Nema direktne smetnje da lice koje radi na mjestu internog revizora bude član komisije za javne nabavke, s obzirom na to da ograničenje po pitanju članstva u komisiji za javne nabavke ne postoji u vezi sa poslovima koje neki član komisije, inače, obavlja, sve dok nije imenovano lice za koje je u posRead more
Nema direktne smetnje da lice koje radi na mjestu internog revizora bude član komisije za javne nabavke, s obzirom na to da ograničenje po pitanju članstva u komisiji za javne nabavke ne postoji u vezi sa poslovima koje neki član komisije, inače, obavlja, sve dok nije imenovano lice za koje je u posljednjih pet godina (prema članu 5. Uputstva za primjenu Zakona o javnim nabavkama):
a) nadležni sud donio presudu kojom je utvrđeno da je to lice počinilo krivično djelo koje sadrži elemente korupcije, krivično djelo pranja novca ili krivično djelo primanja ili davanja mita, uključujući djela vezana za finansijski interes Bosne i Hercegovine ili neke druge države;
b) nadležni sud donio je presudu kojom je utvrđeno da je lice izvršilo ili na bilo koji drugi način učestvovalo u izvršenju krivičnog djela falsifikovanja;
c) nadležni sud ili drugi upravni ili administrativni organ utvrdio da je lice odgovorno za zloupotrebu položaja i ovlaštenja, čime je prekršilo standarde profesionalnog ponašanja u vršenju dodijeljenih poslova i radnih zadataka;
d) Kancelarija za razmatranje žalbi, na osnovu utvrđenih činjenica, ustanovila da je to lice zloupotrijebilo službeni položaj ili pogrešno protumačilo informacije o dostavljenim dokumentima u vezi s postupkom javne nabavke ili u vezi s aktivnostima utvrđenim zakonima u Bosni i Hercegovini. Eventualni drugi razlozi koji bi, u konkretnom slučaju, bili eventualno smetnja za imenovanje u komsiji za javne nabavke, stvar su vaše vlastite prosudbe, odnosno prosudbe lica ili organa koji vrši imenovanje, a na osnovu konkretnih činjenica i okolnosti.
Ugovor se zaključuje na iznos iz odluke o izboru najuspješnijeg ponuđača koja se donosi po okončanju postupka javne nabavke. Ukoliko se, za dati ugovor, dostavljene ponude pokažu neprirodno niskim u odnosu na robu, usluge ili radove koji su predmet ugovora (neprirodno niske ponude), u skladu sa članRead more
Ugovor se zaključuje na iznos iz odluke o izboru najuspješnijeg ponuđača koja se donosi po okončanju postupka javne nabavke. Ukoliko se, za dati ugovor, dostavljene ponude pokažu neprirodno niskim u odnosu na robu, usluge ili radove koji su predmet ugovora (neprirodno niske ponude), u skladu sa članom 36. Zakona o javnim nabavkama, ugovorni organ će od ponuđača zahtijevati da opravda ponuđenu cijenu, u pisanoj formi u kojoj dotični ponuđač treba pružiti detaljne informacije o relevantnim sastavnim elementima ponude, uključujući elemente cijene i kalkulacije. Pri tome, ukoliko ponuđač ugovornom organu ne pruži
zadovoljavajuće opravdanje, ugovorni organ ima pravo odbaciti ponudu.
Ne postoje nikakve zakonske niti računovodstvene prepreke da se potraživanja koja društvo ima od vlasnika po osnovu ranije datih pozajmica kompenziraju sa obavezama prema tom vlasniku iz osnova raspodjele dobiti. U ovom slučaju treba samo zadovoljiti određene formalno-pravne uslove koji uključuju doRead more
Ne postoje nikakve zakonske niti računovodstvene prepreke da se potraživanja koja društvo ima od vlasnika po osnovu ranije datih pozajmica kompenziraju sa obavezama prema tom vlasniku iz osnova raspodjele dobiti. U ovom slučaju treba samo zadovoljiti određene formalno-pravne uslove koji uključuju donošenje odluke o raspodjeli neto dobiti od društva (koju donosi skupština društva, odnosno jedini vlasnik društva koji u tom slučaju čini skupštinu), kao i sačinjavanje ugovora o međusobnoj kompenzaciji navedenih (međusobnih) potraživanja i obaveza između društva i vlasnika (fizičkog lica). Obaveza po odluci o raspodjeli dobiti vlasniku knjiži se na kontu 461 – Obaveza prema vlasniku za isplatu dividende, zaduženjem konta 340 – Neraspoređena neto dobit iz ranijih godina, a na osnovu ugovora o kompenzaciji se vrši međusobno zatvaranje međusobnih potraživanja i obaveza između društva i vlasnika na kontu 461, odnosno kontu na kojem je iskazano potraživanje za ranije pozajmice. Napominjemo da ni u ovom slučaju nema nikakvih poreznih posljedica, pošto se isplata dobiti fizičkom licu (prema članu 5. tačka 1. Zakona o porezu na dohodak) ne smatra oporezivim dohotkom, tj. ne oporezuje se bez obzira na način i modalitet isplate.
Do izmjene Uredbe na koju se pozivate u međuvremenu nije došlo, odnosno još uvijek je na snazi kao propis koji reguliše uslove koje preduzeće, odnosno drugo pravno lice, mora ispunjavati u pogledu broja zaposlenih da bi moglo početi obavljanje djelatnosti za koju je registrovano. Članom 2. te UredbeRead more
Do izmjene Uredbe na koju se pozivate u međuvremenu nije došlo, odnosno još uvijek je na snazi kao propis koji reguliše uslove koje preduzeće, odnosno drugo pravno lice, mora ispunjavati u pogledu broja zaposlenih da bi moglo početi obavljanje djelatnosti za koju je registrovano. Članom 2. te Uredbe je propisano da preduzeće može početi obavljati svoju registrovanu djelatnost pod uslovom da ima direktora koji je socijalno osiguran,
kao i zaposlene radnike odgovarajućih stručnih kvalifikacija, u skladu sa potrebama djelatnosti preduzeća, odnosno drugog pravnog lica, a u članu 3. iste Uredbe je propisan najmanji broj zaposlenih radnika koje (pored direktora) mora ima preduzeće, u zavisnosti od djelatnosti kojom se bavi. Za djelatnost poljoprivredne apoteke koja se svrstava u grupu 52.3 – Trgovina na malo farmaceutskim, medicinskim, kozmetičkim i toaletnim proizvodima, utvrđeno je da, pored direktora, mora imati još jednog zaposlenog radnika. Dakle, slijedom navedenog može se zaključiti da je inspekcijska kontrola u pravu ukoliko je naložila da ova poljoprivredna apoteka, koja je registrovana kao d.o.o., pored direktora, morala zaposliti najmanje još jednog radnika.
Imajući u vidu odredbe Zakona o obligacionim odnosima, nema smetnji da strano fizičko lice, na osnovu sklopljenog ugovora, izvrši pozajmicu pravnom licu, u konkretnom slučaju direktor firme - stranac “svojoj” firmi u Federaciji BiH. Takođe, nema smetnji, ukoliko se pozajmica vrši u KM da se ona realRead more
Imajući u vidu odredbe Zakona o obligacionim odnosima, nema smetnji da strano fizičko lice, na osnovu sklopljenog ugovora, izvrši pozajmicu pravnom licu, u konkretnom slučaju direktor firme – stranac “svojoj” firmi u Federaciji BiH. Takođe, nema smetnji, ukoliko se pozajmica vrši u KM da se ona realizuje gotovinski, odnosno pologom na blagajnu, pri čemu treba poštovati propise o spriječavanju pranja novca. Iz vašeg upita nije jasno kako zajmodavac “dolazi” do KM valute, da li iz izvora u FBiH (npr. plaća i dr) ili konvertuje prenesena devizna sredstva u KM. Drugim riječima, za odgovor na pitanje da li se propisi o deviznom poslovanju primjenjuju na slučaj iz upita bitno je znati koji je osnov sticanja, odnosno unosa sredstava. Ukoliko su sredstva unesena radi davanja pozajmice, tada je takvu transakciju potrebno prethodno prijaviti Federalnom ministarstvu finansija putem propisanog obrasca (koji se može naći na web stranici Federalnog ministarstva finansija). Ukoliko su, pak, devizna sredstva stigla na devizni račun zajmodavca po nekom drugom osnovu, pa se konvertuju u KM, na davanje pozajmice iz tih sredstava ne bi se primjenjivali propisi o deviznom poslovanju.
Člankom 3. Zakona o deviznom poslovanju (“Sl. novine FBiH”, broj 47/10), kao zakonom lex specialis, općenito je propisano da rezidenti i nerezidenti FBiH za plaćanje prema inozemstvu koriste devize. Izuzetno je točkom VII Odluke o načinu i uvjetima pod kojima rezidenti u poslovanju s nerezidentima mRead more
Člankom 3. Zakona o deviznom poslovanju (“Sl. novine FBiH”, broj 47/10), kao zakonom lex specialis, općenito je propisano da rezidenti i nerezidenti FBiH za plaćanje prema inozemstvu koriste devize. Izuzetno je točkom VII Odluke o načinu i uvjetima pod kojima rezidenti u poslovanju s nerezidentima mogu primiti naplatu ili izvršiti plaćanje u stranoj gotovini i gotovini u konvertibilnim markama (“Sl. novine FBiH”, broj 58/10) dozvoljeno da rezidenti kod uvoza roba ili usluga mogu obaviti plaćanje nerezidentima u gotovini u konvertibilnim markama u vrijednosti do 1.000 KM po računu. Mogućnost fakturiranja usluga prijevoza u konvertibilnim markama koje se naplaćuju putem poslovne banke trebalo bi vezivati za ugovor koji je sklopljen između primatelja i izvršitelja usluge. Drugim riječima, fakturiranje bi se moglo izvršiti u konvertibilnim markama ukoliko je tako regulirano međusobnim ugovorom stranaka u poslu, respektirajući pri tome i propis zemlje iz koje se vrši fakturiranje usluga. Eventualno, dolazi u obzir i da se primijeni praksa kakva postoji u FBiH, a prema kojoj bi se vrijednost na fakturi iskazala i u KM i u domicilnoj (ino)valuti.
U skladu sa odredbama Zakona o kontroli kvaliteta određenih proizvoda pri uvozu i izvozu (“Sl. novine FBiH”, broj 21/97), kontrolom kvaliteta proizvoda koji se uvoze se provjerava da li ti proizvodi zadovoljavaju uslove za stavljanje u promet na tržište FBiH. Kontrolom kvaliteta se, između ostalog,Read more
U skladu sa odredbama Zakona o kontroli kvaliteta određenih proizvoda pri uvozu i izvozu (“Sl. novine FBiH”, broj 21/97), kontrolom kvaliteta proizvoda koji se uvoze se provjerava da li ti proizvodi zadovoljavaju uslove za stavljanje u promet na tržište FBiH. Kontrolom kvaliteta se, između ostalog, utvrđuje i da li proizvodi koji se uvoze imaju propisanu deklaraciju i da li su propisano označeni i upakirani. U slučaju uvoza, ova kontrola se provodi u mjestu carinjenja pri carinjenu proizvoda, ukoliko federalni ministar trgovine nije propisao da se kontrola kvaliteta određenog proizvoda provodi na nekom drugom mjestu. Industrijsko ulje i mazivo je navedeno na listi proizvoda sadržanoj u Pravilniku o načinu i postupku obavljanja kontrole kvaliteta određenih proizvoda pri uvozu i izvozu (“Sl. novine FBiH”, broj 39/98), koji podliježu kontroli kvaliteta pri uvozu, što znači da se provjera deklaracije vrši u mjestu carinjenja i da bi u tom momentu ovi proizvodi trebali biti deklarisani.
Eventualno, deklarisanje bi se moglo vršiti i u nekom drugom mjestu (magacinu) ukoliko bi nekim posebnim propisom od federalnog ministra trgovine bila predviđena mogućnost da se kontrola kvaliteta vrši na tom drugom mjestu. Koliko je nama poznato, za uvoz industrijskog ulja i maziva nije donošen takav poseban propis. Ipak, upućujemo vas na to da se o ovom pitanju obratite i Federalnom ministarstvu trgovine.
1) U skladu sa navedenom odredbom Zakona o unutrašnjoj trgovini (član 25. stav 3), za trgovinu na veliku trgovac nije dužan voditi trgovačku knjigu na veliko ukoliko u svom računovodstvu vodi ažurno sve podatke vezane uz nabavku i prodaju robe, ali je dužan da u momentu inspekcijske kontrole za nabaRead more
1) U skladu sa navedenom odredbom Zakona o unutrašnjoj trgovini (član 25. stav 3), za trgovinu na veliku trgovac nije dužan voditi trgovačku knjigu na veliko ukoliko u svom računovodstvu vodi ažurno sve podatke vezane uz nabavku i prodaju robe, ali je dužan da u momentu inspekcijske kontrole za nabavljenu robu predočiti obavezne elemente kalkulacije cijene iz člana 11. Pravilnika o obliku, sadržaju i načinu vođenja trgovačke knjige (“Sl. novine FBiH”, broj 28/06). Trgovac je pri tome, naravno, dužan voditi te evidencije na temelju računa o vrsti, količini i cijeni prodanih proizvoda, odnosno obavljenih usluga, a promet naplaćen gotovinskim sredstvima plaćanja evidentirati putem trake registar-kase (odnosno fiskalnog uređaja) koja osigurava podatke o prodanoj robi. Izraz “isticanje” cijena je vezan isključivo za promet na malo, jer je kod prometa na veliko trgovac obavezan samo da informiše kupca o cijeni i uslovima prodaje, a kupac čak i ne mora da vidi robu. Čak i kad tu robu vidi u skladištu veleprodaju, nijedan propis ne obavezuje trgovca na veliko da, pored robe, istakne i cijenu. U slučaju prodaje na veliko, kupac se informiše o cijeni robe putem cjenovnika u kojem se navodi cijena bez PDV-a i cijena sa PDV-om, uslovi isporuke, uslovi za ostvarivanje popusta, rokovi isporuke, rokovi za reklamaciju kvaliteta i kvantiteta robe i dr. U tom smislu je i u članu 11. stav 6. Zakona o unutrašnjoj trgovini propisano da je trgovac obavezan utvrditi pisana pravila o uslovima prodaje (cijena, način plaćanja i isporuka, bonifikacija i dr) i na prikladan način ih učiniti dostupnim kupcu i pridržavati se tih uslova.
U skladu sa svim prethodno navedenim, jasno je da se odredba iz člana 25. stav 8. Zakona o unutrašnjoj trgovini o obavezi označavanja rednog broja iz trgovačke knjige uz istaknutu cijenu robe može odnositi isključivo na trgovinu malo, bez obzira na to da li je trgovac na veliko dužan da vodi TKV ili ne (ukoliko osigurava ažurne evidencije o nabavci i prodaji robe).
2) U trgovini na veliko, s obzirom na to da se promet robe naplaćuje žiralno, cijena robe se ne formira niti iskazuje prema odredbama člana 11. stav 7. Zakona o unutrašnjoj trgovini. Dakle, obaveza formiranja i isticanja cijena u apoenima novčanica koje su u opticaju (što znači da cijene moraju biti zaokružene na 0 i 5 feninga) ne odnosi se na trgovinu na veliko, jer ona podrazumijeva obavezu izdavanja poreznih faktura čija se naplata vrši preko transakcijskog računa, u kom slučaju se plaćanje vrši na način na koji je to iskazano u fakturi, pa i u slučaju kada je fakturisani iznos izražen u decimalama. Ovo je potvrđeno i u stavu Federalnog ministarstva trgovine (broj: 05-20-296-UT/11, od 2. 2. 2011. godine).
U članu 2. stav 2. Zakona o kontroli cijena (“Sl. novine FBiH”, br. 2/95 i 70/08) propisano je da su preduzeća i fizička lica, bez obzira na djelatnost kojom se bave, dužna utvrditi pravila o načinu formiranja cijena i na vidnom, a za potrošače dostupnom mjestu istaknuti cjenovnik ili pojedinačnu ciRead more
U članu 2. stav 2. Zakona o kontroli cijena (“Sl. novine FBiH”, br. 2/95 i 70/08) propisano je da su preduzeća i fizička lica, bez obzira na djelatnost kojom se bave, dužna utvrditi pravila o načinu formiranja cijena i na vidnom, a za potrošače dostupnom mjestu istaknuti cjenovnik ili pojedinačnu cijenu proizvoda ili usluga i pridržavati se istaknute cijene. Također, pitanje načina formiranja cijena je uređeno novim Zakonom o unutrašnjoj trgovini (“Sl. Novine FBiH”, broj 40/10), gdje je propisano da je trgovac dužan utvrditi pisana pravila o uvjetima prodaje (cijena, način plaćanja i isporuka, bonifikacija i sl) i na prikladan način ih učiniti dostupnim kupcu i pridržavati se tih uvjeta.
Moguće je da se zahtjevi inspektora odnose na navedenu odredbu Zakona o unutrašnjoj trgovini. Međutim, pitanje načina formiranje cijena je uređeno i Zakonom o kontroli cijena, tako da ukoliko vi već odranije imate pravila i odluke o načinu formiranju cijena, ispoštvovali ste odredbe oba zakona u tom smislu i nema potrebe da donosite neku “novu” odluku o načinu formiranja cijena.
U vašem slučaju se očigledno radi o trgovini na malo, pa se promet ostvaren u njoj, saglasno Zakonu o unutrašnjoj trgovini i Pravilniku o obliku, sadržaju i načinu vođenja trgovačke knjige, mora evidentirati putem trgovačke knjige na malo. Što se tiče načina vođenja tih vozila u računovodstvu, oni sRead more
U vašem slučaju se očigledno radi o trgovini na malo, pa se promet ostvaren u njoj, saglasno Zakonu o unutrašnjoj trgovini i Pravilniku o obliku, sadržaju i načinu vođenja trgovačke knjige, mora evidentirati putem trgovačke knjige na malo. Što se tiče načina vođenja tih vozila u računovodstvu, oni se, zbog specifičnosti prodaje (nepoznata konačna cijena i sl), mogu voditi po nabavnim cijenama, s tim da se može ukalkulisati i veleprodajna i maloprodajna marža, uz napomenu da će ta marža, u velikom broju slučajeva, biti podložna naknadnim korekcijama do nivoa stvarno ostvarene marže u svakom konkretnom slučaju.
Uslovi koje mora ispunjavati član komisije za javne nabavke
Revizija
Nema direktne smetnje da lice koje radi na mjestu internog revizora bude član komisije za javne nabavke, s obzirom na to da ograničenje po pitanju članstva u komisiji za javne nabavke ne postoji u vezi sa poslovima koje neki član komisije, inače, obavlja, sve dok nije imenovano lice za koje je u posRead more
Nema direktne smetnje da lice koje radi na mjestu internog revizora bude član komisije za javne nabavke, s obzirom na to da ograničenje po pitanju članstva u komisiji za javne nabavke ne postoji u vezi sa poslovima koje neki član komisije, inače, obavlja, sve dok nije imenovano lice za koje je u posljednjih pet godina (prema članu 5. Uputstva za primjenu Zakona o javnim nabavkama):
See lessa) nadležni sud donio presudu kojom je utvrđeno da je to lice počinilo krivično djelo koje sadrži elemente korupcije, krivično djelo pranja novca ili krivično djelo primanja ili davanja mita, uključujući djela vezana za finansijski interes Bosne i Hercegovine ili neke druge države;
b) nadležni sud donio je presudu kojom je utvrđeno da je lice izvršilo ili na bilo koji drugi način učestvovalo u izvršenju krivičnog djela falsifikovanja;
c) nadležni sud ili drugi upravni ili administrativni organ utvrdio da je lice odgovorno za zloupotrebu položaja i ovlaštenja, čime je prekršilo standarde profesionalnog ponašanja u vršenju dodijeljenih poslova i radnih zadataka;
d) Kancelarija za razmatranje žalbi, na osnovu utvrđenih činjenica, ustanovila da je to lice zloupotrijebilo službeni položaj ili pogrešno protumačilo informacije o dostavljenim dokumentima u vezi s postupkom javne nabavke ili u vezi s aktivnostima utvrđenim zakonima u Bosni i Hercegovini. Eventualni drugi razlozi koji bi, u konkretnom slučaju, bili eventualno smetnja za imenovanje u komsiji za javne nabavke, stvar su vaše vlastite prosudbe, odnosno prosudbe lica ili organa koji vrši imenovanje, a na osnovu konkretnih činjenica i okolnosti.
Zaključivanje ugovora po znatno nižim cijenama u odnosu na budžet
Revizija
Ugovor se zaključuje na iznos iz odluke o izboru najuspješnijeg ponuđača koja se donosi po okončanju postupka javne nabavke. Ukoliko se, za dati ugovor, dostavljene ponude pokažu neprirodno niskim u odnosu na robu, usluge ili radove koji su predmet ugovora (neprirodno niske ponude), u skladu sa članRead more
Ugovor se zaključuje na iznos iz odluke o izboru najuspješnijeg ponuđača koja se donosi po okončanju postupka javne nabavke. Ukoliko se, za dati ugovor, dostavljene ponude pokažu neprirodno niskim u odnosu na robu, usluge ili radove koji su predmet ugovora (neprirodno niske ponude), u skladu sa članom 36. Zakona o javnim nabavkama, ugovorni organ će od ponuđača zahtijevati da opravda ponuđenu cijenu, u pisanoj formi u kojoj dotični ponuđač treba pružiti detaljne informacije o relevantnim sastavnim elementima ponude, uključujući elemente cijene i kalkulacije. Pri tome, ukoliko ponuđač ugovornom organu ne pruži
See lesszadovoljavajuće opravdanje, ugovorni organ ima pravo odbaciti ponudu.
Kompenziranje obaveze za isplatu dobiti i potraživanja po osnovu pozajmica datih vlasniku društva pitanje
Revizija
Ne postoje nikakve zakonske niti računovodstvene prepreke da se potraživanja koja društvo ima od vlasnika po osnovu ranije datih pozajmica kompenziraju sa obavezama prema tom vlasniku iz osnova raspodjele dobiti. U ovom slučaju treba samo zadovoljiti određene formalno-pravne uslove koji uključuju doRead more
Ne postoje nikakve zakonske niti računovodstvene prepreke da se potraživanja koja društvo ima od vlasnika po osnovu ranije datih pozajmica kompenziraju sa obavezama prema tom vlasniku iz osnova raspodjele dobiti. U ovom slučaju treba samo zadovoljiti određene formalno-pravne uslove koji uključuju donošenje odluke o raspodjeli neto dobiti od društva (koju donosi skupština društva, odnosno jedini vlasnik društva koji u tom slučaju čini skupštinu), kao i sačinjavanje ugovora o međusobnoj kompenzaciji navedenih (međusobnih) potraživanja i obaveza između društva i vlasnika (fizičkog lica). Obaveza po odluci o raspodjeli dobiti vlasniku knjiži se na kontu 461 – Obaveza prema vlasniku za isplatu dividende, zaduženjem konta 340 – Neraspoređena neto dobit iz ranijih godina, a na osnovu ugovora o kompenzaciji se vrši međusobno zatvaranje međusobnih potraživanja i obaveza između društva i vlasnika na kontu 461, odnosno kontu na kojem je iskazano potraživanje za ranije pozajmice. Napominjemo da ni u ovom slučaju nema nikakvih poreznih posljedica, pošto se isplata dobiti fizičkom licu (prema članu 5. tačka 1. Zakona o porezu na dohodak) ne smatra oporezivim dohotkom, tj. ne oporezuje se bez obzira na način i modalitet isplate.
See lessMinimalan broj zaposlenih u poljoprivrednoj apoteci, registrovanoj kao d.o.o.
Revizija
Do izmjene Uredbe na koju se pozivate u međuvremenu nije došlo, odnosno još uvijek je na snazi kao propis koji reguliše uslove koje preduzeće, odnosno drugo pravno lice, mora ispunjavati u pogledu broja zaposlenih da bi moglo početi obavljanje djelatnosti za koju je registrovano. Članom 2. te UredbeRead more
Do izmjene Uredbe na koju se pozivate u međuvremenu nije došlo, odnosno još uvijek je na snazi kao propis koji reguliše uslove koje preduzeće, odnosno drugo pravno lice, mora ispunjavati u pogledu broja zaposlenih da bi moglo početi obavljanje djelatnosti za koju je registrovano. Članom 2. te Uredbe je propisano da preduzeće može početi obavljati svoju registrovanu djelatnost pod uslovom da ima direktora koji je socijalno osiguran,
See lesskao i zaposlene radnike odgovarajućih stručnih kvalifikacija, u skladu sa potrebama djelatnosti preduzeća, odnosno drugog pravnog lica, a u članu 3. iste Uredbe je propisan najmanji broj zaposlenih radnika koje (pored direktora) mora ima preduzeće, u zavisnosti od djelatnosti kojom se bavi. Za djelatnost poljoprivredne apoteke koja se svrstava u grupu 52.3 – Trgovina na malo farmaceutskim, medicinskim, kozmetičkim i toaletnim proizvodima, utvrđeno je da, pored direktora, mora imati još jednog zaposlenog radnika. Dakle, slijedom navedenog može se zaključiti da je inspekcijska kontrola u pravu ukoliko je naložila da ova poljoprivredna apoteka, koja je registrovana kao d.o.o., pored direktora, morala zaposliti najmanje još jednog radnika.
Davanje pozajmice direktora-stranca vlastitoj firmi u BiH
Revizija
Imajući u vidu odredbe Zakona o obligacionim odnosima, nema smetnji da strano fizičko lice, na osnovu sklopljenog ugovora, izvrši pozajmicu pravnom licu, u konkretnom slučaju direktor firme - stranac “svojoj” firmi u Federaciji BiH. Takođe, nema smetnji, ukoliko se pozajmica vrši u KM da se ona realRead more
Imajući u vidu odredbe Zakona o obligacionim odnosima, nema smetnji da strano fizičko lice, na osnovu sklopljenog ugovora, izvrši pozajmicu pravnom licu, u konkretnom slučaju direktor firme – stranac “svojoj” firmi u Federaciji BiH. Takođe, nema smetnji, ukoliko se pozajmica vrši u KM da se ona realizuje gotovinski, odnosno pologom na blagajnu, pri čemu treba poštovati propise o spriječavanju pranja novca. Iz vašeg upita nije jasno kako zajmodavac “dolazi” do KM valute, da li iz izvora u FBiH (npr. plaća i dr) ili konvertuje prenesena devizna sredstva u KM. Drugim riječima, za odgovor na pitanje da li se propisi o deviznom poslovanju primjenjuju na slučaj iz upita bitno je znati koji je osnov sticanja, odnosno unosa sredstava. Ukoliko su sredstva unesena radi davanja pozajmice, tada je takvu transakciju potrebno prethodno prijaviti Federalnom ministarstvu finansija putem propisanog obrasca (koji se može naći na web stranici Federalnog ministarstva finansija). Ukoliko su, pak, devizna sredstva stigla na devizni račun zajmodavca po nekom drugom osnovu, pa se konvertuju u KM, na davanje pozajmice iz tih sredstava ne bi se primjenjivali propisi o deviznom poslovanju.
See lessFakturiranje inousluga u KM
Revizija
Člankom 3. Zakona o deviznom poslovanju (“Sl. novine FBiH”, broj 47/10), kao zakonom lex specialis, općenito je propisano da rezidenti i nerezidenti FBiH za plaćanje prema inozemstvu koriste devize. Izuzetno je točkom VII Odluke o načinu i uvjetima pod kojima rezidenti u poslovanju s nerezidentima mRead more
Člankom 3. Zakona o deviznom poslovanju (“Sl. novine FBiH”, broj 47/10), kao zakonom lex specialis, općenito je propisano da rezidenti i nerezidenti FBiH za plaćanje prema inozemstvu koriste devize. Izuzetno je točkom VII Odluke o načinu i uvjetima pod kojima rezidenti u poslovanju s nerezidentima mogu primiti naplatu ili izvršiti plaćanje u stranoj gotovini i gotovini u konvertibilnim markama (“Sl. novine FBiH”, broj 58/10) dozvoljeno da rezidenti kod uvoza roba ili usluga mogu obaviti plaćanje nerezidentima u gotovini u konvertibilnim markama u vrijednosti do 1.000 KM po računu. Mogućnost fakturiranja usluga prijevoza u konvertibilnim markama koje se naplaćuju putem poslovne banke trebalo bi vezivati za ugovor koji je sklopljen između primatelja i izvršitelja usluge. Drugim riječima, fakturiranje bi se moglo izvršiti u konvertibilnim markama ukoliko je tako regulirano međusobnim ugovorom stranaka u poslu, respektirajući pri tome i propis zemlje iz koje se vrši fakturiranje usluga. Eventualno, dolazi u obzir i da se primijeni praksa kakva postoji u FBiH, a prema kojoj bi se vrijednost na fakturi iskazala i u KM i u domicilnoj (ino)valuti.
See lessDeklarisanje industrijskih ulja i maziva prilikom uvoza
Revizija
U skladu sa odredbama Zakona o kontroli kvaliteta određenih proizvoda pri uvozu i izvozu (“Sl. novine FBiH”, broj 21/97), kontrolom kvaliteta proizvoda koji se uvoze se provjerava da li ti proizvodi zadovoljavaju uslove za stavljanje u promet na tržište FBiH. Kontrolom kvaliteta se, između ostalog,Read more
U skladu sa odredbama Zakona o kontroli kvaliteta određenih proizvoda pri uvozu i izvozu (“Sl. novine FBiH”, broj 21/97), kontrolom kvaliteta proizvoda koji se uvoze se provjerava da li ti proizvodi zadovoljavaju uslove za stavljanje u promet na tržište FBiH. Kontrolom kvaliteta se, između ostalog, utvrđuje i da li proizvodi koji se uvoze imaju propisanu deklaraciju i da li su propisano označeni i upakirani. U slučaju uvoza, ova kontrola se provodi u mjestu carinjenja pri carinjenu proizvoda, ukoliko federalni ministar trgovine nije propisao da se kontrola kvaliteta određenog proizvoda provodi na nekom drugom mjestu. Industrijsko ulje i mazivo je navedeno na listi proizvoda sadržanoj u Pravilniku o načinu i postupku obavljanja kontrole kvaliteta određenih proizvoda pri uvozu i izvozu (“Sl. novine FBiH”, broj 39/98), koji podliježu kontroli kvaliteta pri uvozu, što znači da se provjera deklaracije vrši u mjestu carinjenja i da bi u tom momentu ovi proizvodi trebali biti deklarisani.
See lessEventualno, deklarisanje bi se moglo vršiti i u nekom drugom mjestu (magacinu) ukoliko bi nekim posebnim propisom od federalnog ministra trgovine bila predviđena mogućnost da se kontrola kvaliteta vrši na tom drugom mjestu. Koliko je nama poznato, za uvoz industrijskog ulja i maziva nije donošen takav poseban propis. Ipak, upućujemo vas na to da se o ovom pitanju obratite i Federalnom ministarstvu trgovine.
Isticanje cijena u veleprodaji
Revizija
1) U skladu sa navedenom odredbom Zakona o unutrašnjoj trgovini (član 25. stav 3), za trgovinu na veliku trgovac nije dužan voditi trgovačku knjigu na veliko ukoliko u svom računovodstvu vodi ažurno sve podatke vezane uz nabavku i prodaju robe, ali je dužan da u momentu inspekcijske kontrole za nabaRead more
1) U skladu sa navedenom odredbom Zakona o unutrašnjoj trgovini (član 25. stav 3), za trgovinu na veliku trgovac nije dužan voditi trgovačku knjigu na veliko ukoliko u svom računovodstvu vodi ažurno sve podatke vezane uz nabavku i prodaju robe, ali je dužan da u momentu inspekcijske kontrole za nabavljenu robu predočiti obavezne elemente kalkulacije cijene iz člana 11. Pravilnika o obliku, sadržaju i načinu vođenja trgovačke knjige (“Sl. novine FBiH”, broj 28/06). Trgovac je pri tome, naravno, dužan voditi te evidencije na temelju računa o vrsti, količini i cijeni prodanih proizvoda, odnosno obavljenih usluga, a promet naplaćen gotovinskim sredstvima plaćanja evidentirati putem trake registar-kase (odnosno fiskalnog uređaja) koja osigurava podatke o prodanoj robi. Izraz “isticanje” cijena je vezan isključivo za promet na malo, jer je kod prometa na veliko trgovac obavezan samo da informiše kupca o cijeni i uslovima prodaje, a kupac čak i ne mora da vidi robu. Čak i kad tu robu vidi u skladištu veleprodaju, nijedan propis ne obavezuje trgovca na veliko da, pored robe, istakne i cijenu. U slučaju prodaje na veliko, kupac se informiše o cijeni robe putem cjenovnika u kojem se navodi cijena bez PDV-a i cijena sa PDV-om, uslovi isporuke, uslovi za ostvarivanje popusta, rokovi isporuke, rokovi za reklamaciju kvaliteta i kvantiteta robe i dr. U tom smislu je i u članu 11. stav 6. Zakona o unutrašnjoj trgovini propisano da je trgovac obavezan utvrditi pisana pravila o uslovima prodaje (cijena, način plaćanja i isporuka, bonifikacija i dr) i na prikladan način ih učiniti dostupnim kupcu i pridržavati se tih uslova.
See lessU skladu sa svim prethodno navedenim, jasno je da se odredba iz člana 25. stav 8. Zakona o unutrašnjoj trgovini o obavezi označavanja rednog broja iz trgovačke knjige uz istaknutu cijenu robe može odnositi isključivo na trgovinu malo, bez obzira na to da li je trgovac na veliko dužan da vodi TKV ili ne (ukoliko osigurava ažurne evidencije o nabavci i prodaji robe).
2) U trgovini na veliko, s obzirom na to da se promet robe naplaćuje žiralno, cijena robe se ne formira niti iskazuje prema odredbama člana 11. stav 7. Zakona o unutrašnjoj trgovini. Dakle, obaveza formiranja i isticanja cijena u apoenima novčanica koje su u opticaju (što znači da cijene moraju biti zaokružene na 0 i 5 feninga) ne odnosi se na trgovinu na veliko, jer ona podrazumijeva obavezu izdavanja poreznih faktura čija se naplata vrši preko transakcijskog računa, u kom slučaju se plaćanje vrši na način na koji je to iskazano u fakturi, pa i u slučaju kada je fakturisani iznos izražen u decimalama. Ovo je potvrđeno i u stavu Federalnog ministarstva trgovine (broj: 05-20-296-UT/11, od 2. 2. 2011. godine).
“Nova” odluka o formiranju cijena
Revizija
U članu 2. stav 2. Zakona o kontroli cijena (“Sl. novine FBiH”, br. 2/95 i 70/08) propisano je da su preduzeća i fizička lica, bez obzira na djelatnost kojom se bave, dužna utvrditi pravila o načinu formiranja cijena i na vidnom, a za potrošače dostupnom mjestu istaknuti cjenovnik ili pojedinačnu ciRead more
U članu 2. stav 2. Zakona o kontroli cijena (“Sl. novine FBiH”, br. 2/95 i 70/08) propisano je da su preduzeća i fizička lica, bez obzira na djelatnost kojom se bave, dužna utvrditi pravila o načinu formiranja cijena i na vidnom, a za potrošače dostupnom mjestu istaknuti cjenovnik ili pojedinačnu cijenu proizvoda ili usluga i pridržavati se istaknute cijene. Također, pitanje načina formiranja cijena je uređeno novim Zakonom o unutrašnjoj trgovini (“Sl. Novine FBiH”, broj 40/10), gdje je propisano da je trgovac dužan utvrditi pisana pravila o uvjetima prodaje (cijena, način plaćanja i isporuka, bonifikacija i sl) i na prikladan način ih učiniti dostupnim kupcu i pridržavati se tih uvjeta.
See lessMoguće je da se zahtjevi inspektora odnose na navedenu odredbu Zakona o unutrašnjoj trgovini. Međutim, pitanje načina formiranje cijena je uređeno i Zakonom o kontroli cijena, tako da ukoliko vi već odranije imate pravila i odluke o načinu formiranju cijena, ispoštvovali ste odredbe oba zakona u tom smislu i nema potrebe da donosite neku “novu” odluku o načinu formiranja cijena.
Trgovačka knjiga kod prodaje uvezenih rabljenih automobila fizičkim licima
Revizija
U vašem slučaju se očigledno radi o trgovini na malo, pa se promet ostvaren u njoj, saglasno Zakonu o unutrašnjoj trgovini i Pravilniku o obliku, sadržaju i načinu vođenja trgovačke knjige, mora evidentirati putem trgovačke knjige na malo. Što se tiče načina vođenja tih vozila u računovodstvu, oni sRead more
U vašem slučaju se očigledno radi o trgovini na malo, pa se promet ostvaren u njoj, saglasno Zakonu o unutrašnjoj trgovini i Pravilniku o obliku, sadržaju i načinu vođenja trgovačke knjige, mora evidentirati putem trgovačke knjige na malo. Što se tiče načina vođenja tih vozila u računovodstvu, oni se, zbog specifičnosti prodaje (nepoznata konačna cijena i sl), mogu voditi po nabavnim cijenama, s tim da se može ukalkulisati i veleprodajna i maloprodajna marža, uz napomenu da će ta marža, u velikom broju slučajeva, biti podložna naknadnim korekcijama do nivoa stvarno ostvarene marže u svakom konkretnom slučaju.
See less