U skladu odredbi člana 4. stav 1. Zakona o fiskalnim sistemima (“Službene novine FBiH”, broj 81/09), svaka osoba koja je upisana u odgovarajući registar za promet dobara, odnosno za pružanje usluga klijentima ima obavezu evidentiranja svakog pojedinačno ostvarenog prometa preko fiskalnih uređaja i tRead more
U skladu odredbi člana 4. stav 1. Zakona o fiskalnim sistemima (“Službene novine FBiH”, broj 81/09), svaka osoba koja je upisana u odgovarajući registar za promet dobara, odnosno za pružanje usluga klijentima ima obavezu evidentiranja svakog pojedinačno ostvarenog prometa preko fiskalnih uređaja i to nezavisno od načina plaćanja (gotovina, ček, kartica, virman i sl.). Ova obaveza se odnosi obavljanje prometa u vršenju svih djelatnosti koje nisu izuzete u smislu člana 5. ovog zakona.
Na osnovu uvida u sadržaj vašeg dopisa, nije sasvim jasno vrši li se naplata na licu mjesta, ili se kupcima samo uručuje knjiga i s njima potpisuje određeni ugovor (uz eventualni polog određenog dijela uplate). Naime, ako se kupcima na licu mjesta ne izdaje račun (čime je promet stvarno zaokružen tj. okončan), nego se faktura izdaje naknadno, u tom slučaju fiskalni račun se treba štampati prilikom izdavanja fakture. U tom slučaju bi „zaključnica“ ili ugovor koji se spominju u vašem aktu imali karakter otpremnice. Mišljenja smo da se u takvim slučajevima kao moment ostvarivanja prometa smatra moment izdavanja fakture, a ne moment izdavanja otpremnice (odnosno izdavanja robe).
U navedenom slučaju, fiskalni račun se može štampati kada i faktura i slati kupcu naknadno kao prilog uz poslanu fakturu.
Suprotno naprijed navedenom, ako zastupnici koji na terenu vrše prodaju knjiga od vrata do vrata, istovremeno vrše i naplatu prodanih knjiga i izdavanje bilo kakvih računa, onda postoji obaveza posjedovanja prenosivih fiskalnih sistema pomoću kojih bi se na terenu evidentirao promet i izdavao fiskalni račun.
U slučajevima kada se vrši masovno fakturisanje tipskih usluga i kada ne postoji izravan kontakt davatelja i primatelja robe/usluge na prodajnom mjestu, nije neophodno da se vrši masovan tisak fiskalnih računa nego je dovoljno na odgovarajući način prikazati sve fakturisane robe i usluge na jednom iRead more
U slučajevima kada se vrši masovno fakturisanje tipskih usluga i kada ne postoji izravan kontakt davatelja i primatelja robe/usluge na prodajnom mjestu, nije neophodno da se vrši masovan tisak fiskalnih računa nego je dovoljno na odgovarajući način prikazati sve fakturisane robe i usluge na jednom ili više fiskalnih računa koji kvantitativno i kvalitativno sadrže sve prometovane artikle bilo da se radi o robama ili uslugama, i da dnevni izvještaji koji se dostavljaju u Poreznu upravu imaju sve propisane podatke iskazane u vjerodostojnim sintetičkim iznosima.
To znači, da preduzeća kada vrše mjesečno izdavanje računa koje poslije poštom šalju svojim korisnicima, ne moraju da uz svaki račun dodatno tiskaju i prilažu fiskalni račun, nego mogu da na kraju iskažu sav dnevni promet (odnosno tog dana oštampane račune) na jednom jedinom fiskalnom računu. Međutim, ovo vrijedi samo za fizičke osobe, dok se za pravne osobe i poduzetnike ipak mora praviti poseban fiskalni račun za svakog korisnika usluge, jer se i podaci u Poreznu upravu šalju s informacijom o tome kome je promet fakturisan.
1) Prema Zakonu o fiskalnim sistemima („Sl. novine FBiH“, broj 81/09), fiskalnim uređajem se registrova promet tamo gdje promet robe ili usluge nastaje i u vrijeme kada se taj promet vrši, bez obzira na druge moguće kompleksne situacije koje se tiču realizacije naplate te robe odnosno usluge, jer seRead more
1) Prema Zakonu o fiskalnim sistemima („Sl. novine FBiH“, broj 81/09), fiskalnim uređajem se registrova promet tamo gdje promet robe ili usluge nastaje i u vrijeme kada se taj promet vrši, bez obzira na druge moguće kompleksne situacije koje se tiču realizacije naplate te robe odnosno usluge, jer se putem fiskalnih kasa evidentira ostvareni promet, a ne prihod i pri tom obračunati porez na dodanu vrijednost.
Zakon o fiskalnim sistemima predviđa principe odnosno mehanizme koji stoje na raspolaganju za rješavanje konkretnih situacija, kao što ima i određena ograničenja koja se moraju poštovati, kojim se ne može propisivati način na koji će se raditi interno knjigovodstvo kod bilo kojeg poreznog obaveznika, jer ne može se propisati model knjiženja koji će obaveznik primijeniti u svom sistemu, svaki sistem je prihvatljiv dok se nalazi u okviru korištenja dozvoljenih opcija.
Pravilnikom o izgledu fiskalnih, nefiskalnih i testnih dokumenata, značenju pojedinih podataka sadržanih u fiskalnim dokumentima i konturama, obliku i sadržaju fiskalnog loga („Sl. novine FBiH”, broj 11/10) definira se između ostalog izgled i sadržaj fiskalnih računa.
Na fiskalnom računu je moguće prikazati dio cijene koju snosi pacijent, kao i dio koji snosi Zavod zdravstvenog osiguranja, odnosno postotno učešće u priznatoj cijeni lijeka od strane Zavoda, moguće da se postojeći softver prilagodi na način koji će dovesti do toga da se bazu artikala (šifarnik) unese jedan lijek pod dvije šifre (npr. ako je cijena Amoksicilina 10 KM, pa je participacija 20%, da se na računu za jedan prodati lijek pojave dva “artikla”: Amoksicilin s “cijenom” 2 KM koja se naplaćuje pacijentu i Amoksicilin–ZZO s “cijenom” 8 KM koja se fakturiše ZZO).
2) Fiskalni sistemi ravnopravno tretiraju sljedeća sredstva plaćanja: gotovina, ček, virman i kartica. Sasvim je svejedno koje se sredstvo koristi i moguće je na istom računu koristiti više sredstava, i to nema nikakvog utjecaja na sam račun osim što se pojavljuje više komponenti ukupno naplaćenog iznosa. Naglašavamo, da podaci koji se upisuju u fiskalnu memoriju i koji se čuvaju najmanje narednih pet godina, nemaju nikakve veze sa stanjem blagajne niti sa sredstvima i načinima plaćanja koji su iskazani na računima, bitno je da je promet izvršen i da je nastala porezna obaveza.
3) U bazu artikala fiskalnog uređaja mora se unijeti jednoznačno i nedvosmisleno identificiran cjelokupan asortiman artikala s kojima je zaduženo prodajno mjesto, tako da treba imati u vidu ograničenja u smislu broja artikala koja su stvar tehničkih mogućnosti pojedinog fiskalnog sistema, s tim da je jako malo slučajeva u kojima je broj artikala na fiskalnom su ograničavajući faktor. S druge strane broj računa (i drugih fiskalnih dokumenata), a u vezi s tim i broj kupaca (pravnih osoba i poduzetnika) koji se mogu upisati u operativnu memoriju i u elektronički žurnal zavisi najviše od načina realizacije upisa podataka u memoriju i kapaciteta elektroničkog žurnala (koji mora biti barem 1 GB, te na te karakteristike treba obratiti pažnju kad se bude nabavljao fiskalni sistem.
1) Pri prodaji mobilnih aparata, računara, pre‐paid kartica, pre‐paid paketa, post‐paid ugovora i sl. na prodajnim mjestima telekom operatora, obavezno se izdaju fiskalni računi. U okviru poslovanja preduzeća kada se vrši prodaja preko zastupnika, bitno je da se evidentira sav ostvareni promet kod oRead more
1) Pri prodaji mobilnih aparata, računara, pre‐paid kartica, pre‐paid paketa, post‐paid ugovora i sl. na prodajnim mjestima telekom operatora, obavezno se izdaju fiskalni računi. U okviru poslovanja preduzeća kada se vrši prodaja preko zastupnika, bitno je da se evidentira sav ostvareni promet kod onoga tko vrši prodaju/fakturisanje kupcu bilo da to radi u svoje ime ili u ime i za račun druge firme, a fakture koje se izdaju u međusobnom prometu između telekom operatora i posrednika (“veleprodaja”) se također trebaju provoditi kroz fiskalne sisteme i to onim koji rade u veleprodajnom modu rada.
2) Kada se radi o prodaji usluga/roba na kredit (rate), ostvareni promet po tom osnovu se u cijelosti evidentira u momentu prve ili u momentu posljednje uplate, zavisno od toga da li se za uslugu/robu izdaje faktura kupcu ili ne. Za prodaju usluga/roba na rate za koje se ispostavlja faktura, može se izdati fiskalni račun u momentu prve ili u momentu posljednje uplate, a za ostale slučajeve fiskalni račun se izdaje na prodajnom mjestu odmah po obavljenoj prodaji usluge/robe.
3) Ako je obaveznik fiskalizacije pored osnovne djelatnosti registrovan za obavljanje i drugih djelatnosti za koje su Pravilnikom o dinamici fiskalizacije u Federaciji BiH („Sl. novine FBiH“, br. 47/10, 52/10 i 71/10) propisani različiti rokovi fiskalizacije uređaja, u tom slučaju se fiskalizacija vrši posebno prema rokovima propisanim za grupe djelatnosti navedenim Pravilnikom.
Sve što se u bilo kojoj javnoj i državnoj ustanovi obavlja kao usluga koja ne spada u zakonsku funkciju javne uprave, nego je bilo koja vrsta „dodatne“ djelatnosti za organ javne uprave, obrazovnu instituciju i sl. pri čemu se ostvaruje određeni promet, podliježe obaveznoj fiskalizaciji. Princip ZakRead more
Sve što se u bilo kojoj javnoj i državnoj ustanovi obavlja kao usluga koja ne spada u zakonsku funkciju javne uprave, nego je bilo koja vrsta „dodatne“ djelatnosti za organ javne uprave, obrazovnu instituciju i sl. pri čemu se ostvaruje određeni promet, podliježe obaveznoj fiskalizaciji. Princip Zakona o fiskalnim sistemima se temelji na tome da nije bitno tko se čime bavi kao osnovnom djelatnošću ako obavlja i neku djelatnost koja podliježe fiskalizaciji, odnosno kada ostvaruje prihod po osnovu npr. izdavanja u zakup prostorija, usluga fotokopiranja u šalter sali, ugostiteljskih usluga i svih drugih dodatnih djelatnosti mora nabaviti fiskalni sistem i evidentirati takav promet. Obavezan je taj promet evidentirati na fiskalnom uređaju.
Po pitanju odobravanja maloprodajnog rabata, Pravilnikom o izgledu fiskalnih, nefiskalnih i testnih dokumenata, značenju pojedinih podataka sadržanih u fiskalnim dokumentima i konturama, obliku i sadržaju fiskalnog loga („Sl. novine FBiH”, broj 11/10) definira se izgled fiskalnih računa tako da je zRead more
Po pitanju odobravanja maloprodajnog rabata, Pravilnikom o izgledu fiskalnih, nefiskalnih i testnih dokumenata, značenju pojedinih podataka sadržanih u fiskalnim dokumentima i konturama, obliku i sadržaju fiskalnog loga („Sl. novine FBiH”, broj 11/10) definira se izgled fiskalnih računa tako da je za svaki promet tehnički moguće iskazati i vidjeti odobreni rabat odmah pri izdavanju fiskalnog računa, a u slučaju da to odstupa od odredaba Zakona o PDV‐u primijeniti princip uvođenja više artikala s različitim cijenama u šifarnik iako se radi o samo jednom stvarnom artiklu.
U slučajevima kada se radi o naknadnim umanjenima već primljene fakture ili se naknadno odobravaju rabati jedino reklamiranim računima može se umanjiti već evidentirani promet, prema tome knjižne obavijesti ne evidentiraju se izravno već putem reklamiranih računa.
Kad su u pitanju usluge koje pružaju banke i osiguravajuća društva od obaveze fiskalizacije nisu izuzeti poslovi poput izdavanja prostora, prodaje mjenica, prodaja nekretnina i pokretne imovine preuzete sudskim putem, kao i poslovanje s vrijednosnim papirima, tako da fiskalni sistem mora postojati sRead more
Kad su u pitanju usluge koje pružaju banke i osiguravajuća društva od obaveze fiskalizacije nisu izuzeti poslovi poput izdavanja prostora, prodaje mjenica, prodaja nekretnina i pokretne imovine preuzete sudskim putem, kao i poslovanje s vrijednosnim papirima, tako da fiskalni sistem mora postojati svugdje gdje se fakturišu takvi prometi. Ako se to sve radi samo u centrali, onda je dovoljan jedan fiskalni sistem, a ako se radi na više punktova, pa se fakture za taj promet izdaju na više mjesta tj. u svakoj filijali onda svaki fakturni punkt mora da ima zaseban fiskalni sistem.
Za fiskalizaciju nije bitno da li je neka djelatnost oslobođena od obaveze plaćanja PDV‐a, odnosno sav promet koji se vrši na osnovu djelatnosti koje nisu izuzete fiskalizacijom bez obzira na to da li podliježu obavezi plaćanja PDV‐a ili ne, mora se evidentirati kroz fiskalni sistem. Članom 14. Pravilnika o izgledu fiskalnih, nefiskalnih i testnih dokumenata, značenju pojedinih podataka sadržanih u konturama, obliku i sadržaju fiskalnog loga („Sl. novine FBiH“, broj 11/10) propisane su porezne stope za obaveznike koji su obaveznici PDV‐a kao i one koji to nisu, tako da obaveznici koji nisu registrovani za PDV pri evidentiranju ostvarenog prometa na fiskalnim uređajima koriste poreznu stopu “A” (0,00%).
U slučaju gdje postoji pravna osoba s jednom ili više poslovnih jedinica, gdje svako posjeduje različit ID broj, postupak uvođenja fiskalizacije se temelji na principu da se svakoj fiskalnoj kasi dodjeljuje JIB – jedinstveni identifikacijski broj obaveznika dodijeljen od strane Porezne uprave, na svRead more
U slučaju gdje postoji pravna osoba s jednom ili više poslovnih jedinica, gdje svako posjeduje različit ID broj, postupak uvođenja fiskalizacije se temelji na principu da se svakoj fiskalnoj kasi dodjeljuje JIB – jedinstveni identifikacijski broj obaveznika dodijeljen od strane Porezne uprave, na svakom prodajnom mjestu promet se mora evidentirati preko fiskalnog uređaja, odnosno za svaki JIB mora postojati jedan fiskalni uređaj.
S druge strane ako pravna osoba želi ostvareni promet registrovanih poslovnih jedinica evidentirati na jednom fiskalnom uređaju, može izvršiti spajanje poslovnih jedinica po procedurama propisanim u Pravilniku za dodjeljivanje identifikacijskih brojeva i poreznoj registraciji poreznih obaveznika na teritoriju FBiH („Sl. novine FBiH“, br. 39/02, 1/03, 11/04, 2/10 i 83/10).
Prema članu 5. Zakona o fiskalnim sistemima, djelatnost obrazovanja (predškolsko, osnovno, srednje i visoko) izuzeta je od obaveze evidentiranja prometa kroz fiskalni sistem. Imajući u vidu djelatnost kojom se bavi Univerzitet u Sarajevu i način financiranja i prikupljanja prihoda, koji između ostalRead more
Prema članu 5. Zakona o fiskalnim sistemima, djelatnost obrazovanja (predškolsko, osnovno, srednje i visoko) izuzeta je od obaveze evidentiranja prometa kroz fiskalni sistem.
Imajući u vidu djelatnost kojom se bavi Univerzitet u Sarajevu i način financiranja i prikupljanja prihoda, koji između ostalog uključuje i distribuciju i prodaju upisnog materijala, čiju cijenu u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju u konačnosti posebnom odlukom utvrđuje Vlada Kantona Sarajevo, a koju su obavezni plaćati studenti u visokoškolskim ustanovama kao javnim ustanovama, djelatnost distribucije i prodaje upisnog materijala ne podliježe obavezi fiskalizacije.
S obzirom da je Univerzitetski tele‐informatički centar (UTIC) organizaciona jedinica u sastavu Univerziteta, čija se djelatnost, principi i ciljevi rada preciznije definiraju osnivačkim aktom i statutom visokoškolske ustanove, te da je školarina organizacionih jedinica regulirana Zakonom o visokom obrazovanju, u pogledu tumačenja Zakona o fiskalnim sistemima ima isti tretman kao i Univerzitet (visokoškolska ustanova).
Prema članu 4. stav 1. Zakona o fiskalnim sistemima („Službene novine FBiH“, broj 81/09) obavezu evidentiranja svakog pojedinačno ostvarenog prometa preko fiskalnih uređaja ima svaka osoba koja je upisana u odgovarajući registar za promet dobara, odnosno za pružanje usluga klijentima. Iz navedene odRead more
Prema članu 4. stav 1. Zakona o fiskalnim sistemima („Službene novine FBiH“, broj 81/09) obavezu evidentiranja svakog pojedinačno ostvarenog prometa preko fiskalnih uređaja ima svaka osoba koja je upisana u odgovarajući registar za promet dobara, odnosno za pružanje usluga klijentima.
Iz navedene odredbe proizlazi da se preko fiskalnih uređaja evidentira ostvareni promet, tako da u roku važenja izdane garancije ako se ne naplaćuje usluga, nije potrebno izdavati fiskalni račun. S druge strane, sve usluge koje se naplaćuju, među kojima i usluga servisiranja, podliježu obavezi evidentiranja kroz fiskalni sistem i to na prodajnom, naplatnom mjestu gdje se ostvaruje promet za određenu djelatnost.
Napominjemo da obaveza izdavanja fiskalnog računa postoji u momentu ostvarivanja prometa. Međutim ako se za ostvareni promet po osnovu prodaje roba ili usluga šalju fakture, fiskalni račun se može izdati u momentu fakturisanja, koje se u tom smislu smatra momentom ostvarenja prometa, s tim da mora postojati jednoznačna veza između fakture i fiskalnog računa (broj fiskalnog računa na samoj fakturi i prilog fiskalni račun).
U slučajevima kada se vrši fakturisanje tipskih usluga, dovoljno je na jednom ili više fiskalnih računa prikazati sve fakturisane robe i usluge koji kvantitativno i kvalitativno sadrže sve prometovane artikle. Također postoji mogućnost izdavanja posebnog fiskalnog računa za svakog korisnika usluge, uz pripadajuću fakturu, jer se i podaci u Poreznu upravu šalju s informacijom o tome komu je promet fakturisan.
Fiskalni račun se može štampati prilikom izdavanja fakture (ako promet nije ranije naplaćen)
Revizija
U skladu odredbi člana 4. stav 1. Zakona o fiskalnim sistemima (“Službene novine FBiH”, broj 81/09), svaka osoba koja je upisana u odgovarajući registar za promet dobara, odnosno za pružanje usluga klijentima ima obavezu evidentiranja svakog pojedinačno ostvarenog prometa preko fiskalnih uređaja i tRead more
U skladu odredbi člana 4. stav 1. Zakona o fiskalnim sistemima (“Službene novine FBiH”, broj 81/09), svaka osoba koja je upisana u odgovarajući registar za promet dobara, odnosno za pružanje usluga klijentima ima obavezu evidentiranja svakog pojedinačno ostvarenog prometa preko fiskalnih uređaja i to nezavisno od načina plaćanja (gotovina, ček, kartica, virman i sl.). Ova obaveza se odnosi obavljanje prometa u vršenju svih djelatnosti koje nisu izuzete u smislu člana 5. ovog zakona.
Na osnovu uvida u sadržaj vašeg dopisa, nije sasvim jasno vrši li se naplata na licu mjesta, ili se kupcima samo uručuje knjiga i s njima potpisuje određeni ugovor (uz eventualni polog određenog dijela uplate). Naime, ako se kupcima na licu mjesta ne izdaje račun (čime je promet stvarno zaokružen tj. okončan), nego se faktura izdaje naknadno, u tom slučaju fiskalni račun se treba štampati prilikom izdavanja fakture. U tom slučaju bi „zaključnica“ ili ugovor koji se spominju u vašem aktu imali karakter otpremnice. Mišljenja smo da se u takvim slučajevima kao moment ostvarivanja prometa smatra moment izdavanja fakture, a ne moment izdavanja otpremnice (odnosno izdavanja robe).
U navedenom slučaju, fiskalni račun se može štampati kada i faktura i slati kupcu naknadno kao prilog uz poslanu fakturu.
Suprotno naprijed navedenom, ako zastupnici koji na terenu vrše prodaju knjiga od vrata do vrata, istovremeno vrše i naplatu prodanih knjiga i izdavanje bilo kakvih računa, onda postoji obaveza posjedovanja prenosivih fiskalnih sistema pomoću kojih bi se na terenu evidentirao promet i izdavao fiskalni račun.
See lessIzdavanje fiskalnih računa u slučaju masovne isporuke jedne vrste usluge
Revizija
U slučajevima kada se vrši masovno fakturisanje tipskih usluga i kada ne postoji izravan kontakt davatelja i primatelja robe/usluge na prodajnom mjestu, nije neophodno da se vrši masovan tisak fiskalnih računa nego je dovoljno na odgovarajući način prikazati sve fakturisane robe i usluge na jednom iRead more
U slučajevima kada se vrši masovno fakturisanje tipskih usluga i kada ne postoji izravan kontakt davatelja i primatelja robe/usluge na prodajnom mjestu, nije neophodno da se vrši masovan tisak fiskalnih računa nego je dovoljno na odgovarajući način prikazati sve fakturisane robe i usluge na jednom ili više fiskalnih računa koji kvantitativno i kvalitativno sadrže sve prometovane artikle bilo da se radi o robama ili uslugama, i da dnevni izvještaji koji se dostavljaju u Poreznu upravu imaju sve propisane podatke iskazane u vjerodostojnim sintetičkim iznosima.
See lessTo znači, da preduzeća kada vrše mjesečno izdavanje računa koje poslije poštom šalju svojim korisnicima, ne moraju da uz svaki račun dodatno tiskaju i prilažu fiskalni račun, nego mogu da na kraju iskažu sav dnevni promet (odnosno tog dana oštampane račune) na jednom jedinom fiskalnom računu. Međutim, ovo vrijedi samo za fizičke osobe, dok se za pravne osobe i poduzetnike ipak mora praviti poseban fiskalni račun za svakog korisnika usluge, jer se i podaci u Poreznu upravu šalju s informacijom o tome kome je promet fakturisan.
Forma fiskalnog računa u slučaju isporuke lijekova za koje se plaća participacija
Revizija
1) Prema Zakonu o fiskalnim sistemima („Sl. novine FBiH“, broj 81/09), fiskalnim uređajem se registrova promet tamo gdje promet robe ili usluge nastaje i u vrijeme kada se taj promet vrši, bez obzira na druge moguće kompleksne situacije koje se tiču realizacije naplate te robe odnosno usluge, jer seRead more
1) Prema Zakonu o fiskalnim sistemima („Sl. novine FBiH“, broj 81/09), fiskalnim uređajem se registrova promet tamo gdje promet robe ili usluge nastaje i u vrijeme kada se taj promet vrši, bez obzira na druge moguće kompleksne situacije koje se tiču realizacije naplate te robe odnosno usluge, jer se putem fiskalnih kasa evidentira ostvareni promet, a ne prihod i pri tom obračunati porez na dodanu vrijednost.
Zakon o fiskalnim sistemima predviđa principe odnosno mehanizme koji stoje na raspolaganju za rješavanje konkretnih situacija, kao što ima i određena ograničenja koja se moraju poštovati, kojim se ne može propisivati način na koji će se raditi interno knjigovodstvo kod bilo kojeg poreznog obaveznika, jer ne može se propisati model knjiženja koji će obaveznik primijeniti u svom sistemu, svaki sistem je prihvatljiv dok se nalazi u okviru korištenja dozvoljenih opcija.
Pravilnikom o izgledu fiskalnih, nefiskalnih i testnih dokumenata, značenju pojedinih podataka sadržanih u fiskalnim dokumentima i konturama, obliku i sadržaju fiskalnog loga („Sl. novine FBiH”, broj 11/10) definira se između ostalog izgled i sadržaj fiskalnih računa.
Na fiskalnom računu je moguće prikazati dio cijene koju snosi pacijent, kao i dio koji snosi Zavod zdravstvenog osiguranja, odnosno postotno učešće u priznatoj cijeni lijeka od strane Zavoda, moguće da se postojeći softver prilagodi na način koji će dovesti do toga da se bazu artikala (šifarnik) unese jedan lijek pod dvije šifre (npr. ako je cijena Amoksicilina 10 KM, pa je participacija 20%, da se na računu za jedan prodati lijek pojave dva “artikla”: Amoksicilin s “cijenom” 2 KM koja se naplaćuje pacijentu i Amoksicilin–ZZO s “cijenom” 8 KM koja se fakturiše ZZO).
2) Fiskalni sistemi ravnopravno tretiraju sljedeća sredstva plaćanja: gotovina, ček, virman i kartica. Sasvim je svejedno koje se sredstvo koristi i moguće je na istom računu koristiti više sredstava, i to nema nikakvog utjecaja na sam račun osim što se pojavljuje više komponenti ukupno naplaćenog iznosa. Naglašavamo, da podaci koji se upisuju u fiskalnu memoriju i koji se čuvaju najmanje narednih pet godina, nemaju nikakve veze sa stanjem blagajne niti sa sredstvima i načinima plaćanja koji su iskazani na računima, bitno je da je promet izvršen i da je nastala porezna obaveza.
3) U bazu artikala fiskalnog uređaja mora se unijeti jednoznačno i nedvosmisleno identificiran cjelokupan asortiman artikala s kojima je zaduženo prodajno mjesto, tako da treba imati u vidu ograničenja u smislu broja artikala koja su stvar tehničkih mogućnosti pojedinog fiskalnog sistema, s tim da je jako malo slučajeva u kojima je broj artikala na fiskalnom su ograničavajući faktor. S druge strane broj računa (i drugih fiskalnih dokumenata), a u vezi s tim i broj kupaca (pravnih osoba i poduzetnika) koji se mogu upisati u operativnu memoriju i u elektronički žurnal zavisi najviše od načina realizacije upisa podataka u memoriju i kapaciteta elektroničkog žurnala (koji mora biti barem 1 GB, te na te karakteristike treba obratiti pažnju kad se bude nabavljao fiskalni sistem.
See lessIzdavanje fiskalnog računa u slučaju prodaje putem posrednika i prodaje na kredit
Revizija
1) Pri prodaji mobilnih aparata, računara, pre‐paid kartica, pre‐paid paketa, post‐paid ugovora i sl. na prodajnim mjestima telekom operatora, obavezno se izdaju fiskalni računi. U okviru poslovanja preduzeća kada se vrši prodaja preko zastupnika, bitno je da se evidentira sav ostvareni promet kod oRead more
1) Pri prodaji mobilnih aparata, računara, pre‐paid kartica, pre‐paid paketa, post‐paid ugovora i sl. na prodajnim mjestima telekom operatora, obavezno se izdaju fiskalni računi. U okviru poslovanja preduzeća kada se vrši prodaja preko zastupnika, bitno je da se evidentira sav ostvareni promet kod onoga tko vrši prodaju/fakturisanje kupcu bilo da to radi u svoje ime ili u ime i za račun druge firme, a fakture koje se izdaju u međusobnom prometu između telekom operatora i posrednika (“veleprodaja”) se također trebaju provoditi kroz fiskalne sisteme i to onim koji rade u veleprodajnom modu rada.
2) Kada se radi o prodaji usluga/roba na kredit (rate), ostvareni promet po tom osnovu se u cijelosti evidentira u momentu prve ili u momentu posljednje uplate, zavisno od toga da li se za uslugu/robu izdaje faktura kupcu ili ne. Za prodaju usluga/roba na rate za koje se ispostavlja faktura, može se izdati fiskalni račun u momentu prve ili u momentu posljednje uplate, a za ostale slučajeve fiskalni račun se izdaje na prodajnom mjestu odmah po obavljenoj prodaji usluge/robe.
3) Ako je obaveznik fiskalizacije pored osnovne djelatnosti registrovan za obavljanje i drugih djelatnosti za koje su Pravilnikom o dinamici fiskalizacije u Federaciji BiH („Sl. novine FBiH“, br. 47/10, 52/10 i 71/10) propisani različiti rokovi fiskalizacije uređaja, u tom slučaju se fiskalizacija vrši posebno prema rokovima propisanim za grupe djelatnosti navedenim Pravilnikom.
See lessBudžetski korisnici mogu biti obaveznici fiskalizacije
Revizija
Sve što se u bilo kojoj javnoj i državnoj ustanovi obavlja kao usluga koja ne spada u zakonsku funkciju javne uprave, nego je bilo koja vrsta „dodatne“ djelatnosti za organ javne uprave, obrazovnu instituciju i sl. pri čemu se ostvaruje određeni promet, podliježe obaveznoj fiskalizaciji. Princip ZakRead more
Sve što se u bilo kojoj javnoj i državnoj ustanovi obavlja kao usluga koja ne spada u zakonsku funkciju javne uprave, nego je bilo koja vrsta „dodatne“ djelatnosti za organ javne uprave, obrazovnu instituciju i sl. pri čemu se ostvaruje određeni promet, podliježe obaveznoj fiskalizaciji. Princip Zakona o fiskalnim sistemima se temelji na tome da nije bitno tko se čime bavi kao osnovnom djelatnošću ako obavlja i neku djelatnost koja podliježe fiskalizaciji, odnosno kada ostvaruje prihod po osnovu npr. izdavanja u zakup prostorija, usluga fotokopiranja u šalter sali, ugostiteljskih usluga i svih drugih dodatnih djelatnosti mora nabaviti fiskalni sistem i evidentirati takav promet. Obavezan je taj promet evidentirati na fiskalnom uređaju.
See lessEvidentiranje popusta putem fiskalnog uređaja
Revizija
Po pitanju odobravanja maloprodajnog rabata, Pravilnikom o izgledu fiskalnih, nefiskalnih i testnih dokumenata, značenju pojedinih podataka sadržanih u fiskalnim dokumentima i konturama, obliku i sadržaju fiskalnog loga („Sl. novine FBiH”, broj 11/10) definira se izgled fiskalnih računa tako da je zRead more
Po pitanju odobravanja maloprodajnog rabata, Pravilnikom o izgledu fiskalnih, nefiskalnih i testnih dokumenata, značenju pojedinih podataka sadržanih u fiskalnim dokumentima i konturama, obliku i sadržaju fiskalnog loga („Sl. novine FBiH”, broj 11/10) definira se izgled fiskalnih računa tako da je za svaki promet tehnički moguće iskazati i vidjeti odobreni rabat odmah pri izdavanju fiskalnog računa, a u slučaju da to odstupa od odredaba Zakona o PDV‐u primijeniti princip uvođenja više artikala s različitim cijenama u šifarnik iako se radi o samo jednom stvarnom artiklu.
U slučajevima kada se radi o naknadnim umanjenima već primljene fakture ili se naknadno odobravaju rabati jedino reklamiranim računima može se umanjiti već evidentirani promet, prema tome knjižne obavijesti ne evidentiraju se izravno već putem reklamiranih računa.
See lessForma fiskalnog računa u slučaju kad isti izdaje neobaveznik PDV-a
Revizija
Kad su u pitanju usluge koje pružaju banke i osiguravajuća društva od obaveze fiskalizacije nisu izuzeti poslovi poput izdavanja prostora, prodaje mjenica, prodaja nekretnina i pokretne imovine preuzete sudskim putem, kao i poslovanje s vrijednosnim papirima, tako da fiskalni sistem mora postojati sRead more
Kad su u pitanju usluge koje pružaju banke i osiguravajuća društva od obaveze fiskalizacije nisu izuzeti poslovi poput izdavanja prostora, prodaje mjenica, prodaja nekretnina i pokretne imovine preuzete sudskim putem, kao i poslovanje s vrijednosnim papirima, tako da fiskalni sistem mora postojati svugdje gdje se fakturišu takvi prometi. Ako se to sve radi samo u centrali, onda je dovoljan jedan fiskalni sistem, a ako se radi na više punktova, pa se fakture za taj promet izdaju na više mjesta tj. u svakoj filijali onda svaki fakturni punkt mora da ima zaseban fiskalni sistem.
Za fiskalizaciju nije bitno da li je neka djelatnost oslobođena od obaveze plaćanja PDV‐a, odnosno sav promet koji se vrši na osnovu djelatnosti koje nisu izuzete fiskalizacijom bez obzira na to da li podliježu obavezi plaćanja PDV‐a ili ne, mora se evidentirati kroz fiskalni sistem. Članom 14. Pravilnika o izgledu fiskalnih, nefiskalnih i testnih dokumenata, značenju pojedinih podataka sadržanih u konturama, obliku i sadržaju fiskalnog loga („Sl. novine FBiH“, broj 11/10) propisane su porezne stope za obaveznike koji su obaveznici PDV‐a kao i one koji to nisu, tako da obaveznici koji nisu registrovani za PDV pri evidentiranju ostvarenog prometa na fiskalnim uređajima koriste poreznu stopu “A” (0,00%).
See lessNačin fiskalizacije društva s više poslovnih jedinica
Revizija
U slučaju gdje postoji pravna osoba s jednom ili više poslovnih jedinica, gdje svako posjeduje različit ID broj, postupak uvođenja fiskalizacije se temelji na principu da se svakoj fiskalnoj kasi dodjeljuje JIB – jedinstveni identifikacijski broj obaveznika dodijeljen od strane Porezne uprave, na svRead more
U slučaju gdje postoji pravna osoba s jednom ili više poslovnih jedinica, gdje svako posjeduje različit ID broj, postupak uvođenja fiskalizacije se temelji na principu da se svakoj fiskalnoj kasi dodjeljuje JIB – jedinstveni identifikacijski broj obaveznika dodijeljen od strane Porezne uprave, na svakom prodajnom mjestu promet se mora evidentirati preko fiskalnog uređaja, odnosno za svaki JIB mora postojati jedan fiskalni uređaj.
S druge strane ako pravna osoba želi ostvareni promet registrovanih poslovnih jedinica evidentirati na jednom fiskalnom uređaju, može izvršiti spajanje poslovnih jedinica po procedurama propisanim u Pravilniku za dodjeljivanje identifikacijskih brojeva i poreznoj registraciji poreznih obaveznika na teritoriju FBiH („Sl. novine FBiH“, br. 39/02, 1/03, 11/04, 2/10 i 83/10).
See lessObrazovne ustanove u sistemu fiskalizacije
Revizija
Prema članu 5. Zakona o fiskalnim sistemima, djelatnost obrazovanja (predškolsko, osnovno, srednje i visoko) izuzeta je od obaveze evidentiranja prometa kroz fiskalni sistem. Imajući u vidu djelatnost kojom se bavi Univerzitet u Sarajevu i način financiranja i prikupljanja prihoda, koji između ostalRead more
Prema članu 5. Zakona o fiskalnim sistemima, djelatnost obrazovanja (predškolsko, osnovno, srednje i visoko) izuzeta je od obaveze evidentiranja prometa kroz fiskalni sistem.
Imajući u vidu djelatnost kojom se bavi Univerzitet u Sarajevu i način financiranja i prikupljanja prihoda, koji između ostalog uključuje i distribuciju i prodaju upisnog materijala, čiju cijenu u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju u konačnosti posebnom odlukom utvrđuje Vlada Kantona Sarajevo, a koju su obavezni plaćati studenti u visokoškolskim ustanovama kao javnim ustanovama, djelatnost distribucije i prodaje upisnog materijala ne podliježe obavezi fiskalizacije.
S obzirom da je Univerzitetski tele‐informatički centar (UTIC) organizaciona jedinica u sastavu Univerziteta, čija se djelatnost, principi i ciljevi rada preciznije definiraju osnivačkim aktom i statutom visokoškolske ustanove, te da je školarina organizacionih jedinica regulirana Zakonom o visokom obrazovanju, u pogledu tumačenja Zakona o fiskalnim sistemima ima isti tretman kao i Univerzitet (visokoškolska ustanova).
See lessIzdavanje fiskalnog računa u garantnom roku
Revizija
Prema članu 4. stav 1. Zakona o fiskalnim sistemima („Službene novine FBiH“, broj 81/09) obavezu evidentiranja svakog pojedinačno ostvarenog prometa preko fiskalnih uređaja ima svaka osoba koja je upisana u odgovarajući registar za promet dobara, odnosno za pružanje usluga klijentima. Iz navedene odRead more
Prema članu 4. stav 1. Zakona o fiskalnim sistemima („Službene novine FBiH“, broj 81/09) obavezu evidentiranja svakog pojedinačno ostvarenog prometa preko fiskalnih uređaja ima svaka osoba koja je upisana u odgovarajući registar za promet dobara, odnosno za pružanje usluga klijentima.
Iz navedene odredbe proizlazi da se preko fiskalnih uređaja evidentira ostvareni promet, tako da u roku važenja izdane garancije ako se ne naplaćuje usluga, nije potrebno izdavati fiskalni račun. S druge strane, sve usluge koje se naplaćuju, među kojima i usluga servisiranja, podliježu obavezi evidentiranja kroz fiskalni sistem i to na prodajnom, naplatnom mjestu gdje se ostvaruje promet za određenu djelatnost.
Napominjemo da obaveza izdavanja fiskalnog računa postoji u momentu ostvarivanja prometa. Međutim ako se za ostvareni promet po osnovu prodaje roba ili usluga šalju fakture, fiskalni račun se može izdati u momentu fakturisanja, koje se u tom smislu smatra momentom ostvarenja prometa, s tim da mora postojati jednoznačna veza između fakture i fiskalnog računa (broj fiskalnog računa na samoj fakturi i prilog fiskalni račun).
U slučajevima kada se vrši fakturisanje tipskih usluga, dovoljno je na jednom ili više fiskalnih računa prikazati sve fakturisane robe i usluge koji kvantitativno i kvalitativno sadrže sve prometovane artikle. Također postoji mogućnost izdavanja posebnog fiskalnog računa za svakog korisnika usluge, uz pripadajuću fakturu, jer se i podaci u Poreznu upravu šalju s informacijom o tome komu je promet fakturisan.
See less