Prema čl. 277. i 324. Zakona o obligacionim odnosima (“Službeni list SFRJ”, br. 29/78, 39/85 i 57/89, i “Službeni list RBiH”, br. 2/92, 13/93, i 29/03), zatezne kamate počinju teći kad dužnik padne u docnju, odnosno kad ne ispuni obavezu u roku određenom za ispunjenje. Prema članu 324. istog Zakona,Read more
Prema čl. 277. i 324. Zakona o obligacionim odnosima (“Službeni list SFRJ”, br. 29/78, 39/85 i 57/89, i “Službeni list RBiH”, br. 2/92, 13/93, i 29/03), zatezne kamate počinju teći kad dužnik padne u docnju, odnosno kad ne ispuni obavezu u roku određenom za ispunjenje. Prema članu 324. istog Zakona, ako rok za ispunjenje nije određen, dužnik dolazi u docnju kad ga povjerilac pozove da ispuni obavezu, usmeno ili pismeno, vansudskom opomenom ili započinjanjem nekog postupka čija je svrha da se postigne ispunjenje obaveze. Članom 278. istog Zakona je propisano da povjerilac ima pravo na zateznu kamatu, bez obzira na to da li je pretrpio kakvu štetu zbog dužnikove docnje (zatezna kamata je, u suštini, oblik kazne za neurednog dužnika). Isto tako, Zakonom o visini stope zatezne kamate (“Službene novine Federacije BiH”, br. 27/98 i 51/01) je propisano da dužnik koji zakasni sa ispunjenjem novčane obaveze duguje osim glavnice i zateznu kamatu na iznos duga do trenutka isplate po stopi od 12% godišnje. Ako ste vi u ugovorima sa vašim kupcima i/ili na vašim računima odredili rok plaćanja (u odnosu na koji se računa zakašnjenje u izmirivanju obaveze), onda nije nužno da se u ugovoru izričito definiše da će se u slučaju zakašnjenja u izmirivanju obaveze zaračunavati zatezna kamata (mada je to uobičajeno), s obzirom na to da je zaračunavanje zatezne kamate u slučaju kašnjenja s plaćanjem vaše pravo po propisima o obligacionim odnosima. Pošto je to vaše pravo, vi od njega možete i odustati (ukoliko imate razloga za to). Međutim, ukoliko je to ugovorna klauzula i ukoliko se to navede na računu, čime ste vi izrazili volju da je zaračunavate, onda to kao ugovornu kategoriju trebate i primjenjivati.
Na ovaj slučaj se primjenjuju odredbe člana 21. Zakona o upravnim sporovima BiH (“Službeni glasnik BiH”, br. 19/02 i 88/07). Navedenim članom je regulisano da ako u upravnom postupku drugostepena institucija nije u roku od 30 dana ili u posebnim propisom određenom kraćem roku donijela rješenje po žaRead more
Na ovaj slučaj se primjenjuju odredbe člana 21. Zakona o upravnim sporovima BiH (“Službeni glasnik BiH”, br. 19/02 i 88/07). Navedenim članom je regulisano da ako u upravnom postupku drugostepena institucija nije u roku od 30 dana ili u posebnim propisom određenom kraćem roku donijela rješenje po žalbi stranke protiv prvostepenog rješenja, a ne donese ga ni u daljem roku od sedam dana po pismenom traženju, stranka može pokrenuti upravni spor kao da joj je žalba odbijena. Drugim riječima, predmet o kome je riječ prelazi iz domena upravnog postupka u domen upravnog spora, odnosno postupka pred sudom. Navedeno rješenje nije ništavno, bez obzira na okolnost što je doneseno sa zakašnjenjem. Pored toga, iz upita slijedi da vi niste pismeno zatražili ubrzanje postupka donošenja rješenja. Sve u svemu, vama i u ovom slučaju ostaje na raspolaganju da pokrenete upravni spor podnošenjem tužbe kod nadležnog suda, ali ne zbog kašnjenja u donošenju navedenog rješenja, nego zbog razloga zbog kojih eventualno smatrate da je vaša prethodna žalba trebala biti uvažena.
Prema članu 13. Opšteg kolektivnog ugovora, za svaku godinu radnog staža kod poslodavca kod koga je zaposlenik trenutno u radnom odnosu osnovna plaća se povećava za 0,6%, s tim što ukupno povećanje ne može biti veće od 20%. Prema Opštem kolektivnom ugovoru: u osnovicu se obavezno ne uzima ukupan radRead more
Prema članu 13. Opšteg kolektivnog ugovora, za svaku godinu radnog staža kod poslodavca kod koga je zaposlenik trenutno u radnom odnosu osnovna plaća se povećava za 0,6%, s tim što ukupno povećanje ne može biti veće od 20%.
Prema Opštem kolektivnom ugovoru: u osnovicu se obavezno ne uzima ukupan radni staž zaposlenika, već samo staž kod trenutnog poslodavca.
Zaključak: Opšti kolektivni ugovor je utvrdio minimalna prava, tj. u obračun minulog rada se uzima samo radni staž kod trenutnog poslodavca, ali se u obzir može uzeti i u ukupan efektivni radni staž, pa i ukupan penzijski staž, ako poslodavac tako uredi svojim internim aktima.
Opšti kolektivni ugovor vam je dostupan na sljedećem linku:
orfis.ba/kolektivni-ugovori/file/91-opći-kolektivni-ugovor-za-teritorij-fbih.html
Član 47. stav 1. Zakona o radu: zaposlenik može tražiti od poslodavca da mu odobri odsustvo sa rada bez naknade - neplaćeno odsustvo. Za vrijeme neplaćenog odsustva, prava i obaveze zaposlenika koje se stiču na radu i po osnovu rada miruju. Poslodavac u tom slučaju ima na raspolaganju dvije varijantRead more
Član 47. stav 1. Zakona o radu: zaposlenik može tražiti od poslodavca da mu odobri odsustvo sa rada bez naknade – neplaćeno odsustvo.
Za vrijeme neplaćenog odsustva, prava i obaveze zaposlenika koje se stiču na radu i po osnovu rada miruju.
Poslodavac u tom slučaju ima na raspolaganju dvije varijante:
1. zaposleniku se za to vrijeme ne isplaćuje neto plaća, ali se doprinosi plaćaju sve vrijeme dok je zaposlenik na neplaćenom odsustvu (doprinosi se moraju plaćati na minimalnu osnovicu: 2,97 x broj radnih sati u mjesecu) ili
2. zaposleniku se za vrijeme trajanja neplaćenog odsustva prekida staž osiguranja, odnosno može da se izvrši odjava zaposlenika kod Porezne uprave. U ovom drugom slučaju, radni odnos “miruje”, tj. ne uplaćuju se doprinosi.
Moguća je i treća varijanta koja zaposleniku stoji na raspolaganju: da on sam za sebe uplaćuje doprinose u tom periodu.
U svakom slučaju, tj. u bilo kojoj od ovih varijanti, kod prijave neplaćenog odsustva Poreznoj upravi potrebno je da se naznači odabrana varijanta.
Zakon o radu vam je dostupan na sljedećem linku: orfis.ba/radni-odnos/zakoni.html
Zakonom o radu (član 18.) je predviđena mogućnost da se prilikom zaključivanja ugovora o radu ugovori i probni rad. Zakonodavac je ograničio trajanje probnog rada na najduže šest mjeseci. Ako zaposlenik dobije pozitivnu ocjenu poslodavca, ostaje u radnom odnosu. U protivnom, zaposlenik dobija otkazRead more
Zakonom o radu (član 18.) je predviđena mogućnost da se prilikom zaključivanja ugovora o radu ugovori i probni rad. Zakonodavac je ograničio trajanje probnog rada na najduže šest mjeseci. Ako zaposlenik dobije pozitivnu ocjenu poslodavca, ostaje u radnom odnosu. U protivnom, zaposlenik dobija otkaz uz otkazni rok koji iznosi najmanje sedam dana. Za vrijeme probnog rada obavezno se zaključuje ugovor o radu, na određeno ili na neodređeno vrijeme, te se u tom ugovoru mora naznačiti koliko će vremena trajati probni rad. Za vrijeme probnog rada, zaposlenik ima sva prava i obaveze kao i ostali zaposlenici. To znači da poslodavac u periodu probnog rada mora isplaćivati plaću i uplaćivati porez i doprinose. U smislu svih ostalih prava (kao što su pravo na topli obrok, prevoz, godišnji odmor itd.), zaposlenik koji je na probnom radu je u ravnopravnom položaju kao i ostali zaposlenici.
Primjer Ugovora o probnom radu vam je dostupan na: orfis.ba/radni-odnos/kolektivni-ugovori.html
Iz vašeg pitanja nije jasno da li se radi o vraćanju fakture dobavljaču ili o vraćanju i fakture i robe po fakturi ukoliko se radi o dobavljaču roba i dobara, ili se radi o primljenoj fakturi od dobavljača za usluge. Ukoliko je riječ o vraćanju cjelokupne fakture dobavljaču zajedno sa robom, a kojaRead more
Iz vašeg pitanja nije jasno da li se radi o vraćanju fakture dobavljaču ili o vraćanju i fakture i robe po fakturi ukoliko se radi o dobavljaču roba i dobara, ili se radi o primljenoj fakturi od dobavljača za usluge.
Ukoliko je riječ o vraćanju cjelokupne fakture dobavljaču zajedno sa robom, a koja je prethodno već bila zadužena onda vršite povrat robe dobavljaču sa pripadajućim skladišnim dokumentima i vršite storniranje zaduženja u financijskom računovodstvu na način da izvršite storno (negativno knjiženje) konta koje ste knjižili prilikom zaduženja.
Ukoliko se radi o samo djelimičnom umanjenju fakture, odnosno o promjeni iznosa fakture, onda ste dužni da od dobavljača dobijete knjižnu obavijest o odobrenju za navedeni iznos. Knjižnu obavijest knjižite na način da umanjite dobavljača za navedeni iznos, izvršite storniranje pripadajućeg iznosa PDV-a po knjižnoj obavijesti i ostatak priznate na odgovarajuće konto prihoda.
Ukoliko se radi o fakturi za usluge, a koja je u cijelosti vraćena, onda vršite storniranje pripadajućih troškova usluga (ukoliko se radi o troškovima usluga) storniranje ulaznog PDV-a (ukoliko ste ga koristili kao odbitni) i storniranje obaveze prema dobavljaču za ukupan iznos.
Zaračunavanje zatezne kamate kad nije ugovorena
Revizija
Prema čl. 277. i 324. Zakona o obligacionim odnosima (“Službeni list SFRJ”, br. 29/78, 39/85 i 57/89, i “Službeni list RBiH”, br. 2/92, 13/93, i 29/03), zatezne kamate počinju teći kad dužnik padne u docnju, odnosno kad ne ispuni obavezu u roku određenom za ispunjenje. Prema članu 324. istog Zakona,Read more
Prema čl. 277. i 324. Zakona o obligacionim odnosima (“Službeni list SFRJ”, br. 29/78, 39/85 i 57/89, i “Službeni list RBiH”, br. 2/92, 13/93, i 29/03), zatezne kamate počinju teći kad dužnik padne u docnju, odnosno kad ne ispuni obavezu u roku određenom za ispunjenje. Prema članu 324. istog Zakona, ako rok za ispunjenje nije određen, dužnik dolazi u docnju kad ga povjerilac pozove da ispuni obavezu, usmeno ili pismeno, vansudskom opomenom ili započinjanjem nekog postupka čija je svrha da se postigne ispunjenje obaveze. Članom 278. istog Zakona je propisano da povjerilac ima pravo na zateznu kamatu, bez obzira na to da li je pretrpio kakvu štetu zbog dužnikove docnje (zatezna kamata je, u suštini, oblik kazne za neurednog dužnika). Isto tako, Zakonom o visini stope zatezne kamate (“Službene novine Federacije BiH”, br. 27/98 i 51/01) je propisano da dužnik koji zakasni sa ispunjenjem novčane obaveze duguje osim glavnice i zateznu kamatu na iznos duga do trenutka isplate po stopi od 12% godišnje. Ako ste vi u ugovorima sa vašim kupcima i/ili na vašim računima odredili rok plaćanja (u odnosu na koji se računa zakašnjenje u izmirivanju obaveze), onda nije nužno da se u ugovoru izričito definiše da će se u slučaju zakašnjenja u izmirivanju obaveze zaračunavati zatezna kamata (mada je to uobičajeno), s obzirom na to da je zaračunavanje zatezne kamate u slučaju kašnjenja s plaćanjem vaše pravo po propisima o obligacionim odnosima. Pošto je to vaše pravo, vi od njega možete i odustati (ukoliko imate razloga za to). Međutim, ukoliko je to ugovorna klauzula i ukoliko se to navede na računu, čime ste vi izrazili volju da je zaračunavate, onda to kao ugovornu kategoriju trebate i primjenjivati.
See lessPravne posljedice “zakašnjelog” rješenja drugostepenog organa
Revizija
Na ovaj slučaj se primjenjuju odredbe člana 21. Zakona o upravnim sporovima BiH (“Službeni glasnik BiH”, br. 19/02 i 88/07). Navedenim članom je regulisano da ako u upravnom postupku drugostepena institucija nije u roku od 30 dana ili u posebnim propisom određenom kraćem roku donijela rješenje po žaRead more
Na ovaj slučaj se primjenjuju odredbe člana 21. Zakona o upravnim sporovima BiH (“Službeni glasnik BiH”, br. 19/02 i 88/07). Navedenim članom je regulisano da ako u upravnom postupku drugostepena institucija nije u roku od 30 dana ili u posebnim propisom određenom kraćem roku donijela rješenje po žalbi stranke protiv prvostepenog rješenja, a ne donese ga ni u daljem roku od sedam dana po pismenom traženju, stranka može pokrenuti upravni spor kao da joj je žalba odbijena. Drugim riječima, predmet o kome je riječ prelazi iz domena upravnog postupka u domen upravnog spora, odnosno postupka pred sudom. Navedeno rješenje nije ništavno, bez obzira na okolnost što je doneseno sa zakašnjenjem. Pored toga, iz upita slijedi da vi niste pismeno zatražili ubrzanje postupka donošenja rješenja. Sve u svemu, vama i u ovom slučaju ostaje na raspolaganju da pokrenete upravni spor podnošenjem tužbe kod nadležnog suda, ali ne zbog kašnjenja u donošenju navedenog rješenja, nego zbog razloga zbog kojih eventualno smatrate da je vaša prethodna žalba trebala biti uvažena.
See lessMinuli rad
Revizija
Prema članu 13. Opšteg kolektivnog ugovora, za svaku godinu radnog staža kod poslodavca kod koga je zaposlenik trenutno u radnom odnosu osnovna plaća se povećava za 0,6%, s tim što ukupno povećanje ne može biti veće od 20%. Prema Opštem kolektivnom ugovoru: u osnovicu se obavezno ne uzima ukupan radRead more
Prema članu 13. Opšteg kolektivnog ugovora, za svaku godinu radnog staža kod poslodavca kod koga je zaposlenik trenutno u radnom odnosu osnovna plaća se povećava za 0,6%, s tim što ukupno povećanje ne može biti veće od 20%.
Prema Opštem kolektivnom ugovoru: u osnovicu se obavezno ne uzima ukupan radni staž zaposlenika, već samo staž kod trenutnog poslodavca.
Zaključak: Opšti kolektivni ugovor je utvrdio minimalna prava, tj. u obračun minulog rada se uzima samo radni staž kod trenutnog poslodavca, ali se u obzir može uzeti i u ukupan efektivni radni staž, pa i ukupan penzijski staž, ako poslodavac tako uredi svojim internim aktima.
Opšti kolektivni ugovor vam je dostupan na sljedećem linku:
See lessorfis.ba/kolektivni-ugovori/file/91-opći-kolektivni-ugovor-za-teritorij-fbih.html
Pravo na neplaćeno odsustvo
Revizija
Član 47. stav 1. Zakona o radu: zaposlenik može tražiti od poslodavca da mu odobri odsustvo sa rada bez naknade - neplaćeno odsustvo. Za vrijeme neplaćenog odsustva, prava i obaveze zaposlenika koje se stiču na radu i po osnovu rada miruju. Poslodavac u tom slučaju ima na raspolaganju dvije varijantRead more
Član 47. stav 1. Zakona o radu: zaposlenik može tražiti od poslodavca da mu odobri odsustvo sa rada bez naknade – neplaćeno odsustvo.
Za vrijeme neplaćenog odsustva, prava i obaveze zaposlenika koje se stiču na radu i po osnovu rada miruju.
Poslodavac u tom slučaju ima na raspolaganju dvije varijante:
1. zaposleniku se za to vrijeme ne isplaćuje neto plaća, ali se doprinosi plaćaju sve vrijeme dok je zaposlenik na neplaćenom odsustvu (doprinosi se moraju plaćati na minimalnu osnovicu: 2,97 x broj radnih sati u mjesecu) ili
2. zaposleniku se za vrijeme trajanja neplaćenog odsustva prekida staž osiguranja, odnosno može da se izvrši odjava zaposlenika kod Porezne uprave. U ovom drugom slučaju, radni odnos “miruje”, tj. ne uplaćuju se doprinosi.
Moguća je i treća varijanta koja zaposleniku stoji na raspolaganju: da on sam za sebe uplaćuje doprinose u tom periodu.
U svakom slučaju, tj. u bilo kojoj od ovih varijanti, kod prijave neplaćenog odsustva Poreznoj upravi potrebno je da se naznači odabrana varijanta.
Zakon o radu vam je dostupan na sljedećem linku: orfis.ba/radni-odnos/zakoni.html
See lessProbni rad
Revizija
Zakonom o radu (član 18.) je predviđena mogućnost da se prilikom zaključivanja ugovora o radu ugovori i probni rad. Zakonodavac je ograničio trajanje probnog rada na najduže šest mjeseci. Ako zaposlenik dobije pozitivnu ocjenu poslodavca, ostaje u radnom odnosu. U protivnom, zaposlenik dobija otkazRead more
Zakonom o radu (član 18.) je predviđena mogućnost da se prilikom zaključivanja ugovora o radu ugovori i probni rad. Zakonodavac je ograničio trajanje probnog rada na najduže šest mjeseci. Ako zaposlenik dobije pozitivnu ocjenu poslodavca, ostaje u radnom odnosu. U protivnom, zaposlenik dobija otkaz uz otkazni rok koji iznosi najmanje sedam dana. Za vrijeme probnog rada obavezno se zaključuje ugovor o radu, na određeno ili na neodređeno vrijeme, te se u tom ugovoru mora naznačiti koliko će vremena trajati probni rad. Za vrijeme probnog rada, zaposlenik ima sva prava i obaveze kao i ostali zaposlenici. To znači da poslodavac u periodu probnog rada mora isplaćivati plaću i uplaćivati porez i doprinose. U smislu svih ostalih prava (kao što su pravo na topli obrok, prevoz, godišnji odmor itd.), zaposlenik koji je na probnom radu je u ravnopravnom položaju kao i ostali zaposlenici.
Primjer Ugovora o probnom radu vam je dostupan na: orfis.ba/radni-odnos/kolektivni-ugovori.html
See lessstorno fakture
Revizija
Iz vašeg pitanja nije jasno da li se radi o vraćanju fakture dobavljaču ili o vraćanju i fakture i robe po fakturi ukoliko se radi o dobavljaču roba i dobara, ili se radi o primljenoj fakturi od dobavljača za usluge. Ukoliko je riječ o vraćanju cjelokupne fakture dobavljaču zajedno sa robom, a kojaRead more
Iz vašeg pitanja nije jasno da li se radi o vraćanju fakture dobavljaču ili o vraćanju i fakture i robe po fakturi ukoliko se radi o dobavljaču roba i dobara, ili se radi o primljenoj fakturi od dobavljača za usluge.
Ukoliko je riječ o vraćanju cjelokupne fakture dobavljaču zajedno sa robom, a koja je prethodno već bila zadužena onda vršite povrat robe dobavljaču sa pripadajućim skladišnim dokumentima i vršite storniranje zaduženja u financijskom računovodstvu na način da izvršite storno (negativno knjiženje) konta koje ste knjižili prilikom zaduženja.
Ukoliko se radi o samo djelimičnom umanjenju fakture, odnosno o promjeni iznosa fakture, onda ste dužni da od dobavljača dobijete knjižnu obavijest o odobrenju za navedeni iznos. Knjižnu obavijest knjižite na način da umanjite dobavljača za navedeni iznos, izvršite storniranje pripadajućeg iznosa PDV-a po knjižnoj obavijesti i ostatak priznate na odgovarajuće konto prihoda.
Ukoliko se radi o fakturi za usluge, a koja je u cijelosti vraćena, onda vršite storniranje pripadajućih troškova usluga (ukoliko se radi o troškovima usluga) storniranje ulaznog PDV-a (ukoliko ste ga koristili kao odbitni) i storniranje obaveze prema dobavljaču za ukupan iznos.
See less