/98 i 5/99), prema kojoj firma mora imati direktora koji je socijalno osiguran i najmanje onoliko zaposlenih koliko je to propisano Uredbom (zavisno od djelatnosti);
– plaćanje propisanih doprinosa za lica koja mora imati u skladu sa Zakonom o doprinosima po kome, i kada se plaće ne isplaćuju, postoji obaveza plaćanja doprinosa;
– plaćanje poreza na imovinu (ukoliko firma raspolaže sa stalnim sredstvima na koja se plaća ovaj porez, npr. putničko vozilo);
– obaveza vođenja poslovnih knjiga (obračun amortizacije i sl) i sastavljanje i predaja finansijskih izvještaja.
Rezimirano, pravno ne postoji uporište za opciju firme “u mirovanju”, a ukoliko se firma odluči da formalno ne provede proceduru brisanja iz registra, treba računati sa obavezama koje će i u vrijeme “mirovanja” morati izvršavati, odnosno sa eventualnim sankcijama u slučaju da ne izvršava i takve obaveze.
Prema Zakonu o privrednim društvima (“Sl. novine FBiH”, br. 23/99 do 63/10), privredno društvo se može baviti samo onim djelatnostima za koje je prethodno dobilo odobrenje ili drugi odgovarajući akt nadležnog organa, te može obavljati poslove samo u okviru djelatnosti upisane u registar društava. IzRead more
Prema Zakonu o privrednim društvima (“Sl. novine FBiH”, br. 23/99 do 63/10), privredno društvo se može baviti samo onim djelatnostima za koje je prethodno dobilo odobrenje ili drugi odgovarajući akt nadležnog organa, te može obavljati poslove samo u okviru djelatnosti upisane u registar društava. Izuzetno, privredno društvo može obavljati i druge poslove koji se uobičajeno obavljaju uz djelatnosti upisane u registar društva, u obimu i na način koji su potrebni za poslovanje, a ne predstavljaju obavljanje tih poslova kao redovne djelatnosti.
Međutim, u slučaju iz upita se ne radi o takvoj vrsti poslova koji se obavljaju u manjem obimu, već se, de facto, radi o poslovima kojima će se društvo baviti na redovnoj osnovi, a za koje nije posebno registrovano, odnosno nema dozvolu za njihovo obavljanje.
Osim toga, Zakonom o unutrašnjoj trgovini (“Sl. Novine FBiH”, broj 40/10) je propisano da svako lice koji se bavi trgovinom, u zavisnosti od toga da li se radi o trgovini na veliko ili malo, ili pružanju trgovačkih usluga, mora za tu djelatnost biti i registrovano i ispunjavati sve uslove koji su propisani za obavljanje trgovačke djelatnosti. I jednim i drugim zakonom propisane su novčane sankcije za bavljenje određenom djelatnošću mimo registracije za takvu djelatnost.
Dakle, društvo sa sjedištem u BiH kojeg je osnovalo strano pravo lice, bez obzira na djelatnost kojom se bavi njegov osnivač, mora biti registrovano za djelatnost kojom će se zaista i baviti. Napominjemo da isti principi u osnovi vrijede i u RS i BD BiH.
Generalno, tačno je da se svako društvo može baviti samo onim djelatnostima za koje je registrovano. To je tako i navedeno u članu 7. stav 5. Zakona o privrednim društvima (“Službene novine Federacije BiH”, br. 23/99 do 07/09). Međutim, u narednom stavu istog člana Zakona se kaže i da društvo može oRead more
Generalno, tačno je da se svako društvo može baviti samo onim djelatnostima za koje je registrovano.
To je tako i navedeno u članu 7. stav 5. Zakona o privrednim društvima (“Službene novine Federacije BiH”, br. 23/99 do 07/09). Međutim, u narednom stavu istog člana Zakona se kaže i da društvo može obavljati i druge poslove koji idu uz registrovane djelatnosti, u obimu i na način koji su potrebni za poslovanje. Drugim riječima, obavljanje takvih poslova mora biti sporadično, tj. nikako ne smije biti na redovnoj bazi.
U vašem konkretnom slučaju, upravo je riječ o takvim sporadičnim slučajevima prodaje otpadnih materijala koje nesumnjivo proističu iz vrste ili prirode vaše osnovne djelatnosti, tako da ne postoje nikakve prepreke da vi povremeno vršite prodaju tih otpadnih materijala.
Kada je u pitanju PDV aspekt, ni tu nema ništa specifično. Prodaja materijala je klasična prodaja dobara i ne postoji valjan razlog da se takav promet tretira drugačije od nekih uobičajenih koji se vrše. Preduzeće je registrovani PDV obveznik, te stoga ima i obavezu obračunavanja PDV-a na svaki promet koji se smatra oporezivim, pa i na prodati otpadni materijal, a osnovica za PDV je postignuta prodajna vrijednost tog materijala.
Ukoliko ugovorom o privatizaciji, eventualno, nije postavljeno nikakvo ograničenje po pitanju prodaje opreme koja je na navedeni način unesena u preduzeće B, nema nikakve smetnje da se prodaja izvrši (bez obzira na to što ta oprema nikada nije aktivirana), a cijena po kojoj će se ta oprema prodati jRead more
Ukoliko ugovorom o privatizaciji, eventualno, nije postavljeno nikakvo ograničenje po pitanju prodaje opreme koja je na navedeni način unesena u preduzeće B, nema nikakve smetnje da se prodaja izvrši (bez obzira na to što ta oprema nikada nije aktivirana), a cijena po kojoj će se ta oprema prodati jeste stvar dogovora sa kupcem. Preporučujemo da se, ipak, prethodno informišete i kod nadležne agencije za privatiziciju ne samo zbog eventualnih ograničenja koja su utvrđena ugovorom o privatizaciji nego i zbog daljeg tretmana tih ulaganja od preduzeća A. Što se tiče PDV-a, osnovica za obračun je u svakom slučaju postignuta prodajna cijena opreme (ili eventualno viša, tržišna cijena, ali samo ukoliko bi se radilo o prodaji koja je motivirana nekim ličnim ili drugim sličnim odnosom sa kupcem). Obaveza zaračunavanja izlaznog PDV-a prilikom prodaje opreme postoji bez obzira na to da li je prilikom ranijeg prenosa te opreme bio plaćen tadašnji porez na promet ili ne.
Dostava podataka sudu o visini ugovorenih i uplaćenih uloga društva
Revizija
Prema članu 327. stav 3. Zakona o privrednim društvima, uprava društva dužna je svake godine podnijeti registru društava spisak članova društva sa visinom njihovih ugovorenih i uplaćenih uloga najkasnije 30 dana po isteku zakonom utvrđenog roka za sačinjavanje godišnjeg obračuna (praktično do krajaRead more
Prema članu 327. stav 3. Zakona o privrednim društvima, uprava društva dužna je svake godine podnijeti registru društava spisak članova društva sa visinom njihovih ugovorenih i uplaćenih uloga najkasnije 30 dana po isteku zakonom utvrđenog roka za sačinjavanje godišnjeg obračuna (praktično do kraja marta). Registar društava nalazi se kod nadležnog suda, tako da je sud adresa na koju se dostavljaju navedeni podaci.
See lessPored toga, nadležnom sudu je potrebno i u toku godine podnijeti svaku promjenu podataka upisanih u knjigu udjela, dakle, sudu je potrebno prijaviti svaku promjenu u pogledu upisa, uplate i svaku drugu promjenu stanja udjela do koje dođe u toku godine.
Obaveze firme koja se bavi izdavanjem pijačnih stolova
Revizija
1) Prihod koji ostvarujete po osnovu izdavanja pijačnih stolova je, po našem mišljenju, prihod od usluge koji trebate evidentirati na kontu 611 (a ne prihod od zakupnina na kontu 651), pošto je to usluga u sklopu vaše djelatnosti. 2) Zakonom o porezu na imovinu, naslijeđe i poklon (“Sl. novine TK”,Read more
1) Prihod koji ostvarujete po osnovu izdavanja pijačnih stolova je, po našem mišljenju, prihod od usluge koji trebate evidentirati na kontu 611 (a ne prihod od zakupnina na kontu 651), pošto je to usluga u sklopu vaše djelatnosti.
See less2) Zakonom o porezu na imovinu, naslijeđe i poklon (“Sl. novine TK”, broj 14/09) nije izičito predviđeno oslobađanje od obaveze plaćanja poreza na imovinu u slučaju poput vašeg. Naime, prema članu 6. tog Zakona, porez na imovinu se ne plaća na imovinu koja vlasniku služi za obavljanje osnovne djelatnosti, osim imovine iz člana 4. stav 2. Zakona (poslovne prostorije, stambene zgrade, stana, garaže i parking prostora koji se izdaju pod zakup). Mišljenja smo da se u vašem slučaju, ipak, ne radi o “klasičnom” zakupu, nego o sastavnom dijelu vašeg poslovanja javnom imovinom koja vam je data na upravljanje, te da stoga iznajmljivanje pijačnih stolova ne podliježe oporezivanju porezom na imovinu. Ipak, preporučujemo da se o ovom pitanju obratite i Ministarstvu finansija TK, odnosno Poreznoj upravi FBiH – Kantonalnom uredu Tuzla.
3) Da, obavezni ste voditi TKU za promet koji je ostvaren pružanjem usluge izdavanja pod zakup pijačnih stolova. Naime, Zakonom o unutrašnoj trgovini (“Sl. novine FBiH”, broj 40/10) je propisano da trgovac koji pruža trgovačke usluge je dužan ažurno voditi trgovačku knjigu usluga za trgovačke usluge, pri čemu se trgovačkim uslugama (član. 26. Zakona) smatraju i usluge tržnice na veliko (koje podrazumijevaju, između ostalih, stavljanje na raspolaganja prostora za izlaganje i prodaju poljoprivredno-prehrambenih i drugih proizvoda), kao i usluge tržnice na malo.
Poslovanje mjenjačnica kao samostalne djelatnosti
Revizija
O problematici mjenjačkih poslova (propisi, dobijanje odobrenja za obavljanje ovih poslova, način rada, potrebne evidencije i izvještaji, računovodstveni tretman) detaljno smo pisali u “Poreznom savjetniku” broj 7 - 8/2011. U najkraćem, mjerodavan propis kojim se reguliše rad mjenjačnica, pored ZakoRead more
O problematici mjenjačkih poslova (propisi, dobijanje odobrenja za obavljanje ovih poslova, način rada, potrebne evidencije i izvještaji, računovodstveni tretman) detaljno smo pisali u “Poreznom savjetniku” broj 7 – 8/2011. U najkraćem, mjerodavan propis kojim se reguliše rad mjenjačnica, pored Zakona o deviznom poslovanju (“Službene novine Federacije BiH”, broj 47/10), je Odluka o uslovima i načinu obavljanja mjenjačkih poslova (“Službene novine Federacije BiH”, broj 58/10). Ovim propisima je regulisano da mjenjačke poslove
See lessmogu obavljati banke, kao i rezidenti – druga pravna lica i poduzetnici koji imaju zaključen ugovor sa bankom, ovlaštenje Ministarstva finansija i registrovani su za obavljanje mjenjačkih poslova. Kad su u pitanju samostalni privrednici koji su ovlašteni i registrovani za vođenje mjenjačnice, oni moraju voditi knjige koje su (Zakonom o porezu na dohodak, odnosno Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dohodak) i, inače, propisane za ovu kategoriju obveznika – fizičkih lica: Knjigu prihoda i rashoda (KPR-1041), Knjigu prometa (KP-1042), Evidenciju – popisnu listu dugotrajne imovine (PLDI-1043) i Evidenciju potraživanja i obaveza (EPO-1044). Pored toga, mjenjačnica je dužna da vodi blagajničko poslovanje u skladu sa važećim propisima i instrukcijama banke, a, takođe, je obavezna da banci dostavlja izvještaje o prodaji i kupovini strane gotovine i otkupu čekova koji glase na stranu valutu, na način i u rokovima predviđenim ugovorom s bankom. Isto tako, mjenjačnica dostavlja odgovarajuće izvještaje Agenciji za bankarstvo, na osnovu kojih Agencija vrši kontrolu rada i poslovanja mjenjačnice. Po navedenim propisima mjenjačnica mora imati ovlaštenog mjenjača (koji može biti i vlasnik mjenjačnice). Osnovica za obračun doprinosa za vlasnika mjenjačnice u 2012. godini je 809,00 KM (objavljeno u “Službenim novinana Federacije BiH”, broj 83/11).
Fiskalizacija djelatnosti taksi prevoza
Revizija
U skladu s odredbom člana 4. stav 1. Zakona o fiskalnim sistemima (“Službene novine FBiH”, broj 81/09), svaka osoba koja je upisana u odgovarajući registar za promet dobara, odnosno za pružanje usluga klijentima ima obavezu evidentiranja svakog pojedinačno ostvarenog prometa preko fiskalnih uređajaRead more
U skladu s odredbom člana 4. stav 1. Zakona o fiskalnim sistemima (“Službene novine FBiH”, broj 81/09), svaka osoba koja je upisana u odgovarajući registar za promet dobara, odnosno za pružanje usluga klijentima ima obavezu evidentiranja svakog pojedinačno ostvarenog prometa preko fiskalnih uređaja i to neovisno od načina plaćanja (gotovina, ček, kartica, virman i sl.). Obaveza fiskalizacije odnosi se na obavljanje prometa u vršenju svih djelatnosti koje nisu izuzete u smislu člana 5. istog zakona. U svrhu davanja odgovora na predmetno pitanje, prije svega je potrebno imati u vidu da fizička osoba koja obavlja taksi djelatnost s jednim (vlastitim) vozilom i pravna osoba koje su registrovana za prijevoz osoba i koja imaju veći broj zaposlenih taksi vozača ne spadaju u istu kategoriju poreznih obaveznika.
Naime, u skladu s članom 50. stav 1. tačka 3. Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dohodak (“Službene novine FBiH”, broj 67/08) poreznim obaveznicima koji obavljaju prijevoz putnika sa samo jednim sredstvom prijevoza odobreno je plaćanje poreza na dohodak u paušalnom iznosu. S tim u vezi, u skladu s odredbom stava 4. istog člana, porezni obaveznici koji porez na dohodak od samostalne djelatnosti plaćaju u paušalnom iznosu nisu dužni voditi poslovne knjige (knjiga prihoda i rashoda, knjiga prometa, itd.) propisane članom 19. st. 2. Zakona o porezu na dohodak (“Sl. novine FBiH”, broj 10/08).
U skladu navedenom, taksi prijevoznici koji obavljaju prijevoz putnika sa samo jednim sredstvom prijevoza, te porez na dohodak od samostalne djelatnosti plaćaju u paušalnom iznosu, nisu obavezni evidentirati promet preko fiskalnih uređaja. Ovo iz razloga, što ne bi bilo svrsishodno kontrolirati promet evidentiran preko fiskalnog uređaja u slučajevima kada obaveznik plaća porez u paušalno propisanom iznosu bez obzira na promet koji je ostvaren.
Suprotno naprijed navedenom, pravna osoba koja je registrovana za prijevoz osoba i koja usluge prijevoza obavljaju s većim brojem vozila i zaposlenih taksi vozača, dužna su putem fiskalnih uređaja evidentirati svaki pojedinačno ostvareni promet.
See lessKompatibilnost fiskalnih sistema sa Zakonom o PDV-u
Revizija
Zakonom o fiskalnim sistemima („Službene novine FBiH“, broj 81/09) definirana je obaveza da se putem fiskalnih uređaja evidentira ostvareni promet, a ne prihod, tamo gdje promet robe ili usluge nastaje i u vrijeme kada se taj promet vrši. U skladu načelima fiskalizacije, fiskalnim uređajem se evidenRead more
Zakonom o fiskalnim sistemima („Službene novine FBiH“, broj 81/09) definirana je obaveza da se putem fiskalnih uređaja evidentira ostvareni promet, a ne prihod, tamo gdje promet robe ili usluge nastaje i u vrijeme kada se taj promet vrši. U skladu načelima fiskalizacije, fiskalnim uređajem se evidentira promet, a Zakon i pravilnici ne propisuju druge evidencije. Propisi o PDV‐u ne tretiraju Zakon o fiskalnim sistemima, tako da za sve obaveze koje proistječu u vezi PDV‐a, primjenjuju propisi o PDV‐u koji su na snazi.
Posmatrano s tehničkih aspekata certificirani uređaji u Federaciji BiH mogu poslužiti bilo koji vid prodaje roba i usluga, pa i više vidova odjednom, u ovisnosti od organizacije posla.
See lessMinimalan broj zaposlenih u poljoprivrednoj apoteci, registrovanoj kao d.o.o.
Revizija
Do izmjene Uredbe na koju se pozivate u međuvremenu nije došlo, odnosno još uvijek je na snazi kao propis koji reguliše uslove koje preduzeće, odnosno drugo pravno lice, mora ispunjavati u pogledu broja zaposlenih da bi moglo početi obavljanje djelatnosti za koju je registrovano. Članom 2. te UredbeRead more
Do izmjene Uredbe na koju se pozivate u međuvremenu nije došlo, odnosno još uvijek je na snazi kao propis koji reguliše uslove koje preduzeće, odnosno drugo pravno lice, mora ispunjavati u pogledu broja zaposlenih da bi moglo početi obavljanje djelatnosti za koju je registrovano. Članom 2. te Uredbe je propisano da preduzeće može početi obavljati svoju registrovanu djelatnost pod uslovom da ima direktora koji je socijalno osiguran,
See lesskao i zaposlene radnike odgovarajućih stručnih kvalifikacija, u skladu sa potrebama djelatnosti preduzeća, odnosno drugog pravnog lica, a u članu 3. iste Uredbe je propisan najmanji broj zaposlenih radnika koje (pored direktora) mora ima preduzeće, u zavisnosti od djelatnosti kojom se bavi. Za djelatnost poljoprivredne apoteke koja se svrstava u grupu 52.3 – Trgovina na malo farmaceutskim, medicinskim, kozmetičkim i toaletnim proizvodima, utvrđeno je da, pored direktora, mora imati još jednog zaposlenog radnika. Dakle, slijedom navedenog može se zaključiti da je inspekcijska kontrola u pravu ukoliko je naložila da ova poljoprivredna apoteka, koja je registrovana kao d.o.o., pored direktora, morala zaposliti najmanje još jednog radnika.
“Zamrzavanje” poslovanja firme koja trenutno nema uslova za rad
Revizija
Propisi u Federaciji BiH, za razliku od nekih uporednih zakonodavstava, ne poznaju institut privremenog prestanka rada niti “mirovanja” privrednog društva. Drugim riječima, Zakon o privrednim društvima u FBiH ne poznaje situaciju da društvo koje je registrovano za obavljanje određene djelatnosti neRead more
Propisi u Federaciji BiH, za razliku od nekih uporednih zakonodavstava, ne poznaju institut privremenog prestanka rada niti “mirovanja” privrednog društva. Drugim riječima, Zakon o privrednim društvima u FBiH ne poznaje situaciju da društvo koje je registrovano za obavljanje određene djelatnosti ne započinje ili prekida poslovnu aktivnost, a nastavlja da i dalje formalno postoji. Iako takva mogućnost nije predviđena propisima, ona u praksi egzistira u različitim modalitetima. Pri tome je bitno da “mirovanje” firme ne znači i “mirovanje” određenih obaveza, tako da i privremena obustava obavljanja djelatnosti ima svoju cijenu, prije svega, izraženu kroz određene finansijske izdatke, ali i kroz neke administrativne obaveze. Nabrojaćemo najvažnije obaveze:
See less– plaćanje takse na istaknutu firmu (po kantonalnom propisu);
– osiguranje najmanjeg broja zaposlenih prema Uredbi o uslovima koje je preduzeće dužno da ispunjava u pogledu broja zaposlenih radi obavljanja registrovane djelatnosti (“Službene novine Federacije BiH”, br. 15/98 i 5/99), prema kojoj firma mora imati direktora koji je socijalno osiguran i najmanje onoliko zaposlenih koliko je to propisano Uredbom (zavisno od djelatnosti);
– plaćanje propisanih doprinosa za lica koja mora imati u skladu sa Zakonom o doprinosima po kome, i kada se plaće ne isplaćuju, postoji obaveza plaćanja doprinosa;
– plaćanje poreza na imovinu (ukoliko firma raspolaže sa stalnim sredstvima na koja se plaća ovaj porez, npr. putničko vozilo);
– obaveza vođenja poslovnih knjiga (obračun amortizacije i sl) i sastavljanje i predaja finansijskih izvještaja.
Rezimirano, pravno ne postoji uporište za opciju firme “u mirovanju”, a ukoliko se firma odluči da formalno ne provede proceduru brisanja iz registra, treba računati sa obavezama koje će i u vrijeme “mirovanja” morati izvršavati, odnosno sa eventualnim sankcijama u slučaju da ne izvršava i takve obaveze.
Posljedice bavljenja neregistrovanom djelatnošću
Revizija
Prema Zakonu o privrednim društvima (“Sl. novine FBiH”, br. 23/99 do 63/10), privredno društvo se može baviti samo onim djelatnostima za koje je prethodno dobilo odobrenje ili drugi odgovarajući akt nadležnog organa, te može obavljati poslove samo u okviru djelatnosti upisane u registar društava. IzRead more
Prema Zakonu o privrednim društvima (“Sl. novine FBiH”, br. 23/99 do 63/10), privredno društvo se može baviti samo onim djelatnostima za koje je prethodno dobilo odobrenje ili drugi odgovarajući akt nadležnog organa, te može obavljati poslove samo u okviru djelatnosti upisane u registar društava. Izuzetno, privredno društvo može obavljati i druge poslove koji se uobičajeno obavljaju uz djelatnosti upisane u registar društva, u obimu i na način koji su potrebni za poslovanje, a ne predstavljaju obavljanje tih poslova kao redovne djelatnosti.
See lessMeđutim, u slučaju iz upita se ne radi o takvoj vrsti poslova koji se obavljaju u manjem obimu, već se, de facto, radi o poslovima kojima će se društvo baviti na redovnoj osnovi, a za koje nije posebno registrovano, odnosno nema dozvolu za njihovo obavljanje.
Osim toga, Zakonom o unutrašnjoj trgovini (“Sl. Novine FBiH”, broj 40/10) je propisano da svako lice koji se bavi trgovinom, u zavisnosti od toga da li se radi o trgovini na veliko ili malo, ili pružanju trgovačkih usluga, mora za tu djelatnost biti i registrovano i ispunjavati sve uslove koji su propisani za obavljanje trgovačke djelatnosti. I jednim i drugim zakonom propisane su novčane sankcije za bavljenje određenom djelatnošću mimo registracije za takvu djelatnost.
Dakle, društvo sa sjedištem u BiH kojeg je osnovalo strano pravo lice, bez obzira na djelatnost kojom se bavi njegov osnivač, mora biti registrovano za djelatnost kojom će se zaista i baviti. Napominjemo da isti principi u osnovi vrijede i u RS i BD BiH.
Povremena prodaja izvan registrovanih djelatnosti
Revizija
Generalno, tačno je da se svako društvo može baviti samo onim djelatnostima za koje je registrovano. To je tako i navedeno u članu 7. stav 5. Zakona o privrednim društvima (“Službene novine Federacije BiH”, br. 23/99 do 07/09). Međutim, u narednom stavu istog člana Zakona se kaže i da društvo može oRead more
Generalno, tačno je da se svako društvo može baviti samo onim djelatnostima za koje je registrovano.
See lessTo je tako i navedeno u članu 7. stav 5. Zakona o privrednim društvima (“Službene novine Federacije BiH”, br. 23/99 do 07/09). Međutim, u narednom stavu istog člana Zakona se kaže i da društvo može obavljati i druge poslove koji idu uz registrovane djelatnosti, u obimu i na način koji su potrebni za poslovanje. Drugim riječima, obavljanje takvih poslova mora biti sporadično, tj. nikako ne smije biti na redovnoj bazi.
U vašem konkretnom slučaju, upravo je riječ o takvim sporadičnim slučajevima prodaje otpadnih materijala koje nesumnjivo proističu iz vrste ili prirode vaše osnovne djelatnosti, tako da ne postoje nikakve prepreke da vi povremeno vršite prodaju tih otpadnih materijala.
Kada je u pitanju PDV aspekt, ni tu nema ništa specifično. Prodaja materijala je klasična prodaja dobara i ne postoji valjan razlog da se takav promet tretira drugačije od nekih uobičajenih koji se vrše. Preduzeće je registrovani PDV obveznik, te stoga ima i obavezu obračunavanja PDV-a na svaki promet koji se smatra oporezivim, pa i na prodati otpadni materijal, a osnovica za PDV je postignuta prodajna vrijednost tog materijala.
Prodaja opreme koja nije aktivirana
Revizija
Ukoliko ugovorom o privatizaciji, eventualno, nije postavljeno nikakvo ograničenje po pitanju prodaje opreme koja je na navedeni način unesena u preduzeće B, nema nikakve smetnje da se prodaja izvrši (bez obzira na to što ta oprema nikada nije aktivirana), a cijena po kojoj će se ta oprema prodati jRead more
Ukoliko ugovorom o privatizaciji, eventualno, nije postavljeno nikakvo ograničenje po pitanju prodaje opreme koja je na navedeni način unesena u preduzeće B, nema nikakve smetnje da se prodaja izvrši (bez obzira na to što ta oprema nikada nije aktivirana), a cijena po kojoj će se ta oprema prodati jeste stvar dogovora sa kupcem. Preporučujemo da se, ipak, prethodno informišete i kod nadležne agencije za privatiziciju ne samo zbog eventualnih ograničenja koja su utvrđena ugovorom o privatizaciji nego i zbog daljeg tretmana tih ulaganja od preduzeća A. Što se tiče PDV-a, osnovica za obračun je u svakom slučaju postignuta prodajna cijena opreme (ili eventualno viša, tržišna cijena, ali samo ukoliko bi se radilo o prodaji koja je motivirana nekim ličnim ili drugim sličnim odnosom sa kupcem). Obaveza zaračunavanja izlaznog PDV-a prilikom prodaje opreme postoji bez obzira na to da li je prilikom ranijeg prenosa te opreme bio plaćen tadašnji porez na promet ili ne.
See less