Propisi u Federaciji BiH, za razliku od nekih uporednih zakonodavstava, ne poznaju institut privremenog prestanka rada niti “mirovanja” privrednog društva. Drugim riječima, Zakon o privrednim društvima u FBiH ne poznaje situaciju da društvo koje je registrovano za obavljanje određene djelatnosti neRead more
Propisi u Federaciji BiH, za razliku od nekih uporednih zakonodavstava, ne poznaju institut privremenog prestanka rada niti “mirovanja” privrednog društva. Drugim riječima, Zakon o privrednim društvima u FBiH ne poznaje situaciju da društvo koje je registrovano za obavljanje određene djelatnosti ne započinje ili prekida poslovnu aktivnost, a nastavlja da i dalje formalno postoji. Iako takva mogućnost nije predviđena propisima, ona u praksi egzistira u različitim modalitetima. Pri tome je bitno da “mirovanje” firme ne znači i “mirovanje” određenih obaveza, tako da i privremena obustava obavljanja djelatnosti ima svoju cijenu, prije svega, izraženu kroz određene finansijske izdatke, ali i kroz neke administrativne obaveze. Nabrojaćemo najvažnije obaveze:
– plaćanje takse na istaknutu firmu (po kantonalnom propisu);
– osiguranje najmanjeg broja zaposlenih prema Uredbi o uslovima koje je preduzeće dužno da ispunjava u pogledu broja zaposlenih radi obavljanja registrovane djelatnosti (“Službene novine Federacije BiH”, br. 15/98 i 5/99), prema kojoj firma mora imati direktora koji je socijalno osiguran i najmanje onoliko zaposlenih koliko je to propisano Uredbom (zavisno od djelatnosti);
– plaćanje propisanih doprinosa za lica koja mora imati u skladu sa Zakonom o doprinosima po kome, i kada se plaće ne isplaćuju, postoji obaveza plaćanja doprinosa;
– plaćanje poreza na imovinu (ukoliko firma raspolaže sa stalnim sredstvima na koja se plaća ovaj porez, npr. putničko vozilo);
– obaveza vođenja poslovnih knjiga (obračun amortizacije i sl) i sastavljanje i predaja finansijskih izvještaja.
Rezimirano, pravno ne postoji uporište za opciju firme “u mirovanju”, a ukoliko se firma odluči da formalno ne provede proceduru brisanja iz registra, treba računati sa obavezama koje će i u vrijeme “mirovanja” morati izvršavati, odnosno sa eventualnim sankcijama u slučaju da ne izvršava i takve obaveze.
Prema Zakonu o privrednim društvima (“Sl. novine FBiH”, br. 23/99 do 63/10), privredno društvo se može baviti samo onim djelatnostima za koje je prethodno dobilo odobrenje ili drugi odgovarajući akt nadležnog organa, te može obavljati poslove samo u okviru djelatnosti upisane u registar društava. IzRead more
Prema Zakonu o privrednim društvima (“Sl. novine FBiH”, br. 23/99 do 63/10), privredno društvo se može baviti samo onim djelatnostima za koje je prethodno dobilo odobrenje ili drugi odgovarajući akt nadležnog organa, te može obavljati poslove samo u okviru djelatnosti upisane u registar društava. Izuzetno, privredno društvo može obavljati i druge poslove koji se uobičajeno obavljaju uz djelatnosti upisane u registar društva, u obimu i na način koji su potrebni za poslovanje, a ne predstavljaju obavljanje tih poslova kao redovne djelatnosti.
Međutim, u slučaju iz upita se ne radi o takvoj vrsti poslova koji se obavljaju u manjem obimu, već se, de facto, radi o poslovima kojima će se društvo baviti na redovnoj osnovi, a za koje nije posebno registrovano, odnosno nema dozvolu za njihovo obavljanje.
Osim toga, Zakonom o unutrašnjoj trgovini (“Sl. Novine FBiH”, broj 40/10) je propisano da svako lice koji se bavi trgovinom, u zavisnosti od toga da li se radi o trgovini na veliko ili malo, ili pružanju trgovačkih usluga, mora za tu djelatnost biti i registrovano i ispunjavati sve uslove koji su propisani za obavljanje trgovačke djelatnosti. I jednim i drugim zakonom propisane su novčane sankcije za bavljenje određenom djelatnošću mimo registracije za takvu djelatnost.
Dakle, društvo sa sjedištem u BiH kojeg je osnovalo strano pravo lice, bez obzira na djelatnost kojom se bavi njegov osnivač, mora biti registrovano za djelatnost kojom će se zaista i baviti. Napominjemo da isti principi u osnovi vrijede i u RS i BD BiH.
Generalno, tačno je da se svako društvo može baviti samo onim djelatnostima za koje je registrovano. To je tako i navedeno u članu 7. stav 5. Zakona o privrednim društvima (“Službene novine Federacije BiH”, br. 23/99 do 07/09). Međutim, u narednom stavu istog člana Zakona se kaže i da društvo može oRead more
Generalno, tačno je da se svako društvo može baviti samo onim djelatnostima za koje je registrovano.
To je tako i navedeno u članu 7. stav 5. Zakona o privrednim društvima (“Službene novine Federacije BiH”, br. 23/99 do 07/09). Međutim, u narednom stavu istog člana Zakona se kaže i da društvo može obavljati i druge poslove koji idu uz registrovane djelatnosti, u obimu i na način koji su potrebni za poslovanje. Drugim riječima, obavljanje takvih poslova mora biti sporadično, tj. nikako ne smije biti na redovnoj bazi.
U vašem konkretnom slučaju, upravo je riječ o takvim sporadičnim slučajevima prodaje otpadnih materijala koje nesumnjivo proističu iz vrste ili prirode vaše osnovne djelatnosti, tako da ne postoje nikakve prepreke da vi povremeno vršite prodaju tih otpadnih materijala.
Kada je u pitanju PDV aspekt, ni tu nema ništa specifično. Prodaja materijala je klasična prodaja dobara i ne postoji valjan razlog da se takav promet tretira drugačije od nekih uobičajenih koji se vrše. Preduzeće je registrovani PDV obveznik, te stoga ima i obavezu obračunavanja PDV-a na svaki promet koji se smatra oporezivim, pa i na prodati otpadni materijal, a osnovica za PDV je postignuta prodajna vrijednost tog materijala.
Ukoliko ugovorom o privatizaciji, eventualno, nije postavljeno nikakvo ograničenje po pitanju prodaje opreme koja je na navedeni način unesena u preduzeće B, nema nikakve smetnje da se prodaja izvrši (bez obzira na to što ta oprema nikada nije aktivirana), a cijena po kojoj će se ta oprema prodati jRead more
Ukoliko ugovorom o privatizaciji, eventualno, nije postavljeno nikakvo ograničenje po pitanju prodaje opreme koja je na navedeni način unesena u preduzeće B, nema nikakve smetnje da se prodaja izvrši (bez obzira na to što ta oprema nikada nije aktivirana), a cijena po kojoj će se ta oprema prodati jeste stvar dogovora sa kupcem. Preporučujemo da se, ipak, prethodno informišete i kod nadležne agencije za privatiziciju ne samo zbog eventualnih ograničenja koja su utvrđena ugovorom o privatizaciji nego i zbog daljeg tretmana tih ulaganja od preduzeća A. Što se tiče PDV-a, osnovica za obračun je u svakom slučaju postignuta prodajna cijena opreme (ili eventualno viša, tržišna cijena, ali samo ukoliko bi se radilo o prodaji koja je motivirana nekim ličnim ili drugim sličnim odnosom sa kupcem). Obaveza zaračunavanja izlaznog PDV-a prilikom prodaje opreme postoji bez obzira na to da li je prilikom ranijeg prenosa te opreme bio plaćen tadašnji porez na promet ili ne.
Imajući u vidu odredbe Zakona o obligacionim odnosima, nema smetnji da strano fizičko lice, na osnovu sklopljenog ugovora, izvrši pozajmicu pravnom licu, u konkretnom slučaju direktor firme - stranac “svojoj” firmi u Federaciji BiH. Takođe, nema smetnji, ukoliko se pozajmica vrši u KM da se ona realRead more
Imajući u vidu odredbe Zakona o obligacionim odnosima, nema smetnji da strano fizičko lice, na osnovu sklopljenog ugovora, izvrši pozajmicu pravnom licu, u konkretnom slučaju direktor firme – stranac “svojoj” firmi u Federaciji BiH. Takođe, nema smetnji, ukoliko se pozajmica vrši u KM da se ona realizuje gotovinski, odnosno pologom na blagajnu, pri čemu treba poštovati propise o spriječavanju pranja novca. Iz vašeg upita nije jasno kako zajmodavac “dolazi” do KM valute, da li iz izvora u FBiH (npr. plaća i dr) ili konvertuje prenesena devizna sredstva u KM. Drugim riječima, za odgovor na pitanje da li se propisi o deviznom poslovanju primjenjuju na slučaj iz upita bitno je znati koji je osnov sticanja, odnosno unosa sredstava. Ukoliko su sredstva unesena radi davanja pozajmice, tada je takvu transakciju potrebno prethodno prijaviti Federalnom ministarstvu finansija putem propisanog obrasca (koji se može naći na web stranici Federalnog ministarstva finansija). Ukoliko su, pak, devizna sredstva stigla na devizni račun zajmodavca po nekom drugom osnovu, pa se konvertuju u KM, na davanje pozajmice iz tih sredstava ne bi se primjenjivali propisi o deviznom poslovanju.
Člankom 3. Zakona o deviznom poslovanju (“Sl. novine FBiH”, broj 47/10), kao zakonom lex specialis, općenito je propisano da rezidenti i nerezidenti FBiH za plaćanje prema inozemstvu koriste devize. Izuzetno je točkom VII Odluke o načinu i uvjetima pod kojima rezidenti u poslovanju s nerezidentima mRead more
Člankom 3. Zakona o deviznom poslovanju (“Sl. novine FBiH”, broj 47/10), kao zakonom lex specialis, općenito je propisano da rezidenti i nerezidenti FBiH za plaćanje prema inozemstvu koriste devize. Izuzetno je točkom VII Odluke o načinu i uvjetima pod kojima rezidenti u poslovanju s nerezidentima mogu primiti naplatu ili izvršiti plaćanje u stranoj gotovini i gotovini u konvertibilnim markama (“Sl. novine FBiH”, broj 58/10) dozvoljeno da rezidenti kod uvoza roba ili usluga mogu obaviti plaćanje nerezidentima u gotovini u konvertibilnim markama u vrijednosti do 1.000 KM po računu. Mogućnost fakturiranja usluga prijevoza u konvertibilnim markama koje se naplaćuju putem poslovne banke trebalo bi vezivati za ugovor koji je sklopljen između primatelja i izvršitelja usluge. Drugim riječima, fakturiranje bi se moglo izvršiti u konvertibilnim markama ukoliko je tako regulirano međusobnim ugovorom stranaka u poslu, respektirajući pri tome i propis zemlje iz koje se vrši fakturiranje usluga. Eventualno, dolazi u obzir i da se primijeni praksa kakva postoji u FBiH, a prema kojoj bi se vrijednost na fakturi iskazala i u KM i u domicilnoj (ino)valuti.
U skladu sa odredbama Zakona o kontroli kvaliteta određenih proizvoda pri uvozu i izvozu (“Sl. novine FBiH”, broj 21/97), kontrolom kvaliteta proizvoda koji se uvoze se provjerava da li ti proizvodi zadovoljavaju uslove za stavljanje u promet na tržište FBiH. Kontrolom kvaliteta se, između ostalog,Read more
U skladu sa odredbama Zakona o kontroli kvaliteta određenih proizvoda pri uvozu i izvozu (“Sl. novine FBiH”, broj 21/97), kontrolom kvaliteta proizvoda koji se uvoze se provjerava da li ti proizvodi zadovoljavaju uslove za stavljanje u promet na tržište FBiH. Kontrolom kvaliteta se, između ostalog, utvrđuje i da li proizvodi koji se uvoze imaju propisanu deklaraciju i da li su propisano označeni i upakirani. U slučaju uvoza, ova kontrola se provodi u mjestu carinjenja pri carinjenu proizvoda, ukoliko federalni ministar trgovine nije propisao da se kontrola kvaliteta određenog proizvoda provodi na nekom drugom mjestu. Industrijsko ulje i mazivo je navedeno na listi proizvoda sadržanoj u Pravilniku o načinu i postupku obavljanja kontrole kvaliteta određenih proizvoda pri uvozu i izvozu (“Sl. novine FBiH”, broj 39/98), koji podliježu kontroli kvaliteta pri uvozu, što znači da se provjera deklaracije vrši u mjestu carinjenja i da bi u tom momentu ovi proizvodi trebali biti deklarisani.
Eventualno, deklarisanje bi se moglo vršiti i u nekom drugom mjestu (magacinu) ukoliko bi nekim posebnim propisom od federalnog ministra trgovine bila predviđena mogućnost da se kontrola kvaliteta vrši na tom drugom mjestu. Koliko je nama poznato, za uvoz industrijskog ulja i maziva nije donošen takav poseban propis. Ipak, upućujemo vas na to da se o ovom pitanju obratite i Federalnom ministarstvu trgovine.
1) U skladu sa navedenom odredbom Zakona o unutrašnjoj trgovini (član 25. stav 3), za trgovinu na veliku trgovac nije dužan voditi trgovačku knjigu na veliko ukoliko u svom računovodstvu vodi ažurno sve podatke vezane uz nabavku i prodaju robe, ali je dužan da u momentu inspekcijske kontrole za nabaRead more
1) U skladu sa navedenom odredbom Zakona o unutrašnjoj trgovini (član 25. stav 3), za trgovinu na veliku trgovac nije dužan voditi trgovačku knjigu na veliko ukoliko u svom računovodstvu vodi ažurno sve podatke vezane uz nabavku i prodaju robe, ali je dužan da u momentu inspekcijske kontrole za nabavljenu robu predočiti obavezne elemente kalkulacije cijene iz člana 11. Pravilnika o obliku, sadržaju i načinu vođenja trgovačke knjige (“Sl. novine FBiH”, broj 28/06). Trgovac je pri tome, naravno, dužan voditi te evidencije na temelju računa o vrsti, količini i cijeni prodanih proizvoda, odnosno obavljenih usluga, a promet naplaćen gotovinskim sredstvima plaćanja evidentirati putem trake registar-kase (odnosno fiskalnog uređaja) koja osigurava podatke o prodanoj robi. Izraz “isticanje” cijena je vezan isključivo za promet na malo, jer je kod prometa na veliko trgovac obavezan samo da informiše kupca o cijeni i uslovima prodaje, a kupac čak i ne mora da vidi robu. Čak i kad tu robu vidi u skladištu veleprodaju, nijedan propis ne obavezuje trgovca na veliko da, pored robe, istakne i cijenu. U slučaju prodaje na veliko, kupac se informiše o cijeni robe putem cjenovnika u kojem se navodi cijena bez PDV-a i cijena sa PDV-om, uslovi isporuke, uslovi za ostvarivanje popusta, rokovi isporuke, rokovi za reklamaciju kvaliteta i kvantiteta robe i dr. U tom smislu je i u članu 11. stav 6. Zakona o unutrašnjoj trgovini propisano da je trgovac obavezan utvrditi pisana pravila o uslovima prodaje (cijena, način plaćanja i isporuka, bonifikacija i dr) i na prikladan način ih učiniti dostupnim kupcu i pridržavati se tih uslova.
U skladu sa svim prethodno navedenim, jasno je da se odredba iz člana 25. stav 8. Zakona o unutrašnjoj trgovini o obavezi označavanja rednog broja iz trgovačke knjige uz istaknutu cijenu robe može odnositi isključivo na trgovinu malo, bez obzira na to da li je trgovac na veliko dužan da vodi TKV ili ne (ukoliko osigurava ažurne evidencije o nabavci i prodaji robe).
2) U trgovini na veliko, s obzirom na to da se promet robe naplaćuje žiralno, cijena robe se ne formira niti iskazuje prema odredbama člana 11. stav 7. Zakona o unutrašnjoj trgovini. Dakle, obaveza formiranja i isticanja cijena u apoenima novčanica koje su u opticaju (što znači da cijene moraju biti zaokružene na 0 i 5 feninga) ne odnosi se na trgovinu na veliko, jer ona podrazumijeva obavezu izdavanja poreznih faktura čija se naplata vrši preko transakcijskog računa, u kom slučaju se plaćanje vrši na način na koji je to iskazano u fakturi, pa i u slučaju kada je fakturisani iznos izražen u decimalama. Ovo je potvrđeno i u stavu Federalnog ministarstva trgovine (broj: 05-20-296-UT/11, od 2. 2. 2011. godine).
U članu 2. stav 2. Zakona o kontroli cijena (“Sl. novine FBiH”, br. 2/95 i 70/08) propisano je da su preduzeća i fizička lica, bez obzira na djelatnost kojom se bave, dužna utvrditi pravila o načinu formiranja cijena i na vidnom, a za potrošače dostupnom mjestu istaknuti cjenovnik ili pojedinačnu ciRead more
U članu 2. stav 2. Zakona o kontroli cijena (“Sl. novine FBiH”, br. 2/95 i 70/08) propisano je da su preduzeća i fizička lica, bez obzira na djelatnost kojom se bave, dužna utvrditi pravila o načinu formiranja cijena i na vidnom, a za potrošače dostupnom mjestu istaknuti cjenovnik ili pojedinačnu cijenu proizvoda ili usluga i pridržavati se istaknute cijene. Također, pitanje načina formiranja cijena je uređeno novim Zakonom o unutrašnjoj trgovini (“Sl. Novine FBiH”, broj 40/10), gdje je propisano da je trgovac dužan utvrditi pisana pravila o uvjetima prodaje (cijena, način plaćanja i isporuka, bonifikacija i sl) i na prikladan način ih učiniti dostupnim kupcu i pridržavati se tih uvjeta.
Moguće je da se zahtjevi inspektora odnose na navedenu odredbu Zakona o unutrašnjoj trgovini. Međutim, pitanje načina formiranje cijena je uređeno i Zakonom o kontroli cijena, tako da ukoliko vi već odranije imate pravila i odluke o načinu formiranju cijena, ispoštvovali ste odredbe oba zakona u tom smislu i nema potrebe da donosite neku “novu” odluku o načinu formiranja cijena.
Licem sa invaliditetom prema članu 3. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom se smatra lice kod kojeg postoji tjelesno, čulno ili mentalno oštećenje koje za posljedicu ima trajnu ili privremenu, a najmanje 12 mjeseci smanjenu mogućnost rada i zadovoljavanja ličnRead more
Licem sa invaliditetom prema članu 3. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom se smatra lice kod kojeg postoji tjelesno, čulno ili mentalno oštećenje koje za posljedicu ima trajnu ili privremenu, a najmanje 12 mjeseci smanjenu mogućnost rada i zadovoljavanja ličnih potreba u svakodnevnom životu. Lice sa invaliditetom je lice čiji je invaliditet u odnosu sa sposobnosti lica bez invaliditeta, jednake ili slične životne dobi, jednakog ili sličnog obrazovanja, u jednakim ili sličnim uslovima rada, na jednakim ili sličnim poslovima – ima za posljedicu trajnu ili privremeno, a najmanje 12 mjeseci smanjenu mogućnost radnog osposobljavanja i zapošljavanja na tržištu rada pod općim uvjetima, te očuvanje posla i napredovanje u poslu. Osim toga, u članu 4. Zakona je definisano ko se još smatra licem sa invaliditetom, a u članu 5. je propisano da smanjenu radnu sposobnost utvrđuje nadležni stručni organ za ocjenu invalidnosti, odnosno radne sposobnosti prema propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju, o civilnim žrtvama rata i drugim propisima o zaštiti lica sa invaliditetom. Dakle, kod definisanja prava na zapošljavanje pod općim uslovima i utvrđivanja obaveze pravnih lica da plaćaju posebnu naknadu u vezi s tim nije bitan procenat invaliditeta, već je dovoljno da su ispunjeni uslovi propisani članom 3. ili članom 4. Zakona, te da nadležni organ izda rješenje kojim se potvrđuje smanjena radna sposobnost. Prema tome, zapošljavanjem ratnog vojnog invalida sa 50% invalidnosti koja je potvrđena rješenjem Ministarstva za boračka pitanja Kantona Sarajevo vi ispunjavate svoju obavezu u skladu sa Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju lica sa invaliditetom i niste dužni plaćati posebnu naknadu za zapošljavanje od 0,5% mjesečne bruto plaće svih zaposlenih. Procenat invalidnosti je bitan kod utvrđivanja prava na zapošljavanje pod posebnim uslovima i tu je propisano da pravo na zapošljvanja pod posebnim uslovima imaju ona lica koja imaju najmanje 60% invaliditeta, lica sa najmanje 70% tjelesnog oštećenja, ukoliko to oštećenje ima za posljedicu smanjenje radne sposobnosti iz člana 3. Zakona i lica sa lakom i umjerenom mentalnom retardacijom.
“Zamrzavanje” poslovanja firme koja trenutno nema uslova za rad
Revizija
Propisi u Federaciji BiH, za razliku od nekih uporednih zakonodavstava, ne poznaju institut privremenog prestanka rada niti “mirovanja” privrednog društva. Drugim riječima, Zakon o privrednim društvima u FBiH ne poznaje situaciju da društvo koje je registrovano za obavljanje određene djelatnosti neRead more
Propisi u Federaciji BiH, za razliku od nekih uporednih zakonodavstava, ne poznaju institut privremenog prestanka rada niti “mirovanja” privrednog društva. Drugim riječima, Zakon o privrednim društvima u FBiH ne poznaje situaciju da društvo koje je registrovano za obavljanje određene djelatnosti ne započinje ili prekida poslovnu aktivnost, a nastavlja da i dalje formalno postoji. Iako takva mogućnost nije predviđena propisima, ona u praksi egzistira u različitim modalitetima. Pri tome je bitno da “mirovanje” firme ne znači i “mirovanje” određenih obaveza, tako da i privremena obustava obavljanja djelatnosti ima svoju cijenu, prije svega, izraženu kroz određene finansijske izdatke, ali i kroz neke administrativne obaveze. Nabrojaćemo najvažnije obaveze:
See less– plaćanje takse na istaknutu firmu (po kantonalnom propisu);
– osiguranje najmanjeg broja zaposlenih prema Uredbi o uslovima koje je preduzeće dužno da ispunjava u pogledu broja zaposlenih radi obavljanja registrovane djelatnosti (“Službene novine Federacije BiH”, br. 15/98 i 5/99), prema kojoj firma mora imati direktora koji je socijalno osiguran i najmanje onoliko zaposlenih koliko je to propisano Uredbom (zavisno od djelatnosti);
– plaćanje propisanih doprinosa za lica koja mora imati u skladu sa Zakonom o doprinosima po kome, i kada se plaće ne isplaćuju, postoji obaveza plaćanja doprinosa;
– plaćanje poreza na imovinu (ukoliko firma raspolaže sa stalnim sredstvima na koja se plaća ovaj porez, npr. putničko vozilo);
– obaveza vođenja poslovnih knjiga (obračun amortizacije i sl) i sastavljanje i predaja finansijskih izvještaja.
Rezimirano, pravno ne postoji uporište za opciju firme “u mirovanju”, a ukoliko se firma odluči da formalno ne provede proceduru brisanja iz registra, treba računati sa obavezama koje će i u vrijeme “mirovanja” morati izvršavati, odnosno sa eventualnim sankcijama u slučaju da ne izvršava i takve obaveze.
Posljedice bavljenja neregistrovanom djelatnošću
Revizija
Prema Zakonu o privrednim društvima (“Sl. novine FBiH”, br. 23/99 do 63/10), privredno društvo se može baviti samo onim djelatnostima za koje je prethodno dobilo odobrenje ili drugi odgovarajući akt nadležnog organa, te može obavljati poslove samo u okviru djelatnosti upisane u registar društava. IzRead more
Prema Zakonu o privrednim društvima (“Sl. novine FBiH”, br. 23/99 do 63/10), privredno društvo se može baviti samo onim djelatnostima za koje je prethodno dobilo odobrenje ili drugi odgovarajući akt nadležnog organa, te može obavljati poslove samo u okviru djelatnosti upisane u registar društava. Izuzetno, privredno društvo može obavljati i druge poslove koji se uobičajeno obavljaju uz djelatnosti upisane u registar društva, u obimu i na način koji su potrebni za poslovanje, a ne predstavljaju obavljanje tih poslova kao redovne djelatnosti.
See lessMeđutim, u slučaju iz upita se ne radi o takvoj vrsti poslova koji se obavljaju u manjem obimu, već se, de facto, radi o poslovima kojima će se društvo baviti na redovnoj osnovi, a za koje nije posebno registrovano, odnosno nema dozvolu za njihovo obavljanje.
Osim toga, Zakonom o unutrašnjoj trgovini (“Sl. Novine FBiH”, broj 40/10) je propisano da svako lice koji se bavi trgovinom, u zavisnosti od toga da li se radi o trgovini na veliko ili malo, ili pružanju trgovačkih usluga, mora za tu djelatnost biti i registrovano i ispunjavati sve uslove koji su propisani za obavljanje trgovačke djelatnosti. I jednim i drugim zakonom propisane su novčane sankcije za bavljenje određenom djelatnošću mimo registracije za takvu djelatnost.
Dakle, društvo sa sjedištem u BiH kojeg je osnovalo strano pravo lice, bez obzira na djelatnost kojom se bavi njegov osnivač, mora biti registrovano za djelatnost kojom će se zaista i baviti. Napominjemo da isti principi u osnovi vrijede i u RS i BD BiH.
Povremena prodaja izvan registrovanih djelatnosti
Revizija
Generalno, tačno je da se svako društvo može baviti samo onim djelatnostima za koje je registrovano. To je tako i navedeno u članu 7. stav 5. Zakona o privrednim društvima (“Službene novine Federacije BiH”, br. 23/99 do 07/09). Međutim, u narednom stavu istog člana Zakona se kaže i da društvo može oRead more
Generalno, tačno je da se svako društvo može baviti samo onim djelatnostima za koje je registrovano.
See lessTo je tako i navedeno u članu 7. stav 5. Zakona o privrednim društvima (“Službene novine Federacije BiH”, br. 23/99 do 07/09). Međutim, u narednom stavu istog člana Zakona se kaže i da društvo može obavljati i druge poslove koji idu uz registrovane djelatnosti, u obimu i na način koji su potrebni za poslovanje. Drugim riječima, obavljanje takvih poslova mora biti sporadično, tj. nikako ne smije biti na redovnoj bazi.
U vašem konkretnom slučaju, upravo je riječ o takvim sporadičnim slučajevima prodaje otpadnih materijala koje nesumnjivo proističu iz vrste ili prirode vaše osnovne djelatnosti, tako da ne postoje nikakve prepreke da vi povremeno vršite prodaju tih otpadnih materijala.
Kada je u pitanju PDV aspekt, ni tu nema ništa specifično. Prodaja materijala je klasična prodaja dobara i ne postoji valjan razlog da se takav promet tretira drugačije od nekih uobičajenih koji se vrše. Preduzeće je registrovani PDV obveznik, te stoga ima i obavezu obračunavanja PDV-a na svaki promet koji se smatra oporezivim, pa i na prodati otpadni materijal, a osnovica za PDV je postignuta prodajna vrijednost tog materijala.
Prodaja opreme koja nije aktivirana
Revizija
Ukoliko ugovorom o privatizaciji, eventualno, nije postavljeno nikakvo ograničenje po pitanju prodaje opreme koja je na navedeni način unesena u preduzeće B, nema nikakve smetnje da se prodaja izvrši (bez obzira na to što ta oprema nikada nije aktivirana), a cijena po kojoj će se ta oprema prodati jRead more
Ukoliko ugovorom o privatizaciji, eventualno, nije postavljeno nikakvo ograničenje po pitanju prodaje opreme koja je na navedeni način unesena u preduzeće B, nema nikakve smetnje da se prodaja izvrši (bez obzira na to što ta oprema nikada nije aktivirana), a cijena po kojoj će se ta oprema prodati jeste stvar dogovora sa kupcem. Preporučujemo da se, ipak, prethodno informišete i kod nadležne agencije za privatiziciju ne samo zbog eventualnih ograničenja koja su utvrđena ugovorom o privatizaciji nego i zbog daljeg tretmana tih ulaganja od preduzeća A. Što se tiče PDV-a, osnovica za obračun je u svakom slučaju postignuta prodajna cijena opreme (ili eventualno viša, tržišna cijena, ali samo ukoliko bi se radilo o prodaji koja je motivirana nekim ličnim ili drugim sličnim odnosom sa kupcem). Obaveza zaračunavanja izlaznog PDV-a prilikom prodaje opreme postoji bez obzira na to da li je prilikom ranijeg prenosa te opreme bio plaćen tadašnji porez na promet ili ne.
See lessDavanje pozajmice direktora-stranca vlastitoj firmi u BiH
Revizija
Imajući u vidu odredbe Zakona o obligacionim odnosima, nema smetnji da strano fizičko lice, na osnovu sklopljenog ugovora, izvrši pozajmicu pravnom licu, u konkretnom slučaju direktor firme - stranac “svojoj” firmi u Federaciji BiH. Takođe, nema smetnji, ukoliko se pozajmica vrši u KM da se ona realRead more
Imajući u vidu odredbe Zakona o obligacionim odnosima, nema smetnji da strano fizičko lice, na osnovu sklopljenog ugovora, izvrši pozajmicu pravnom licu, u konkretnom slučaju direktor firme – stranac “svojoj” firmi u Federaciji BiH. Takođe, nema smetnji, ukoliko se pozajmica vrši u KM da se ona realizuje gotovinski, odnosno pologom na blagajnu, pri čemu treba poštovati propise o spriječavanju pranja novca. Iz vašeg upita nije jasno kako zajmodavac “dolazi” do KM valute, da li iz izvora u FBiH (npr. plaća i dr) ili konvertuje prenesena devizna sredstva u KM. Drugim riječima, za odgovor na pitanje da li se propisi o deviznom poslovanju primjenjuju na slučaj iz upita bitno je znati koji je osnov sticanja, odnosno unosa sredstava. Ukoliko su sredstva unesena radi davanja pozajmice, tada je takvu transakciju potrebno prethodno prijaviti Federalnom ministarstvu finansija putem propisanog obrasca (koji se može naći na web stranici Federalnog ministarstva finansija). Ukoliko su, pak, devizna sredstva stigla na devizni račun zajmodavca po nekom drugom osnovu, pa se konvertuju u KM, na davanje pozajmice iz tih sredstava ne bi se primjenjivali propisi o deviznom poslovanju.
See lessFakturiranje inousluga u KM
Revizija
Člankom 3. Zakona o deviznom poslovanju (“Sl. novine FBiH”, broj 47/10), kao zakonom lex specialis, općenito je propisano da rezidenti i nerezidenti FBiH za plaćanje prema inozemstvu koriste devize. Izuzetno je točkom VII Odluke o načinu i uvjetima pod kojima rezidenti u poslovanju s nerezidentima mRead more
Člankom 3. Zakona o deviznom poslovanju (“Sl. novine FBiH”, broj 47/10), kao zakonom lex specialis, općenito je propisano da rezidenti i nerezidenti FBiH za plaćanje prema inozemstvu koriste devize. Izuzetno je točkom VII Odluke o načinu i uvjetima pod kojima rezidenti u poslovanju s nerezidentima mogu primiti naplatu ili izvršiti plaćanje u stranoj gotovini i gotovini u konvertibilnim markama (“Sl. novine FBiH”, broj 58/10) dozvoljeno da rezidenti kod uvoza roba ili usluga mogu obaviti plaćanje nerezidentima u gotovini u konvertibilnim markama u vrijednosti do 1.000 KM po računu. Mogućnost fakturiranja usluga prijevoza u konvertibilnim markama koje se naplaćuju putem poslovne banke trebalo bi vezivati za ugovor koji je sklopljen između primatelja i izvršitelja usluge. Drugim riječima, fakturiranje bi se moglo izvršiti u konvertibilnim markama ukoliko je tako regulirano međusobnim ugovorom stranaka u poslu, respektirajući pri tome i propis zemlje iz koje se vrši fakturiranje usluga. Eventualno, dolazi u obzir i da se primijeni praksa kakva postoji u FBiH, a prema kojoj bi se vrijednost na fakturi iskazala i u KM i u domicilnoj (ino)valuti.
See lessDeklarisanje industrijskih ulja i maziva prilikom uvoza
Revizija
U skladu sa odredbama Zakona o kontroli kvaliteta određenih proizvoda pri uvozu i izvozu (“Sl. novine FBiH”, broj 21/97), kontrolom kvaliteta proizvoda koji se uvoze se provjerava da li ti proizvodi zadovoljavaju uslove za stavljanje u promet na tržište FBiH. Kontrolom kvaliteta se, između ostalog,Read more
U skladu sa odredbama Zakona o kontroli kvaliteta određenih proizvoda pri uvozu i izvozu (“Sl. novine FBiH”, broj 21/97), kontrolom kvaliteta proizvoda koji se uvoze se provjerava da li ti proizvodi zadovoljavaju uslove za stavljanje u promet na tržište FBiH. Kontrolom kvaliteta se, između ostalog, utvrđuje i da li proizvodi koji se uvoze imaju propisanu deklaraciju i da li su propisano označeni i upakirani. U slučaju uvoza, ova kontrola se provodi u mjestu carinjenja pri carinjenu proizvoda, ukoliko federalni ministar trgovine nije propisao da se kontrola kvaliteta određenog proizvoda provodi na nekom drugom mjestu. Industrijsko ulje i mazivo je navedeno na listi proizvoda sadržanoj u Pravilniku o načinu i postupku obavljanja kontrole kvaliteta određenih proizvoda pri uvozu i izvozu (“Sl. novine FBiH”, broj 39/98), koji podliježu kontroli kvaliteta pri uvozu, što znači da se provjera deklaracije vrši u mjestu carinjenja i da bi u tom momentu ovi proizvodi trebali biti deklarisani.
See lessEventualno, deklarisanje bi se moglo vršiti i u nekom drugom mjestu (magacinu) ukoliko bi nekim posebnim propisom od federalnog ministra trgovine bila predviđena mogućnost da se kontrola kvaliteta vrši na tom drugom mjestu. Koliko je nama poznato, za uvoz industrijskog ulja i maziva nije donošen takav poseban propis. Ipak, upućujemo vas na to da se o ovom pitanju obratite i Federalnom ministarstvu trgovine.
Isticanje cijena u veleprodaji
Revizija
1) U skladu sa navedenom odredbom Zakona o unutrašnjoj trgovini (član 25. stav 3), za trgovinu na veliku trgovac nije dužan voditi trgovačku knjigu na veliko ukoliko u svom računovodstvu vodi ažurno sve podatke vezane uz nabavku i prodaju robe, ali je dužan da u momentu inspekcijske kontrole za nabaRead more
1) U skladu sa navedenom odredbom Zakona o unutrašnjoj trgovini (član 25. stav 3), za trgovinu na veliku trgovac nije dužan voditi trgovačku knjigu na veliko ukoliko u svom računovodstvu vodi ažurno sve podatke vezane uz nabavku i prodaju robe, ali je dužan da u momentu inspekcijske kontrole za nabavljenu robu predočiti obavezne elemente kalkulacije cijene iz člana 11. Pravilnika o obliku, sadržaju i načinu vođenja trgovačke knjige (“Sl. novine FBiH”, broj 28/06). Trgovac je pri tome, naravno, dužan voditi te evidencije na temelju računa o vrsti, količini i cijeni prodanih proizvoda, odnosno obavljenih usluga, a promet naplaćen gotovinskim sredstvima plaćanja evidentirati putem trake registar-kase (odnosno fiskalnog uređaja) koja osigurava podatke o prodanoj robi. Izraz “isticanje” cijena je vezan isključivo za promet na malo, jer je kod prometa na veliko trgovac obavezan samo da informiše kupca o cijeni i uslovima prodaje, a kupac čak i ne mora da vidi robu. Čak i kad tu robu vidi u skladištu veleprodaju, nijedan propis ne obavezuje trgovca na veliko da, pored robe, istakne i cijenu. U slučaju prodaje na veliko, kupac se informiše o cijeni robe putem cjenovnika u kojem se navodi cijena bez PDV-a i cijena sa PDV-om, uslovi isporuke, uslovi za ostvarivanje popusta, rokovi isporuke, rokovi za reklamaciju kvaliteta i kvantiteta robe i dr. U tom smislu je i u članu 11. stav 6. Zakona o unutrašnjoj trgovini propisano da je trgovac obavezan utvrditi pisana pravila o uslovima prodaje (cijena, način plaćanja i isporuka, bonifikacija i dr) i na prikladan način ih učiniti dostupnim kupcu i pridržavati se tih uslova.
See lessU skladu sa svim prethodno navedenim, jasno je da se odredba iz člana 25. stav 8. Zakona o unutrašnjoj trgovini o obavezi označavanja rednog broja iz trgovačke knjige uz istaknutu cijenu robe može odnositi isključivo na trgovinu malo, bez obzira na to da li je trgovac na veliko dužan da vodi TKV ili ne (ukoliko osigurava ažurne evidencije o nabavci i prodaji robe).
2) U trgovini na veliko, s obzirom na to da se promet robe naplaćuje žiralno, cijena robe se ne formira niti iskazuje prema odredbama člana 11. stav 7. Zakona o unutrašnjoj trgovini. Dakle, obaveza formiranja i isticanja cijena u apoenima novčanica koje su u opticaju (što znači da cijene moraju biti zaokružene na 0 i 5 feninga) ne odnosi se na trgovinu na veliko, jer ona podrazumijeva obavezu izdavanja poreznih faktura čija se naplata vrši preko transakcijskog računa, u kom slučaju se plaćanje vrši na način na koji je to iskazano u fakturi, pa i u slučaju kada je fakturisani iznos izražen u decimalama. Ovo je potvrđeno i u stavu Federalnog ministarstva trgovine (broj: 05-20-296-UT/11, od 2. 2. 2011. godine).
“Nova” odluka o formiranju cijena
Revizija
U članu 2. stav 2. Zakona o kontroli cijena (“Sl. novine FBiH”, br. 2/95 i 70/08) propisano je da su preduzeća i fizička lica, bez obzira na djelatnost kojom se bave, dužna utvrditi pravila o načinu formiranja cijena i na vidnom, a za potrošače dostupnom mjestu istaknuti cjenovnik ili pojedinačnu ciRead more
U članu 2. stav 2. Zakona o kontroli cijena (“Sl. novine FBiH”, br. 2/95 i 70/08) propisano je da su preduzeća i fizička lica, bez obzira na djelatnost kojom se bave, dužna utvrditi pravila o načinu formiranja cijena i na vidnom, a za potrošače dostupnom mjestu istaknuti cjenovnik ili pojedinačnu cijenu proizvoda ili usluga i pridržavati se istaknute cijene. Također, pitanje načina formiranja cijena je uređeno novim Zakonom o unutrašnjoj trgovini (“Sl. Novine FBiH”, broj 40/10), gdje je propisano da je trgovac dužan utvrditi pisana pravila o uvjetima prodaje (cijena, način plaćanja i isporuka, bonifikacija i sl) i na prikladan način ih učiniti dostupnim kupcu i pridržavati se tih uvjeta.
See lessMoguće je da se zahtjevi inspektora odnose na navedenu odredbu Zakona o unutrašnjoj trgovini. Međutim, pitanje načina formiranje cijena je uređeno i Zakonom o kontroli cijena, tako da ukoliko vi već odranije imate pravila i odluke o načinu formiranju cijena, ispoštvovali ste odredbe oba zakona u tom smislu i nema potrebe da donosite neku “novu” odluku o načinu formiranja cijena.
Stepen invaliditeta zaposlenika
Revizija
Licem sa invaliditetom prema članu 3. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom se smatra lice kod kojeg postoji tjelesno, čulno ili mentalno oštećenje koje za posljedicu ima trajnu ili privremenu, a najmanje 12 mjeseci smanjenu mogućnost rada i zadovoljavanja ličnRead more
Licem sa invaliditetom prema članu 3. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom se smatra lice kod kojeg postoji tjelesno, čulno ili mentalno oštećenje koje za posljedicu ima trajnu ili privremenu, a najmanje 12 mjeseci smanjenu mogućnost rada i zadovoljavanja ličnih potreba u svakodnevnom životu. Lice sa invaliditetom je lice čiji je invaliditet u odnosu sa sposobnosti lica bez invaliditeta, jednake ili slične životne dobi, jednakog ili sličnog obrazovanja, u jednakim ili sličnim uslovima rada, na jednakim ili sličnim poslovima – ima za posljedicu trajnu ili privremeno, a najmanje 12 mjeseci smanjenu mogućnost radnog osposobljavanja i zapošljavanja na tržištu rada pod općim uvjetima, te očuvanje posla i napredovanje u poslu. Osim toga, u članu 4. Zakona je definisano ko se još smatra licem sa invaliditetom, a u članu 5. je propisano da smanjenu radnu sposobnost utvrđuje nadležni stručni organ za ocjenu invalidnosti, odnosno radne sposobnosti prema propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju, o civilnim žrtvama rata i drugim propisima o zaštiti lica sa invaliditetom. Dakle, kod definisanja prava na zapošljavanje pod općim uslovima i utvrđivanja obaveze pravnih lica da plaćaju posebnu naknadu u vezi s tim nije bitan procenat invaliditeta, već je dovoljno da su ispunjeni uslovi propisani članom 3. ili članom 4. Zakona, te da nadležni organ izda rješenje kojim se potvrđuje smanjena radna sposobnost. Prema tome, zapošljavanjem ratnog vojnog invalida sa 50% invalidnosti koja je potvrđena rješenjem Ministarstva za boračka pitanja Kantona Sarajevo vi ispunjavate svoju obavezu u skladu sa Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju lica sa invaliditetom i niste dužni plaćati posebnu naknadu za zapošljavanje od 0,5% mjesečne bruto plaće svih zaposlenih. Procenat invalidnosti je bitan kod utvrđivanja prava na zapošljavanje pod posebnim uslovima i tu je propisano da pravo na zapošljvanja pod posebnim uslovima imaju ona lica koja imaju najmanje 60% invaliditeta, lica sa najmanje 70% tjelesnog oštećenja, ukoliko to oštećenje ima za posljedicu smanjenje radne sposobnosti iz člana 3. Zakona i lica sa lakom i umjerenom mentalnom retardacijom.
See less