Izuzeća od zakonom utvrđene obaveze evidentiranja prometa preko fiskalnih uređaja, propisana su u članu 5. stav 1. tač. a) do o). Tako je u tački e) stava 1. ovog člana propisano da se obaveza evidentiranja prometa preko fiskalnih uređaja ne odnosi na poštanske aktivnosti i prijevoz i isporuku poštaRead more
Izuzeća od zakonom utvrđene obaveze evidentiranja prometa preko fiskalnih uređaja, propisana su u članu 5. stav 1. tač. a) do o). Tako je u tački e) stava 1. ovog člana propisano da se obaveza evidentiranja prometa preko fiskalnih uređaja ne odnosi na poštanske aktivnosti i prijevoz i isporuku poštanskih pošiljki.
U vezi s prednjim, mišljenja smo da se izuzeće od obaveze evidentiranja prometa preko fiskalnih uređaja za poštanske operatore odnosi isključivo na poslove naplate usluga iz domena poštanskih aktivnosti, prijevoza i isporuke poštanskih pošiljki.
Suprotno tome, obaveze evidentiranja prometa preko fiskalnih uređaja postoji kada poštanski operator obavlja (u manjem obimu) i druge djelatnosti kao što su promet komercijalne i komisione robe, promet robe koja služi u svrhu pružanja poštanskih usluga (kuverte, dopisnice, uputnice, itd).
Također, ukazujemo na činjenicu da struktura kapitala privrednih društava, odnosno udio državnog kapitala u strukturi kapitala kao i vršenje nadzora organa uprave nad radom nekog društva, nije od utjecaja na pitanje postojanja obaveze ili izuzeća evidentiranja ostvarenog prometa preko fiskalnih uređaja.
Koristeći se iskustvima zemalja u kojima se provodi fiskalizacija putem jednog medija, smatramo da je neophodno da uređaji imaju i jedan i drugi medij, kako bi se zloupotrebe od strane obaveznika svele na što je moguće manju mjeru. U slučaju kad bi se takvo što događalo, postojanjem oba medija obaveRead more
Koristeći se iskustvima zemalja u kojima se provodi fiskalizacija putem jednog medija, smatramo da je neophodno da uređaji imaju i jedan i drugi medij, kako bi se zloupotrebe od strane obaveznika svele na što je moguće manju mjeru. U slučaju kad bi se takvo što događalo, postojanjem oba medija obavezniku bi nedvojbeno u sudskom postupku mogla biti dokazana svjesna namjera onesposobljavanja uređaja.
Postojanje oba medija je i u cilju što kvalitetnije implementacije Zakona o fiskalnim sistemima (“Službene novine FBiH”, broj 81/10). Argumenti za postojanje oba kontrolna mehanizma, dakle i kontrolne trake i elektronskog žurnala, pronađeni su praćenjem iskustava na tržištima koja su prošla fiskalizaciju prije Federacije BiH.
Naime, prvenstveno na bazi najsvježijeg iskustva koje nam je poznato a to je iskustvo Republike Srpske, utvrđeno je da je postojanje samo jednog kontrolnog mehanizma moguće onemogućiti namjernim, ali i nenamjernim djelovanjem vanjskih sila. Nasuprot navedenom, postojanje dva kontrolna mehanizma omogućava se efikasnija kontrola Porezne uprave i Federalne uprave za inspekcijske poslove.
U slučajevima u kojima se javi potreba da se određena pravna osoba kontrolira, s postojanjem dodatnih medija poput trake i žurnala mogu se dobiti i dodatne informacije koje se ne mogu dobiti iz samog fiskalnog modula. Ovdje se prije svega misli na praćenje prodane robe. Metodama na kojima u žurnalu i na traci ostaje zabilježena sva roba koju je određena pravna osoba prodavala tokom svog rada, može se utvrditi je li bilo robe koja je nelegalno prometovana. Pokušaj sakrivanja ovakve robe moguć je uništavanjem kontrolnog medija koji čuva sve podatke o prometovanoj robi i uslugama. Kad imamo dva medija kontrole, ovakva malverzacija postaje praktično nemoguća jer bi istovremeno uništavanje oba medija vrlo očigledno ukazalo na pokušaj prevare.
U slučaju postojanja samo jednog medija za čuvanje podataka, kvar je moguć na više načina i dokazivanje prevare je u takvim slučajevima nemoguće i podaci su trajno izgubljeni.
Naime, sama traka podložna je uništenju na mjestu čuvanja uslijed djelovanja sunca, vode, vatre i slično. Na tržištima se pojavljuju prodavatelji necertificiranog papira loše kvalitete koji u vrlo kratkom vremenu blijede i svi podaci na njima se gube. Također, na tržištima na kojima je primijenjen elektronski žurnal otkrivena je mogućnost uništenja podataka utjecajem jačeg magnetnog polja, dok se SD kartica (kao i bilo koja druga elektronska memorija) može pokvariti u toku eksploatacije i upisivanja podataka. Prema tome, jasno je da postojanje dva medija sprječava svakog korisnika pokušaja primjene bilo koje od poznatih metoda, jer je uništenje dva medija dovoljan razlog da se sam korisnik dovede u sumnju.
U skladu članu 24. Zakona o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 10/08) pravo na osnovne i dodatne (po osnovu uzdržavanih članova uže porodici) lične odbitke imaju isključivo rezidentni porezni obveznici. Shodno tome, nerezidenti porezni obveznici (bez obzira da li dolaze iz Republike Srpske, BRead more
U skladu članu 24. Zakona o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 10/08) pravo na osnovne i dodatne (po osnovu uzdržavanih članova uže porodici) lične odbitke imaju isključivo rezidentni porezni obveznici. Shodno tome, nerezidenti porezni obveznici (bez obzira da li dolaze iz Republike Srpske, Brčko Distrikta ili drugih stranih zemalja) nemaju pravo na lične odbitke, niti trebaju podnositi Zahtjev za izdavanje porezna kartice. Nerezidenti porezni obveznici imaju porezne kartice u svojoj domicilnoj zemlji ili drugom dijelu BiH (kao što je slučaj u konkretnom primjeru – Brčko Distrikt). Nerezidenti porezni obveznik imati će obvezu podnijeti godišnju poreznu prijavu u drugom dijelu BiH (Brčko Distriktu) prema propisima oporezivanja dohotka u Brčko Distriktu. Za iznose plaćenog poreza u Federaciji BiH nerezidentni porezni obveznik (budući da je nerezident zaposlen u ustanovi koja je registrirana i kao takva rezidentna pravna osoba Federacije BiH) imati će pravo korištenja poreznog kredita, odnosno umanjenja porezne obveze u Brčkom Distriku, a na temelju pravovaljane dokumentacije – potvrde o plaćenom porezu na dohodak u Federaciji BiH.
Kada se raspravlja o obveznim doprinosima koji se obračunavaju za nerezidentne porezne obveznike – zaposlenike koji su zaposleni kod pravnih osoba, onda se obračun obveznih doprinosima radi u skladu Zakonu o doprinosima („Sl. novine FBiH“, br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06 i 14/08) i Pravilniku o načinu obračunavanja i uplate doprinosa („Sl. novine FBiH“, br. 64/08 i 81/08). U navedenom Pravilniku se propisuje da se za obračunane i uplaćene obvezne doprinose za nerezidentne porezne obveznike – zaposlenike, koji dolaze iz Republike Srpske i Brčko Distrikta, izvještavanje vrši isključivo na propisanoj Specifikaciji 2001‐A – Specifikacija uz isplatu plaća zaposlenika sa prebivalištem u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine u radnom odnosu kod pravnih i fizičkih osoba, a nikako na Specifikaciji 2001, na kojoj se vrši porezno izvještavanje za zaposlenike – rezidentne porezne obveznike i nerezidentne zaposlenike koji dolaze iz drugih stranih zemalja. Kada se raspravlja o uplati poreza na dohodak i obveznih doprinosa obračunanih na i iz plaća nerezidentnih zaposlenika koji dolaze iz RS‐a i BD‐a, onda se porez na dohodak plaća prema sjedištu pravne osobe – isplatitelju plaća (član 37. zakona o porezu na dohodak), dok se kod obračunanih obveznih doprinosa za nerezidentne zaposlenike prilikom plaćanja istih pristupa na način:
– da se obvezni doprinos za MIO plaća u cijelosti prema Federalnom zavodu za MIO;
– da se 91% doprinosa za zdravstveno osiguranje plaća prema Zavodu zdravstvenog osiguranja BD‐a na propisani žiroračun, dok se 9% doprinosa za zdravstveno osiguranje plaća prema Zavodu zdravstvenog osiguranja Federacije BiH na propisani žiroračun.
– da se 70% doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti plaća prema Zavodu za zapošljavanje BD‐a, dok se preostalih 30% plaća prema Zavodu za zapošljavanje Federacije BiH na propisani žiroračun.
U skladu odredbama Zakona o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, broj 10/08) jedna od temeljnih oporezivih kategorija je i dohodak od nesamostalne djelatnosti odnosno plaće za rad. U skladu članu 10. Zakona o porezu na dohodak, prihodom od nesamostalne djelatnosti smatra se: bruto plaća koju uposleRead more
U skladu odredbama Zakona o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, broj 10/08) jedna od temeljnih oporezivih kategorija je i dohodak od nesamostalne djelatnosti odnosno plaće za rad. U skladu članu 10. Zakona o porezu na dohodak, prihodom od nesamostalne djelatnosti smatra se: bruto plaća koju uposleniku isplaćuje poslodavac po osnovi ugovora o radu, odnosno radnoga odnosa ili daje u dobrima, koristima, protuuslugama i/ili u vidu premija i drugih prihoda, za rad obavljen po njegovim uputama, osim prihoda iz čl. 5. i 6. ovoga Zakona. Oporezivim prihodima od nesamostalne djelatnosti smatraju se i: dodatni prihodi po osnovi naknada, potpora i sl. koje poslodavac isplati uposlenicima iznad iznosa utvrđenih posebnim propisima (zakonom, uredbom, kolektivnim ugovorom i dr.). Kada se raspravlja o eventualnim neoporezivim isplatama prema zaposlenicima tada je mjerodavan član 14. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, broj 67/08). Međutim u istom se ne propisuje niti predviđa mogućnost eventualnih neoporezivih isplata prema zaposlenicima povodom praznika.
Ipak, članom 10. stavkom. 4 Zakona predviđena je takva mogućnost na način da se u prihode koji ne ulaze u prihode od nesamostalne djelatnosti ubrajaju i darovi koje poslodavci daju zaposleniku povodom praznika, do iznosa od 30% prosječne plaće u Federaciji za taj mjesec. Na ovu odredbu treba gledati kao na mogućnost koja se može iskoristiti u tijeku poreznog razdoblja (jedne kalendarske godine) a najviše do iznosa od 30% prosječne plaće u FBiH za taj mjesec.
Poduzeća naravno mogu svojim zaposlenicima isplatiti povodom praznika i veći iznos od neoporezivog, ali bi se ta eventualna razlika isplaćena iznad neoporezivih limita uključila u plaću zaposlenika i oporezovala obveznim doprinosima i porezom na dohodak na način kako je to propisano kod dohotka od nesamostalne djelatnosti.
U skladu odredbi člana 4. stav 1. Zakona o fiskalnim sistemima (“Službene novine FBiH”, broj 81/09), svaka osoba koja je upisana u odgovarajući registar za promet dobara, odnosno za pružanje usluga klijentima ima obavezu evidentiranja svakog pojedinačno ostvarenog prometa preko fiskalnih uređaja i tRead more
U skladu odredbi člana 4. stav 1. Zakona o fiskalnim sistemima (“Službene novine FBiH”, broj 81/09), svaka osoba koja je upisana u odgovarajući registar za promet dobara, odnosno za pružanje usluga klijentima ima obavezu evidentiranja svakog pojedinačno ostvarenog prometa preko fiskalnih uređaja i to nezavisno od načina plaćanja (gotovina, ček, kartica, virman i sl.). Ova obaveza se odnosi obavljanje prometa u vršenju svih djelatnosti koje nisu izuzete u smislu člana 5. ovog zakona.
Na osnovu uvida u sadržaj vašeg dopisa, nije sasvim jasno vrši li se naplata na licu mjesta, ili se kupcima samo uručuje knjiga i s njima potpisuje određeni ugovor (uz eventualni polog određenog dijela uplate). Naime, ako se kupcima na licu mjesta ne izdaje račun (čime je promet stvarno zaokružen tj. okončan), nego se faktura izdaje naknadno, u tom slučaju fiskalni račun se treba štampati prilikom izdavanja fakture. U tom slučaju bi „zaključnica“ ili ugovor koji se spominju u vašem aktu imali karakter otpremnice. Mišljenja smo da se u takvim slučajevima kao moment ostvarivanja prometa smatra moment izdavanja fakture, a ne moment izdavanja otpremnice (odnosno izdavanja robe).
U navedenom slučaju, fiskalni račun se može štampati kada i faktura i slati kupcu naknadno kao prilog uz poslanu fakturu.
Suprotno naprijed navedenom, ako zastupnici koji na terenu vrše prodaju knjiga od vrata do vrata, istovremeno vrše i naplatu prodanih knjiga i izdavanje bilo kakvih računa, onda postoji obaveza posjedovanja prenosivih fiskalnih sistema pomoću kojih bi se na terenu evidentirao promet i izdavao fiskalni račun.
U skladu s odredbom člana 4. stav 1. Zakona o fiskalnim sistemima (“Službene novine FBiH”, broj 81/09), svaka osoba koja je upisana u odgovarajući registar za promet dobara, odnosno za pružanje usluga klijentima ima obavezu evidentiranja svakog pojedinačno ostvarenog prometa preko fiskalnih uređajaRead more
U skladu s odredbom člana 4. stav 1. Zakona o fiskalnim sistemima (“Službene novine FBiH”, broj 81/09), svaka osoba koja je upisana u odgovarajući registar za promet dobara, odnosno za pružanje usluga klijentima ima obavezu evidentiranja svakog pojedinačno ostvarenog prometa preko fiskalnih uređaja i to nezavisno od načina plaćanja (gotovina, ček, kartica, virman i sl.). Obaveza fiskalizacije odnosi na obavljanje prometa u vršenju svih djelatnosti koje nisu izuzete u smislu člana 5. istog zakona.
U skladu prednjem, nakon analiziranja navoda sadržanih u vašem aktu, mišljenja smo da u svrhu pravilnog postupanja u konkretnoj situaciji prije svega komponentu smještaja treba razdvojiti od komponente ishrane. Promet na naplatnim mjestima na kojima studenti plaćaju svoju participaciju za smještaj potrebno je evidentirati putem fiskalnih uređaja, te na računima za tu komponentu iskazati cijenu smještaja u punom iznosu. Tom prilikom za plaćanje će se koristiti dva sredstva plaćanja i to gotovina za iznos participacije a ček ili virman na ime udjela županije u ukupnoj cijeni.
Nadalje, mišljenja smo da sama radnja izdavanja bonova tj. uzimanje novca u čiju zamjenu studenti dobivaju bonove ne predstavlja promet, jer se ti bonovi kasnije praktično koriste kao regularno sredstvo plaćanja, tako da se to i ne treba evidentirati kroz fiskalnu kasu, jer se ne radi o prodaji (iako se novac daje a nešto za uzvrat uzima).
Isto tako, smatramo da je potrebno evidentirati promet preko fiskalnih uređaja na naplatnim mjestima u studentskim menzama gdje se vrši izdavanje hrane i plaćanje u bonovima, i to s punom ukalkuliranom cijenom obroka, s tim da se na računu odvojeno prikazuje iznos sredstava plaćen virmanom (udio županija i osnivača) i iznos plaćen bonovima (studentska participacija) koji se može eventualno prikazati kao „gotovina“ jer ti bonovi i predstavljaju specifičan vid gotovine, strogo namjenske ali gotovine.
U skladu odredbi člana 4. stav 1. Zakona o fiskalnim sistemima (“Službene novine FBiH” broj 81/09), svaka osoba koja je upisana u odgovarajući registar za promet dobara, odnosno za pružanje usluga klijentima ima obavezu evidentiranja svakog pojedinačno ostvarenog prometa preko fiskalnih uređaja i toRead more
U skladu odredbi člana 4. stav 1. Zakona o fiskalnim sistemima (“Službene novine FBiH” broj 81/09), svaka osoba koja je upisana u odgovarajući registar za promet dobara, odnosno za pružanje usluga klijentima ima obavezu evidentiranja svakog pojedinačno ostvarenog prometa preko fiskalnih uređaja i to nezavisno od načina plaćanja (gotovina, ček, kartica, virman i sl.). Ova obaveza se odnosi obavljanje prometa u vršenju svih djelatnosti koje nisu izuzete u smislu člana 5. ovog zakona.
U vezi s djelatnostima koje obavljate (osnivanje i upravljanje investicijskim fondovima – pružanje usluga), potrebno je naglasiti da se komitentu u svakom slučaju fakturišu izvršene usluge što znači da je ostvaren promet, te je u skladu tome moguće izdati i fiskalni račun. Dakle, potrebno je imati u vidu da se putem fiskalnih kasa evidentira ostvareni promet, a ne prihod, te da su obaveznici fiskalizacije i oni obaveznici koji nisu u sistemu PDV‐a, jer promet i prihod su sasvim različite ekonomske kategorije.
U skladu navedenom, nije moguće osloboditi vas od obaveze fiskalizacije, te u svakom slučaju podliježete obavezi fiskalizacije.
Smisao zakonske odredbe sadržane u člana 4. stav 1. Zakona o fiskalnim sistemima (“Službene novine FBiH”, broj 81/09), jest propisivanje obaveze da se preko fiskalnih uređaja evidentira svaki pojedinačno ostvaren promet dobara i usluga. U vezi s prednjim, ukazujemo da obaveza evidentiranja prometa pRead more
Smisao zakonske odredbe sadržane u člana 4. stav 1. Zakona o fiskalnim sistemima (“Službene novine FBiH”, broj 81/09), jest propisivanje obaveze da se preko fiskalnih uređaja evidentira svaki pojedinačno ostvaren promet dobara i usluga.
U vezi s prednjim, ukazujemo da obaveza evidentiranja prometa preko fiskalnih uređaja ne postoji u slučajevima kada se vaša organizacija bavi isključivo djelatnostima koje imaju humanitarni karakter, kao što su npr. organiziranje akcija dobrovoljnog darivanja krvi, pružanje socijalne i zdravstvene zaštite za osobe kojima je potrebna tuđa njega i pomoć, pružanje raznih vidova pomoći ugroženim osobama uslijed rata ili elementarne nepogode, itd.
Također, obaveza evidentiranja prometa preko fiskalnih uređaja ne postoji i u slučajevima kada vaša organizacija npr. organizira pružanje nekih usluga koje ni na koji način ne naplaćuje od korisnika, nego samo posreduje na neki način i prikuplja donacije i sl., gdje se osiguravaju sredstva za pokrivanje troškova npr. predavača o štetnosti alkohola, pušenja, organizaciju javnih kuhinja itd.
Međutim, ako vršite neke usluge koje naplaćujete (npr. organiziranje tečajeva „Prve pomoći“ za vozače koji se naplaćuju), onda tu nedvojbeno postoji obaveza evidentiranja prometa preko fiskalnih uređaj, jer je to je klasični primjer ostvarivanja prometa pružanjem usluga koje se naplaćuju.
U skladu svemu navedenom, sve dok obavljate neprofitne (humanitarne) djelatnosti ne vrši se ni promet i nema obaveze fiskalizacije, dok nasuprot tome, kada obavljate bilo koju djelatnost pružanja usluga koje se naplaćuju, podrazumijeva se da postoji ostvareni promet, koji se evidentira putem fiskalnog sistema.
U skladu s odredbom člana 4. stav 1. Zakona o fiskalnim sistemima (“Službene novine FBiH” broj 81/09), svaka osoba koja je upisana u odgovarajući registar za promet dobara, odnosno za pružanje usluga klijentima ima obavezu evidentiranja svakog pojedinačno ostvarenog prometa preko fiskalnih uređaja iRead more
U skladu s odredbom člana 4. stav 1. Zakona o fiskalnim sistemima (“Službene novine FBiH” broj 81/09), svaka osoba koja je upisana u odgovarajući registar za promet dobara, odnosno za pružanje usluga klijentima ima obavezu evidentiranja svakog pojedinačno ostvarenog prometa preko fiskalnih uređaja i to nezavisno od načina plaćanja (gotovina, ček, kartica, virman i sl.).
U skladu navedenom, postoji obaveza evidentiranja svakog stvarno ostvarenog prometa koji u skladu sa zakonskom definicijom iz člana 2. alineja 34. ovog zakona, predstavlja razliku između ostvarenog evidentiranog prometa i ostvarenog reklamiranog prometa.
U konkretnom slučaju, smatramo da obaveza evidentiranja prometa preko fiskalnih uređaja postoji prilikom naplata usluga održavanja koje su pružene po osnovu radnih naloga, zatim prilikom naplate naknade koju u postotnom iznosu naplaćujete na teret etažnih vlasnika kao i kod ostvarivanja prometa po osnovu drugih sekundarnih djelatnosti (izdavanje nekretnina, usluge inženjeringa i sl.). Evidentiranje prometa putem fiskalnih uređaja vrši se na mjestima na kojima se vrši fakturisanje vaših usluga.
U cilju racionalizacije provođenja postupka fiskalizacije u praksi, mišljenja smo da u svim slučajevima kada se vrši masovno fakturisanje tipskih usluga, i kada ne postoji izravan kontakt davatelja i primatelja robe/usluge na prodajnom mjestu, nije neophodno da se vrši masovno štampanje fiskalnih raRead more
U cilju racionalizacije provođenja postupka fiskalizacije u praksi, mišljenja smo da u svim slučajevima kada se vrši masovno fakturisanje tipskih usluga, i kada ne postoji izravan kontakt davatelja i primatelja robe/usluge na prodajnom mjestu, nije neophodno da se vrši masovno štampanje fiskalnih računa, te je dovoljno na odgovarajući način prikazati sve fakturisane usluge na jednom ili više fiskalnih računa koji kvantitativno ili kvalitativno sadrže sve prometovane usluge. U skladu navedenom, u svakoj situaciji kada se promet ostvaruje pod navedenim okolnostima (masovno fakturisanje tipskih usluga i nepostojanje direktnog kontakta davatelja i primatelja robe/usluge), bez obzira radi li se o izdavanju računa za fizičke ili za pravne osobe, dovoljno je da komunalna preduzeća cijeli dnevni promet (računi tiskani u jednom danu) iskažu na jednom fiskalnom računu.
Izuzeće od obaveze evidentiranja prometa preko fiskalnih uređaja za poštanske operatore odnose se isključivo na poštanske aktivnosti i prijevoz i isporuku poštanskih pošiljki
Revizija
Izuzeća od zakonom utvrđene obaveze evidentiranja prometa preko fiskalnih uređaja, propisana su u članu 5. stav 1. tač. a) do o). Tako je u tački e) stava 1. ovog člana propisano da se obaveza evidentiranja prometa preko fiskalnih uređaja ne odnosi na poštanske aktivnosti i prijevoz i isporuku poštaRead more
Izuzeća od zakonom utvrđene obaveze evidentiranja prometa preko fiskalnih uređaja, propisana su u članu 5. stav 1. tač. a) do o). Tako je u tački e) stava 1. ovog člana propisano da se obaveza evidentiranja prometa preko fiskalnih uređaja ne odnosi na poštanske aktivnosti i prijevoz i isporuku poštanskih pošiljki.
U vezi s prednjim, mišljenja smo da se izuzeće od obaveze evidentiranja prometa preko fiskalnih uređaja za poštanske operatore odnosi isključivo na poslove naplate usluga iz domena poštanskih aktivnosti, prijevoza i isporuke poštanskih pošiljki.
Suprotno tome, obaveze evidentiranja prometa preko fiskalnih uređaja postoji kada poštanski operator obavlja (u manjem obimu) i druge djelatnosti kao što su promet komercijalne i komisione robe, promet robe koja služi u svrhu pružanja poštanskih usluga (kuverte, dopisnice, uputnice, itd).
Također, ukazujemo na činjenicu da struktura kapitala privrednih društava, odnosno udio državnog kapitala u strukturi kapitala kao i vršenje nadzora organa uprave nad radom nekog društva, nije od utjecaja na pitanje postojanja obaveze ili izuzeća evidentiranja ostvarenog prometa preko fiskalnih uređaja.
See lessArhiviranje fiskalnih dokumenata putem kontrolne trake i elektronskog žurnala
Revizija
Koristeći se iskustvima zemalja u kojima se provodi fiskalizacija putem jednog medija, smatramo da je neophodno da uređaji imaju i jedan i drugi medij, kako bi se zloupotrebe od strane obaveznika svele na što je moguće manju mjeru. U slučaju kad bi se takvo što događalo, postojanjem oba medija obaveRead more
Koristeći se iskustvima zemalja u kojima se provodi fiskalizacija putem jednog medija, smatramo da je neophodno da uređaji imaju i jedan i drugi medij, kako bi se zloupotrebe od strane obaveznika svele na što je moguće manju mjeru. U slučaju kad bi se takvo što događalo, postojanjem oba medija obavezniku bi nedvojbeno u sudskom postupku mogla biti dokazana svjesna namjera onesposobljavanja uređaja.
Postojanje oba medija je i u cilju što kvalitetnije implementacije Zakona o fiskalnim sistemima (“Službene novine FBiH”, broj 81/10). Argumenti za postojanje oba kontrolna mehanizma, dakle i kontrolne trake i elektronskog žurnala, pronađeni su praćenjem iskustava na tržištima koja su prošla fiskalizaciju prije Federacije BiH.
Naime, prvenstveno na bazi najsvježijeg iskustva koje nam je poznato a to je iskustvo Republike Srpske, utvrđeno je da je postojanje samo jednog kontrolnog mehanizma moguće onemogućiti namjernim, ali i nenamjernim djelovanjem vanjskih sila. Nasuprot navedenom, postojanje dva kontrolna mehanizma omogućava se efikasnija kontrola Porezne uprave i Federalne uprave za inspekcijske poslove.
U slučajevima u kojima se javi potreba da se određena pravna osoba kontrolira, s postojanjem dodatnih medija poput trake i žurnala mogu se dobiti i dodatne informacije koje se ne mogu dobiti iz samog fiskalnog modula. Ovdje se prije svega misli na praćenje prodane robe. Metodama na kojima u žurnalu i na traci ostaje zabilježena sva roba koju je određena pravna osoba prodavala tokom svog rada, može se utvrditi je li bilo robe koja je nelegalno prometovana. Pokušaj sakrivanja ovakve robe moguć je uništavanjem kontrolnog medija koji čuva sve podatke o prometovanoj robi i uslugama. Kad imamo dva medija kontrole, ovakva malverzacija postaje praktično nemoguća jer bi istovremeno uništavanje oba medija vrlo očigledno ukazalo na pokušaj prevare.
U slučaju postojanja samo jednog medija za čuvanje podataka, kvar je moguć na više načina i dokazivanje prevare je u takvim slučajevima nemoguće i podaci su trajno izgubljeni.
Naime, sama traka podložna je uništenju na mjestu čuvanja uslijed djelovanja sunca, vode, vatre i slično. Na tržištima se pojavljuju prodavatelji necertificiranog papira loše kvalitete koji u vrlo kratkom vremenu blijede i svi podaci na njima se gube. Također, na tržištima na kojima je primijenjen elektronski žurnal otkrivena je mogućnost uništenja podataka utjecajem jačeg magnetnog polja, dok se SD kartica (kao i bilo koja druga elektronska memorija) može pokvariti u toku eksploatacije i upisivanja podataka. Prema tome, jasno je da postojanje dva medija sprječava svakog korisnika pokušaja primjene bilo koje od poznatih metoda, jer je uništenje dva medija dovoljan razlog da se sam korisnik dovede u sumnju.
See lessNerezidentni porezni obveznici nemaju pravo na lične odbitke, niti trebaju podnositi zahtjev za izdavanje porezne kartice
Revizija
U skladu članu 24. Zakona o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 10/08) pravo na osnovne i dodatne (po osnovu uzdržavanih članova uže porodici) lične odbitke imaju isključivo rezidentni porezni obveznici. Shodno tome, nerezidenti porezni obveznici (bez obzira da li dolaze iz Republike Srpske, BRead more
U skladu članu 24. Zakona o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 10/08) pravo na osnovne i dodatne (po osnovu uzdržavanih članova uže porodici) lične odbitke imaju isključivo rezidentni porezni obveznici. Shodno tome, nerezidenti porezni obveznici (bez obzira da li dolaze iz Republike Srpske, Brčko Distrikta ili drugih stranih zemalja) nemaju pravo na lične odbitke, niti trebaju podnositi Zahtjev za izdavanje porezna kartice. Nerezidenti porezni obveznici imaju porezne kartice u svojoj domicilnoj zemlji ili drugom dijelu BiH (kao što je slučaj u konkretnom primjeru – Brčko Distrikt). Nerezidenti porezni obveznik imati će obvezu podnijeti godišnju poreznu prijavu u drugom dijelu BiH (Brčko Distriktu) prema propisima oporezivanja dohotka u Brčko Distriktu. Za iznose plaćenog poreza u Federaciji BiH nerezidentni porezni obveznik (budući da je nerezident zaposlen u ustanovi koja je registrirana i kao takva rezidentna pravna osoba Federacije BiH) imati će pravo korištenja poreznog kredita, odnosno umanjenja porezne obveze u Brčkom Distriku, a na temelju pravovaljane dokumentacije – potvrde o plaćenom porezu na dohodak u Federaciji BiH.
See lessKada se raspravlja o obveznim doprinosima koji se obračunavaju za nerezidentne porezne obveznike – zaposlenike koji su zaposleni kod pravnih osoba, onda se obračun obveznih doprinosima radi u skladu Zakonu o doprinosima („Sl. novine FBiH“, br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06 i 14/08) i Pravilniku o načinu obračunavanja i uplate doprinosa („Sl. novine FBiH“, br. 64/08 i 81/08). U navedenom Pravilniku se propisuje da se za obračunane i uplaćene obvezne doprinose za nerezidentne porezne obveznike – zaposlenike, koji dolaze iz Republike Srpske i Brčko Distrikta, izvještavanje vrši isključivo na propisanoj Specifikaciji 2001‐A – Specifikacija uz isplatu plaća zaposlenika sa prebivalištem u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine u radnom odnosu kod pravnih i fizičkih osoba, a nikako na Specifikaciji 2001, na kojoj se vrši porezno izvještavanje za zaposlenike – rezidentne porezne obveznike i nerezidentne zaposlenike koji dolaze iz drugih stranih zemalja. Kada se raspravlja o uplati poreza na dohodak i obveznih doprinosa obračunanih na i iz plaća nerezidentnih zaposlenika koji dolaze iz RS‐a i BD‐a, onda se porez na dohodak plaća prema sjedištu pravne osobe – isplatitelju plaća (član 37. zakona o porezu na dohodak), dok se kod obračunanih obveznih doprinosa za nerezidentne zaposlenike prilikom plaćanja istih pristupa na način:
– da se obvezni doprinos za MIO plaća u cijelosti prema Federalnom zavodu za MIO;
– da se 91% doprinosa za zdravstveno osiguranje plaća prema Zavodu zdravstvenog osiguranja BD‐a na propisani žiroračun, dok se 9% doprinosa za zdravstveno osiguranje plaća prema Zavodu zdravstvenog osiguranja Federacije BiH na propisani žiroračun.
– da se 70% doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti plaća prema Zavodu za zapošljavanje BD‐a, dok se preostalih 30% plaća prema Zavodu za zapošljavanje Federacije BiH na propisani žiroračun.
Darovi povodom praznika do iznosa od 30% prosječne plaće u Federaciji BiH ne ulaze u plaću zaposlenika niti se oporezuju
Revizija
U skladu odredbama Zakona o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, broj 10/08) jedna od temeljnih oporezivih kategorija je i dohodak od nesamostalne djelatnosti odnosno plaće za rad. U skladu članu 10. Zakona o porezu na dohodak, prihodom od nesamostalne djelatnosti smatra se: bruto plaća koju uposleRead more
U skladu odredbama Zakona o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, broj 10/08) jedna od temeljnih oporezivih kategorija je i dohodak od nesamostalne djelatnosti odnosno plaće za rad. U skladu članu 10. Zakona o porezu na dohodak, prihodom od nesamostalne djelatnosti smatra se: bruto plaća koju uposleniku isplaćuje poslodavac po osnovi ugovora o radu, odnosno radnoga odnosa ili daje u dobrima, koristima, protuuslugama i/ili u vidu premija i drugih prihoda, za rad obavljen po njegovim uputama, osim prihoda iz čl. 5. i 6. ovoga Zakona. Oporezivim prihodima od nesamostalne djelatnosti smatraju se i: dodatni prihodi po osnovi naknada, potpora i sl. koje poslodavac isplati uposlenicima iznad iznosa utvrđenih posebnim propisima (zakonom, uredbom, kolektivnim ugovorom i dr.). Kada se raspravlja o eventualnim neoporezivim isplatama prema zaposlenicima tada je mjerodavan član 14. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, broj 67/08). Međutim u istom se ne propisuje niti predviđa mogućnost eventualnih neoporezivih isplata prema zaposlenicima povodom praznika.
See lessIpak, članom 10. stavkom. 4 Zakona predviđena je takva mogućnost na način da se u prihode koji ne ulaze u prihode od nesamostalne djelatnosti ubrajaju i darovi koje poslodavci daju zaposleniku povodom praznika, do iznosa od 30% prosječne plaće u Federaciji za taj mjesec. Na ovu odredbu treba gledati kao na mogućnost koja se može iskoristiti u tijeku poreznog razdoblja (jedne kalendarske godine) a najviše do iznosa od 30% prosječne plaće u FBiH za taj mjesec.
Poduzeća naravno mogu svojim zaposlenicima isplatiti povodom praznika i veći iznos od neoporezivog, ali bi se ta eventualna razlika isplaćena iznad neoporezivih limita uključila u plaću zaposlenika i oporezovala obveznim doprinosima i porezom na dohodak na način kako je to propisano kod dohotka od nesamostalne djelatnosti.
Fiskalni račun se može štampati prilikom izdavanja fakture (ako promet nije ranije naplaćen)
Revizija
U skladu odredbi člana 4. stav 1. Zakona o fiskalnim sistemima (“Službene novine FBiH”, broj 81/09), svaka osoba koja je upisana u odgovarajući registar za promet dobara, odnosno za pružanje usluga klijentima ima obavezu evidentiranja svakog pojedinačno ostvarenog prometa preko fiskalnih uređaja i tRead more
U skladu odredbi člana 4. stav 1. Zakona o fiskalnim sistemima (“Službene novine FBiH”, broj 81/09), svaka osoba koja je upisana u odgovarajući registar za promet dobara, odnosno za pružanje usluga klijentima ima obavezu evidentiranja svakog pojedinačno ostvarenog prometa preko fiskalnih uređaja i to nezavisno od načina plaćanja (gotovina, ček, kartica, virman i sl.). Ova obaveza se odnosi obavljanje prometa u vršenju svih djelatnosti koje nisu izuzete u smislu člana 5. ovog zakona.
Na osnovu uvida u sadržaj vašeg dopisa, nije sasvim jasno vrši li se naplata na licu mjesta, ili se kupcima samo uručuje knjiga i s njima potpisuje određeni ugovor (uz eventualni polog određenog dijela uplate). Naime, ako se kupcima na licu mjesta ne izdaje račun (čime je promet stvarno zaokružen tj. okončan), nego se faktura izdaje naknadno, u tom slučaju fiskalni račun se treba štampati prilikom izdavanja fakture. U tom slučaju bi „zaključnica“ ili ugovor koji se spominju u vašem aktu imali karakter otpremnice. Mišljenja smo da se u takvim slučajevima kao moment ostvarivanja prometa smatra moment izdavanja fakture, a ne moment izdavanja otpremnice (odnosno izdavanja robe).
U navedenom slučaju, fiskalni račun se može štampati kada i faktura i slati kupcu naknadno kao prilog uz poslanu fakturu.
Suprotno naprijed navedenom, ako zastupnici koji na terenu vrše prodaju knjiga od vrata do vrata, istovremeno vrše i naplatu prodanih knjiga i izdavanje bilo kakvih računa, onda postoji obaveza posjedovanja prenosivih fiskalnih sistema pomoću kojih bi se na terenu evidentirao promet i izdavao fiskalni račun.
See lessFiskalizacija u studentskim domovima
Revizija
U skladu s odredbom člana 4. stav 1. Zakona o fiskalnim sistemima (“Službene novine FBiH”, broj 81/09), svaka osoba koja je upisana u odgovarajući registar za promet dobara, odnosno za pružanje usluga klijentima ima obavezu evidentiranja svakog pojedinačno ostvarenog prometa preko fiskalnih uređajaRead more
U skladu s odredbom člana 4. stav 1. Zakona o fiskalnim sistemima (“Službene novine FBiH”, broj 81/09), svaka osoba koja je upisana u odgovarajući registar za promet dobara, odnosno za pružanje usluga klijentima ima obavezu evidentiranja svakog pojedinačno ostvarenog prometa preko fiskalnih uređaja i to nezavisno od načina plaćanja (gotovina, ček, kartica, virman i sl.). Obaveza fiskalizacije odnosi na obavljanje prometa u vršenju svih djelatnosti koje nisu izuzete u smislu člana 5. istog zakona.
U skladu prednjem, nakon analiziranja navoda sadržanih u vašem aktu, mišljenja smo da u svrhu pravilnog postupanja u konkretnoj situaciji prije svega komponentu smještaja treba razdvojiti od komponente ishrane. Promet na naplatnim mjestima na kojima studenti plaćaju svoju participaciju za smještaj potrebno je evidentirati putem fiskalnih uređaja, te na računima za tu komponentu iskazati cijenu smještaja u punom iznosu. Tom prilikom za plaćanje će se koristiti dva sredstva plaćanja i to gotovina za iznos participacije a ček ili virman na ime udjela županije u ukupnoj cijeni.
Nadalje, mišljenja smo da sama radnja izdavanja bonova tj. uzimanje novca u čiju zamjenu studenti dobivaju bonove ne predstavlja promet, jer se ti bonovi kasnije praktično koriste kao regularno sredstvo plaćanja, tako da se to i ne treba evidentirati kroz fiskalnu kasu, jer se ne radi o prodaji (iako se novac daje a nešto za uzvrat uzima).
Isto tako, smatramo da je potrebno evidentirati promet preko fiskalnih uređaja na naplatnim mjestima u studentskim menzama gdje se vrši izdavanje hrane i plaćanje u bonovima, i to s punom ukalkuliranom cijenom obroka, s tim da se na računu odvojeno prikazuje iznos sredstava plaćen virmanom (udio županija i osnivača) i iznos plaćen bonovima (studentska participacija) koji se može eventualno prikazati kao „gotovina“ jer ti bonovi i predstavljaju specifičan vid gotovine, strogo namjenske ali gotovine.
See lessDruštva za upravljanje fondovima su obaveznici fiskalizacije
Revizija
U skladu odredbi člana 4. stav 1. Zakona o fiskalnim sistemima (“Službene novine FBiH” broj 81/09), svaka osoba koja je upisana u odgovarajući registar za promet dobara, odnosno za pružanje usluga klijentima ima obavezu evidentiranja svakog pojedinačno ostvarenog prometa preko fiskalnih uređaja i toRead more
U skladu odredbi člana 4. stav 1. Zakona o fiskalnim sistemima (“Službene novine FBiH” broj 81/09), svaka osoba koja je upisana u odgovarajući registar za promet dobara, odnosno za pružanje usluga klijentima ima obavezu evidentiranja svakog pojedinačno ostvarenog prometa preko fiskalnih uređaja i to nezavisno od načina plaćanja (gotovina, ček, kartica, virman i sl.). Ova obaveza se odnosi obavljanje prometa u vršenju svih djelatnosti koje nisu izuzete u smislu člana 5. ovog zakona.
U vezi s djelatnostima koje obavljate (osnivanje i upravljanje investicijskim fondovima – pružanje usluga), potrebno je naglasiti da se komitentu u svakom slučaju fakturišu izvršene usluge što znači da je ostvaren promet, te je u skladu tome moguće izdati i fiskalni račun. Dakle, potrebno je imati u vidu da se putem fiskalnih kasa evidentira ostvareni promet, a ne prihod, te da su obaveznici fiskalizacije i oni obaveznici koji nisu u sistemu PDV‐a, jer promet i prihod su sasvim različite ekonomske kategorije.
U skladu navedenom, nije moguće osloboditi vas od obaveze fiskalizacije, te u svakom slučaju podliježete obavezi fiskalizacije.
See lessCrveni križ je izuzet od obaveze fiskalizacije samo za obavljanje neprofitne (humanitarne) organizacije
Revizija
Smisao zakonske odredbe sadržane u člana 4. stav 1. Zakona o fiskalnim sistemima (“Službene novine FBiH”, broj 81/09), jest propisivanje obaveze da se preko fiskalnih uređaja evidentira svaki pojedinačno ostvaren promet dobara i usluga. U vezi s prednjim, ukazujemo da obaveza evidentiranja prometa pRead more
Smisao zakonske odredbe sadržane u člana 4. stav 1. Zakona o fiskalnim sistemima (“Službene novine FBiH”, broj 81/09), jest propisivanje obaveze da se preko fiskalnih uređaja evidentira svaki pojedinačno ostvaren promet dobara i usluga.
U vezi s prednjim, ukazujemo da obaveza evidentiranja prometa preko fiskalnih uređaja ne postoji u slučajevima kada se vaša organizacija bavi isključivo djelatnostima koje imaju humanitarni karakter, kao što su npr. organiziranje akcija dobrovoljnog darivanja krvi, pružanje socijalne i zdravstvene zaštite za osobe kojima je potrebna tuđa njega i pomoć, pružanje raznih vidova pomoći ugroženim osobama uslijed rata ili elementarne nepogode, itd.
Također, obaveza evidentiranja prometa preko fiskalnih uređaja ne postoji i u slučajevima kada vaša organizacija npr. organizira pružanje nekih usluga koje ni na koji način ne naplaćuje od korisnika, nego samo posreduje na neki način i prikuplja donacije i sl., gdje se osiguravaju sredstva za pokrivanje troškova npr. predavača o štetnosti alkohola, pušenja, organizaciju javnih kuhinja itd.
Međutim, ako vršite neke usluge koje naplaćujete (npr. organiziranje tečajeva „Prve pomoći“ za vozače koji se naplaćuju), onda tu nedvojbeno postoji obaveza evidentiranja prometa preko fiskalnih uređaj, jer je to je klasični primjer ostvarivanja prometa pružanjem usluga koje se naplaćuju.
U skladu svemu navedenom, sve dok obavljate neprofitne (humanitarne) djelatnosti ne vrši se ni promet i nema obaveze fiskalizacije, dok nasuprot tome, kada obavljate bilo koju djelatnost pružanja usluga koje se naplaćuju, podrazumijeva se da postoji ostvareni promet, koji se evidentira putem fiskalnog sistema.
See lessEvidentiranje prometa putem fiskalnih uređaja kod održavanja zajedničkih dijelova zgrada i upravljanja zgradama
Revizija
U skladu s odredbom člana 4. stav 1. Zakona o fiskalnim sistemima (“Službene novine FBiH” broj 81/09), svaka osoba koja je upisana u odgovarajući registar za promet dobara, odnosno za pružanje usluga klijentima ima obavezu evidentiranja svakog pojedinačno ostvarenog prometa preko fiskalnih uređaja iRead more
U skladu s odredbom člana 4. stav 1. Zakona o fiskalnim sistemima (“Službene novine FBiH” broj 81/09), svaka osoba koja je upisana u odgovarajući registar za promet dobara, odnosno za pružanje usluga klijentima ima obavezu evidentiranja svakog pojedinačno ostvarenog prometa preko fiskalnih uređaja i to nezavisno od načina plaćanja (gotovina, ček, kartica, virman i sl.).
U skladu navedenom, postoji obaveza evidentiranja svakog stvarno ostvarenog prometa koji u skladu sa zakonskom definicijom iz člana 2. alineja 34. ovog zakona, predstavlja razliku između ostvarenog evidentiranog prometa i ostvarenog reklamiranog prometa.
U konkretnom slučaju, smatramo da obaveza evidentiranja prometa preko fiskalnih uređaja postoji prilikom naplata usluga održavanja koje su pružene po osnovu radnih naloga, zatim prilikom naplate naknade koju u postotnom iznosu naplaćujete na teret etažnih vlasnika kao i kod ostvarivanja prometa po osnovu drugih sekundarnih djelatnosti (izdavanje nekretnina, usluge inženjeringa i sl.). Evidentiranje prometa putem fiskalnih uređaja vrši se na mjestima na kojima se vrši fakturisanje vaših usluga.
See lessMogućnost iskazivanja dnevnog prometa na jednom fiskalnom računu
Revizija
U cilju racionalizacije provođenja postupka fiskalizacije u praksi, mišljenja smo da u svim slučajevima kada se vrši masovno fakturisanje tipskih usluga, i kada ne postoji izravan kontakt davatelja i primatelja robe/usluge na prodajnom mjestu, nije neophodno da se vrši masovno štampanje fiskalnih raRead more
U cilju racionalizacije provođenja postupka fiskalizacije u praksi, mišljenja smo da u svim slučajevima kada se vrši masovno fakturisanje tipskih usluga, i kada ne postoji izravan kontakt davatelja i primatelja robe/usluge na prodajnom mjestu, nije neophodno da se vrši masovno štampanje fiskalnih računa, te je dovoljno na odgovarajući način prikazati sve fakturisane usluge na jednom ili više fiskalnih računa koji kvantitativno ili kvalitativno sadrže sve prometovane usluge. U skladu navedenom, u svakoj situaciji kada se promet ostvaruje pod navedenim okolnostima (masovno fakturisanje tipskih usluga i nepostojanje direktnog kontakta davatelja i primatelja robe/usluge), bez obzira radi li se o izdavanju računa za fizičke ili za pravne osobe, dovoljno je da komunalna preduzeća cijeli dnevni promet (računi tiskani u jednom danu) iskažu na jednom fiskalnom računu.
See less