U skladu članu 27. stav 5. Zakona o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 10/08) porez na dohodak po osnovi nesamostalne djelatnosti koji se obračunava na ostvareni dohodak za rad koji u jednom mjesecu nije trajao dulje od 10 dana, odnosno 80 sati, a za koji isplaćeni dohodak ne iznosi više od 2Read more
U skladu članu 27. stav 5. Zakona o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 10/08) porez na dohodak po osnovi nesamostalne djelatnosti koji se obračunava na ostvareni dohodak za rad koji u jednom mjesecu nije trajao dulje od 10 dana, odnosno 80 sati, a za koji isplaćeni dohodak ne iznosi više od 250,00 KM, obračunava se po stopi od 10%, bez umanjenja za lične odbitke iz člana 24. ovoga Zakona. Drugim riječima rečeno, osnovica za obračun akontacije poreza na dohodak u ovakvim situacijama utvrđuje kao razlika između utvrđene bruto plaće i obračunanih doprinosa iz plaća, bez prava na dodatno umanjenje porezne osnovice za iznose ličnih odbitaka u skladu poreznoj kartici, odnosno zahtjevu za izdavanje porezne kartice. Nadalje, u istom članu Zakona, stavku 6. ističe se da obustavljeni, odnosno odbijeni i uplaćeni porez iz stavka 5. ovoga člana smatra se konačno utvrđenim porezom za porezno razdoblje, te porezni obveznik za taj dohodak nije dužan podnijeti godišnju poreznu prijavu.
Porezni obveznik, ako želi ostvariti pravo na lični odbitak, može taj dohodak i uplaćene iznose akontacije poreza unijeti u godišnju poreznu prijavu, te kroz podnošenje godišnje porezne prijave poreza na dohodak, po isteku poreznog razdoblja, iskoristiti svoje pravo na lični odbitak, na koji ima pravo u skladu zakonskim odredbama i u onom iznosu temeljem podataka iskazanim u poreznoj kartici, odnosno zahtjevu za izdavanje porezne kartice.
U skladu članu 41. Zakona o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 10/08) isplate prihoda koji se smatraju dohotkom vršit će se na račun obveznika poreza otvoren kod ovlaštene organizacije za platni promet, a iznimno i u gotovom novcu što će se urediti podzakonskim aktom, kojeg će donijeti ministRead more
U skladu članu 41. Zakona o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 10/08) isplate prihoda koji se smatraju dohotkom vršit će se na račun obveznika poreza otvoren kod ovlaštene organizacije za platni promet, a iznimno i u gotovom novcu što će se urediti podzakonskim aktom, kojeg će donijeti ministar. Isplatama u gotovom novcu, u smislu zakona, smatra se neposredna predaja gotovog novca (novčanica i kovanica), isplata čekom, isplata na štednu knjižicu građana i sve druge isplate izvršene neposredno odnosno mimo žiro računa poreznih obveznika otvorenih kod ovlaštenih organizacija za poslove platnog prometa.
Osnovni provedbeni podzakonski akt je Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 67/08). U članu 71. stav 1. prethodno navedenog Pravilnika propisano je da su organi državne vlasti, sudske vlasti i uprave, te drugi državni organi i službe jedinica lokalne samouprave, zavodi, neprofitne organizacije, poduzetnici ‐ pravne i fizičke osobe poslodavci i isplatitelji prihoda dužni poreznim obveznicima isplate prihoda koji se smatraju dohotkom vršiti na njihov žiroračun kod ovlaštene organizacije za platni promet. Izuzetci od navedenih odredbi definirani su u članu 71. stav 2. Pravilnika koji propisuje da iznimno od stavka 1. ovoga člana, poreznim obveznicima mogu se isplatiti u gotovom novcu, između ostalog, prihodi koji se prema članu 5. Zakona ne smatraju dohotkom, te prihodi na koje se prema članu 6. Zakona, ne plaća porez na dohodak.
Član 5. u točki 11., između ostalog, definira da se dohotkom ne smatraju prihodi uposlenika po osnovi naknada, potpora i/ili nagrada, isplaćeni od poslodavca za jedno porezno razdoblje, najviše do iznosa utvrđenog posebnim propisom (zakonom, uredbom, kolektivnim ugovorom i dr.). U prethodno navedenu vrstu prihoda pod točkom 11. može se ubrojiti i naknada za topli obrok zaposlenika, ali u visini do 2% od prosječne neto plaće u Federaciji prema zadnjem statističkom objavljenom podatku (neoporezivi dnevni iznos) (član 14. Pravilnika).
Temeljem iznesenog, mišljenja smo, da se i nakon stupanja Zakona o porezu na dohodak naknada za topli obrok zaposlenika može isplatiti gotovinski putem blagajne, naravno ako naknada za topli obrok zaposlenika ne prelazi propisani neoporezivi iznos. Kad bi naknada za topli obrok bila viša od porezno najviše dopuštene (2% od prosječne neto plaće u Federaciji), tada bi tu razliku trebalo uključiti u plaću zaposlenika, te u skladu zakonskim odredbama oporezivati obveznim doprinosima i porezom na dohodak. Problem koji bi se u ovom slučaju mogao pojaviti jest u tome da je gotovinski isplaćena naknada koja se može isplatiti u gotovini, ali u iznosu višem od propisanog, odnosno:
-Koje su posljedice ako poslodavac isplati iznos toplog obroka gotovinski u iznosu većem od propisanog?
U skladu odredbama člana 41. Zakona o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 10/08) isplate prihoda koji se smatraju dohotkom vršit će se na račun obveznika otvoren u organizaciji za platni promet, a iznimno se ta isplata može izvršiti i u gotovom novcu, pod uvjetima koji su posebno propisani. OdRead more
U skladu odredbama člana 41. Zakona o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 10/08) isplate prihoda koji se smatraju dohotkom vršit će se na račun obveznika otvoren u organizaciji za platni promet, a iznimno se ta isplata može izvršiti i u gotovom novcu, pod uvjetima koji su posebno propisani.
Odredbama člana 71. Pravilnika o primjeni odredaba zakona o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 67/08) propisano je da se isplate prihoda poreznim obveznicima u gotovom novcu mogu vršiti u slučaju kada se isplaćuju:
– prihodi koji se prema članu 5. Zakona ne smatraju dohotkom,
– prihodi na koje se prema članu 6. Zakona, ne plaća porez na dohodak,
– dohodak od ulaganja kapitala,
– dohodak od igara na sreću,
– dohodak od izdavanja stanova,
– isplate na ime otkupa sekundarnih sirovina i otpada uz uvjet da sakupljanje sekundarnih sirovina i otpada nije trajna samostalna djelatnost obveznika u skladu sa članom 12. stav (1) Zakona,
– isplata naknada za prodane lične stvari fizičkih osoba koje nisu služile za obavljanje djelatnosti,
– prihode koje ostvaruju maloljetne osobe do završetka redovnog školovanja od obavljanja sezonskih poslova u poljoprivredi, prodaje novina, ulaznica i sl. popisivanja, anketiranja,
– očitavanja brojila i sl., od amaterskog učestvovanja u radu kulturno umjetničkih društava i sl., pod uvjetom da ovi prihodi kod jednog isplatitelja ne prelaze 400,00 KM godišnje.
– isplate koje vrše pravne osobe registrirane za preradu poljoprivrednih proizvoda, individualnim poljoprivrednim proizvođačima za otkupljene poljoprivredne proizvode (mlijeko, voće, povrće i sl.) radi daljnje prerade.
Iz prikaza navedene odredbe Pravilnika se može zaključiti da se isplata na ime otkupa otpadnog željeza, papira i dr. i otkupa poljoprivrednih proizvoda može izvršiti u gotovu novcu.
U poreznom smislu, pitanje je interesantno s aspekta Zakona o porezu na dobit i Zakona o porezu na dohodak. Obzirom da isplatu na ime premije životnog osiguranja vrši društvo, prvo je pitanje koje treba riješiti: predstavlja li takva isplata trošak za društvo, odnosno je li to porezno priznati rashoRead more
U poreznom smislu, pitanje je interesantno s aspekta Zakona o porezu na dobit i Zakona o porezu na dohodak.
Obzirom da isplatu na ime premije životnog osiguranja vrši društvo, prvo je pitanje koje treba riješiti: predstavlja li takva isplata trošak za društvo, odnosno je li to porezno priznati rashod?
Odgovor na ovo pitanje će ovisiti o tome tko je korisnik osiguranja, društvo ili osoba. Ako je stvarni korisnik osiguranja po „doživljenju“ društvo onda takva isplata ima tretman porezno dopuštenog rashoda, a ako je korisnik osiguranja fizička osoba (uposlenik) onda izdatak po osnovi računa za osiguranje predstavlja porezno nepriznati rashod, pa bi društvo moralo uvećati poreznu osnovicu (u poreznoj bilanci) za iznos plaćenog osiguranja kojeg je korisnik osoba.
Sa stajališta Zakona o porezu na dohodak isplate na ime životnog osiguranja uposlenika kada polica glasi na uposlenika, a koje je poslodavac uplatio predstavljaju, u skladu odredbama člana 10. Zakona o porezu na dohodak, koristi koje imaju karakter prihoda od nesamostalne djelatnosti, odnosno plaće, pa se kao takve i tretiraju.
Kako se u konkretnom slučaju ne radi o isplati računa police životnog osiguranja kojoj je korisnik uposlenik već se kao korisnik pojavljuje društvo isplatitelj ili osoba koja nije uposlenik (dijete) takva isplata neće imati karakter prihoda od nesamostalne djelatnosti.
Uplata premije osiguranja kojoj je korisnik društvo neće imati karakter dohotka pa prema tome neće niti podlijegati obračunu poreza na dohodak.
Uplata premije osiguranja kojoj je korisnik dijete uposlenika imat će tretman oporezivog prihoda pa će isplatitelj biti dužan obračunati i platiti porez na dohodak na tako isplaćeni iznos.
Ugostiteljska djelatnost (radnja) je u skladu članu 32. stav 1. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 67/08) definirana i klasificirana kao djelatnost srodna obrtničkim djelatnostima. Temeljni kriterij kod utvrđivanja obveze (ne)obračunavanja i plaćanja obveznih doRead more
Ugostiteljska djelatnost (radnja) je u skladu članu 32. stav 1. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 67/08) definirana i klasificirana kao djelatnost srodna obrtničkim djelatnostima. Temeljni kriterij kod utvrđivanja obveze (ne)obračunavanja i plaćanja obveznih doprinosa je konstatacija je li ta samostalna (ugostiteljska) djelatnost osnovno ili dopunsko zanimanje fizičkoj osobi – poduzetniku. Ako je ta samostalna djelatnost dopunsko zanimanje fizičkoj osobi – poduzetniku tada, u skladu zakonskim odredbama, ne postoji obveza obračuna i plaćanja obveznih doprinosa za poduzetnika, budući da se pretpostavlja da se obvezni doprinosi za tog poreznog obveznika plaćaju temeljem nesamostalne djelatnosti (radnog odnosa) ili neke druge osnovne samostalne djelatnosti. Međutim, ako je to poduzetniku – vlasniku samostalne djelatnosti osnovno zanimanje, u skladu članu 5. stav 3. Zakona o doprinosima („Sl. novine FBiH“, br. 35/98, 54/00. 16/01, 37/01, 1/02, 17/06 i 14/08), on će biti obvezan mjesečno uplaćivati pripadajući iznos obveznih doprinosa (za poduzetnika) do 10. u mjesecu za prethodni mjesec, i to obračunan po propisanim stopama i na propisanu osnovicu.
Osnovica za obračun obveznih doprinosa za poduzetnike kod obavljanja samostalne djelatnosti obrta, odnosno djelatnosti srodnih obrtu propisana je u članu 8. stav 2. Zakona o doprinosima, a utvrđuje se množenjem prosječne (bruto) plaće u Federaciji BiH (1.131,00 KM) i koeficijenta 0,65 (ako porezni obveznik utvrđuje i plaća porez na dohodak na temelju poslovnih knjiga), odnosno koeficijenta 0,55 (ako porezni obveznik plaća porez na dohodak u paušalno utvrđenom iznosu).
Vlada Federacije BiH, odnosno nadležno Federalno ministarstvo financija je objavila Osnovice za obračun doprinosa određenih obveznika za 2009. godinu („Službene novine FBiH“, br. 81/08), gdje su propisane osnovice za obračun obveznih doprinosa za samostalnu djelatnost obrta i djelatnosti srodne obrtu (također i za ugostiteljsku djelatnost) kojima je to osnovno zanimanje, u iznosu od 735,00 KM za one obveznike koji porez na dohodak utvrđuju i plaćaju na temelju poslovnih knjiga, odnosno osnovicu za obračun obveznih doprinosa za poduzetnika u iznosu od 622,00 KM za obveznike koji porez na dohodak plaćaju u mjesečno utvrđenom paušalnom iznosu.
Zakon o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 10/08) propisuje oporezivanje dohotka koji ostvare fizičke osobe – rezidenti i nerezidenti na teritoriju Federacije BiH (a za rezidente i izvan teritorija Federacije BiH), uključivo i invalidne osobe ukoliko je takav dohodak oporeziv u skladu zakonskRead more
Zakon o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 10/08) propisuje oporezivanje dohotka koji ostvare fizičke osobe – rezidenti i nerezidenti na teritoriju Federacije BiH (a za rezidente i izvan teritorija Federacije BiH), uključivo i invalidne osobe ukoliko je takav dohodak oporeziv u skladu zakonskim odredbama. Dohodak koji invalidne osobe i osobe s posebnim potrebama ostvare temeljem zaposlenja u poduzeću za radno i profesionalno osposobljavanje i rehabilitaciju invalidnih osoba ima sva obilježja dohotka od nesamostalne djelatnosti budući da se ostvaruje temeljem radnog odnosa, odnosno sklopljenog ugovora o radu između poduzeća i invalidne osobe.
Međutim, član 6. stav 1. točka 2. Zakona o porezu na dohodak definira da se u prihode na koje se ne plaća porez na dohodak ubrajaju, između ostalog, i prihodi invalidnih osoba koje su uposlene u gospodarskom društvu, ustanovi ili radionici za radno i profesionalno osposobljavanje i rehabilitaciju invalida. Dakle, plaće koje invalidne osobe i osobe s posebnim potrebama ostvare u poduzeću registriranom za radno i profesionalno osposobljavanje i rehabilitaciju invalidnih osoba ne podliježe obvezi obračuna i plaćanja poreza na dohodak.
S druge strane kada se raspravlja o obvezi oporezivanja plaća, koje invalidne osobe ostvare u poduzeću za radno osposobljavanje i rehabilitaciju invalidnih osoba, u kontekstu obveznih doprinosa onda je tu mjerodavan Zakon o doprinosima („Sl. novine FBiH“, br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06 i 14/08). Naime, u članu 9. stav 1. navedenog Zakona o doprinosima jasno je propisano da se doprinosi iz plaća i doprinosi na plaće ne obračunavaju niti plaćaju na ostale primitke i naknade iz radnog odnosa, na koje se ne plaća porez na dohodak, u skladu propisima o porezu na dohodak. Iz navedene odredbe analogno se može izvući zaključak da plaće koje ostvare invalidne osobe u poduzećima za radno i profesionalno osposobljavanje invalidnih osoba, a na koje se ne plaća porez na dohodak u skladu poreznim propisima, ne podliježu obvezi obračuna i plaćanja obveznih doprinosa u skladu Zakonu o doprinosima.
Naravno, da bi se ostvarila navedena oslobađanja plaća od oporezivanja porezom na dohodak i obveznim doprinosima potrebno je ispuniti određene preduvjete, a to su da je poduzeće registrirano za radno i profesionalno osposobljavanje i zapošljavanje i rehabilitaciju invalidnih osoba, te s druge strane da se radi invalidnim osobama koje su zaposlene u tom poduzeću.
Temeljem iznesenog, mišljenja smo da u konkretnom slučaju prihodi, odnosno plaće koje invalidne osobe ostvare u poduzeću za radno i profesionalno osposobljavanje i rehabilitaciju invalidnih osoba ne podliježe obvezi obračuna i plaćanja pripadajućeg iznosa poreza na dohodak i obveznih doprinosa uz navedene uvjete, a u skladu zakonskim poreznim propisima.
U skladu odredbama Zakona o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 10/08) svaka fizička koja ima svojstvo rezidenta Federacije BiH ima pravo na umanjenje porezne osnovice za iznos ličnih odbitaka iskazanih u poreznoj kartici izdanoj od strani mjerodavne porezne uprave. U skladu članu 24. stav 1.Read more
U skladu odredbama Zakona o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 10/08) svaka fizička koja ima svojstvo rezidenta Federacije BiH ima pravo na umanjenje porezne osnovice za iznos ličnih odbitaka iskazanih u poreznoj kartici izdanoj od strani mjerodavne porezne uprave. U skladu članu 24. stav 1. Zakona o porezu na dohodak rezidentnim se poreznim obveznicima ukupan iznos ostvarenog dohotka prema članu 4. ovoga Zakona umanjuje za osnovni lični odbitak u visini od 3.600,00 KM za porezno razdoblje za koje postoji obveza plaćanja poreza. Ako je porezno razdoblje kraće od kalendarske godine, osnovni lični odbitak se, prema članu 8. stav 3. ovoga zakona, razmjerno umanjuje i računa se u korist poreznog obveznika na puni mjesec.
S druge strane, članom 58. stav 5. Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 67/08) propisano je da obveznik poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti pravo na umanjenje porezne osnovice za odgovarajući iznos ličnih odbitaka iz stavka 1. ovoga člana, može ostvariti već tijekom poreznog razdoblja kod utvrđivanja mjesečnih akontacija poreza na dohodak tj. kod obračunavanja poreza na isplaćenu plaću ili po isteku poreznog razdoblja na temelju godišnje porezne prijave odnosno pri utvrđivanju godišnje osnovice poreza na dohodak za proteklo porezno razdoblje. Rezidentni obveznici poreza na dohodak po osnovu samostalnih djelatnosti i/ili po osnovi imovine i imovinskih prava, osim onih kojima je porez na dohodak obračunat i naplaćen kao konačna porezna obveza po odbitku, lične odbitke iz stavka 1. ovoga člana mogu utvrditi na temelju porezne kartice iz stavka 4. ovoga člana i uzeti ga u obzir kod utvrđivanja godišnje osnovice poreza na dohodak za proteklo porezno razdoblje.
Na temelju iznesenog, mišljenja smo da zaposlenik – fizička osoba iz konkretnog primjera ima pravo na lični odbitak od 300 KM mjesečno koji će mu se uzeti u obzir kod utvrđivanja mjesečne akontacije poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti temeljem radnog odnosa od 1. ožujka 2009. godine. Budući da obveznik radi i ostvaruje dohodak od nesamostalne djelatnosti od 1. ožujka to će iskoristiti lični odbitak u kumulativnom iznosu od 3.000 KM za 2009. godinu kroz utvrđivanje mjesečne akontacije poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti. Ako je porezni obveznik kroz navedeno porezno razdoblje (1.1. – 31.12.) kontinuirano ostvarivao oporezivi dohodak po nekoj drugoj osnovi (imovine, autorskih honorara, ugovora o djelu i drugo), tada bi isti imao pravo iskoristiti puni lični osnovni odbitak (3.600 KM) na temelju porezne kartice kroz podnošenje godišnje porezne prijave poreza na dohodak.
Zakon o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 10/08) definirao je i propisao predmet oporezivanja kojim je obuhvaćen veliki broj izvora dohotka fizičkih osoba. Međutim, također su u članu 5. i 6. Zakona o porezu na dohodak definirani prihodi koji se ne smatraju dohotkom, te prihodi na koje se neRead more
Zakon o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 10/08) definirao je i propisao predmet oporezivanja kojim je obuhvaćen veliki broj izvora dohotka fizičkih osoba. Međutim, također su u članu 5. i 6. Zakona o porezu na dohodak definirani prihodi koji se ne smatraju dohotkom, te prihodi na koje se ne plaća porez na dohodak, a zajedničko navedenim prihodima jest da se na navedene prihode koje ostvaruju fizičke osobe – porezni obveznici, ne obračunava, niti se plaća porez na dohodak.
Kada se raspravlja o prihodima koje fizičke osobe – porezni obveznici u skladu Zakonu o porezu na dohodak ostvaruju po osnovu mirovina, onda je u članu 5. stav 1. točka 2. propisano da se u prihode koji se ne smatraju dohotkom ubraja, između ostalog i mirovina rezidenta, bilo da je stečena u inozemstvu ili u Bosni i Hercegovini.
Na temelju iznesenog, mišljenja smo da prihodi koje fizička osoba ostvari po osnovi mirovina, bez obzira o kojoj vrsti mirovine se radi i koliko ta mirovina iznosi, ne podliježu oporezivanju porezom na dohodak.
Rezidentni porezni obveznici poreza na dohodak u Federaciji BiH osim umanjenja porezne osnovice za iznose ličnih odbitaka, odnosno osnovnog odbitka i odbitaka temeljem uzdržavanja članova porodici, u skladu članu 24. Zakona o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 10/08) imaju pravo i na umanjenjRead more
Rezidentni porezni obveznici poreza na dohodak u Federaciji BiH osim umanjenja porezne osnovice za iznose ličnih odbitaka, odnosno osnovnog odbitka i odbitaka temeljem uzdržavanja članova porodici, u skladu članu 24. Zakona o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 10/08) imaju pravo i na umanjenje porezne osnovice i za, između ostalog, iznos uplaćenih premija dragovoljnog životnog, mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Naime, u članu 24. stav 7. propisano je da rezidentni porezni obveznik godišnjim obračunom poreza na dohodak može lični odbitak uvećati za uplaćene premije za životno osiguranje koje ima karakter štednje, i/ili za uplaćeno dragovoljno zdravstveno, te dragovoljno mirovinsko osiguranje, i to do visine 0,7 osnovnog ličnog odbitka na koji je, u skladu stavku 1. ovoga člana, ostvario pravo u tom poreznom razdoblju.
S druge strane, kroz Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak (“Sl. novine FBiH”, br. 67/08) je kroz član 58. stav 8. propisano da rezidentni porezni obveznik može uvećati iznos ličnog odbitka za premije uplaćene u proteklom poreznom razdoblju za dobrovoljno životno, zdravstveno i/ili mirovinsko osiguranje u skladu s članom 24. stav 7. Zakona. Po ovoj osnovi lični odbitak se može uvećati najviše za 2.520,00 KM (3.600,00 x 0,7) tj. ako su premije uplaćene za svih 12 mjeseci protekle godine. Za pune mjesece u kojima premije nisu uplaćene, iznos ličnog odbitka po osnovi osiguranja se proporcionalno smanjuje.
Dakle, pravo na umanjenje porezne osnovice po osnovu plaćenih premija dragovoljnog životnog, mirovinskog i zdravstvenog osiguranja imaju rezidentni porezni obveznici, a maksimalno do iznosa 2.520,00 KM. Ovo pravo porezni obveznici imaju mogućnost iskoristiti kroz podnošenje godišnje porezne prijave i na osnovu priložene pravovaljane dokumentacije i dokaza da su premije uplaćene. Temeljem navedenog, mišljenja smo da se iz navedenih odredaba Zakona i Pravilnika ne može se iščitati eventualno ograničenje u pogledu priznavanja uplaćenih premija dragovoljnog osiguranja (životnog, mirovinskog i zdravstvenog) kao ličnog odbitka samo na one premije koje su uplaćene rezidentnim (u FBiH registriranim) osiguravajućim društvima. Drugim riječima kazano, nema nikakvih zakonskih ograničenja u sadašnjim trenutno važećim tekstovima Zakona i Pravilnika, da se premije, u konkretnom slučaju, dragovoljnog životnog osiguranja koje su uplaćene nerezidentnom (inozemnom) osiguravajućem društvu ne priznaju kao lični odbitak, odnosno kao umanjenje porezne osnovice poreznog obveznika, kroz podnošenje godišnje porezne prijave poreza na dohodak, a na temelju priložene pravovaljane dokumentacije i dokaza o uplaćenim premijama.
U skladu odredbama člana 2. stav 1. točka 1. Zakona o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 10/08), obveznik poreza na dohodak je rezident Federacije koji ostvaruje dohodak na teritoriju Federacije i izvan teritorija Federacije. Prema navedenoj odredbi je nedvojbeno da obvezi obračuna poreza naRead more
U skladu odredbama člana 2. stav 1. točka 1. Zakona o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 10/08), obveznik poreza na dohodak je rezident Federacije koji ostvaruje dohodak na teritoriju Federacije i izvan teritorija Federacije. Prema navedenoj odredbi je nedvojbeno da obvezi obračuna poreza na dohodak podliježe i dohodak koji rezident ostvari u inozemstvu, što je u konkretnom primjeru slučaj. Iz upita se može zaključiti da je isplatitelj prihoda već obračunao porez na dohodak prema propisima zemlje u kojoj je njegovo sjedište. U takvom slučaju imamo situaciju kada se koristi institut poreznog kredita, kako je to propisano odredbama člana 25. Zakona o porezu na dohodak. Prema navedenoj odredbi porez na dohodak koji je plaćen u stranoj državi ili na drugom teritoriju Bosne i Hercegovine (Republika Srpska ili Brčko Distrikt) odbija se od poreza na dohodak u Federaciji. Korištenje poreznog kredita, na ime poreza plaćenog u drugoj državi, ima neka svoja ograničenja i uvjete da bi se to pravo moglo iskoristiti.
Porezni kredit na ime poreza plaćenog u drugoj državi rezidentu Federacije može se priznati samo do visine poreza na dohodak, koji bi se obračunao da je prihod ostvario u Federaciji, odnosno do visine poreza koji bi se obračunao primjenom stope poreza od 10%.
Za ostvarenje prava na porezni kredit obveznik treba osigurati dokaz da je po toj osnovi već platio porez na dohodak u određenom iznosu, a takav dokaz je relevantan samo ako je izdan od mjerodavnih tijela strane države.
Porezni obveznik će u Godišnju prijavu poreza na dohodak, na rednom broju 13., unijeti iznos ukupnog prihoda ostvarenog od obavljanja povremene samostalne djelatnosti – ugovora o djelu, a na rednom broju 31. će unijeti podatak o plaćenom porezu u inozemstvu do visine koja se priznaje.
Znači, porezni obveznik neće imati obvezu obračuna i plaćanja poreza na dohodak u trenutku prijema prihoda, već će se obračun poreza na dohodak uključiti u konačan obračun poreza na dohodak pri podnošenju godišnje prijave.
Prihodi koje rezident ostvari na ime obavljanja povremene samostalne djelatnosti u inozemstvu ne podliježu obvezi obračuna doprinosa, stoga primatelj prihoda neće imati nikakve obveze po toj osnovi.
Porez na dohodak po osnovi nesamostalne djelatnosti za koji neisplaćeni dohodak ne iznosi više od 250,00 KM, obračunava se po stopi od 10%, bez umanjenja na lične odbitke
Revizija
U skladu članu 27. stav 5. Zakona o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 10/08) porez na dohodak po osnovi nesamostalne djelatnosti koji se obračunava na ostvareni dohodak za rad koji u jednom mjesecu nije trajao dulje od 10 dana, odnosno 80 sati, a za koji isplaćeni dohodak ne iznosi više od 2Read more
U skladu članu 27. stav 5. Zakona o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 10/08) porez na dohodak po osnovi nesamostalne djelatnosti koji se obračunava na ostvareni dohodak za rad koji u jednom mjesecu nije trajao dulje od 10 dana, odnosno 80 sati, a za koji isplaćeni dohodak ne iznosi više od 250,00 KM, obračunava se po stopi od 10%, bez umanjenja za lične odbitke iz člana 24. ovoga Zakona. Drugim riječima rečeno, osnovica za obračun akontacije poreza na dohodak u ovakvim situacijama utvrđuje kao razlika između utvrđene bruto plaće i obračunanih doprinosa iz plaća, bez prava na dodatno umanjenje porezne osnovice za iznose ličnih odbitaka u skladu poreznoj kartici, odnosno zahtjevu za izdavanje porezne kartice. Nadalje, u istom članu Zakona, stavku 6. ističe se da obustavljeni, odnosno odbijeni i uplaćeni porez iz stavka 5. ovoga člana smatra se konačno utvrđenim porezom za porezno razdoblje, te porezni obveznik za taj dohodak nije dužan podnijeti godišnju poreznu prijavu.
See lessPorezni obveznik, ako želi ostvariti pravo na lični odbitak, može taj dohodak i uplaćene iznose akontacije poreza unijeti u godišnju poreznu prijavu, te kroz podnošenje godišnje porezne prijave poreza na dohodak, po isteku poreznog razdoblja, iskoristiti svoje pravo na lični odbitak, na koji ima pravo u skladu zakonskim odredbama i u onom iznosu temeljem podataka iskazanim u poreznoj kartici, odnosno zahtjevu za izdavanje porezne kartice.
Naknada za topli obrok zaposlenika u iznosu koji ne prelazi propisani neoporezivi iznos, može se isplatiti gotovinski, putem blagajne
Revizija
U skladu članu 41. Zakona o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 10/08) isplate prihoda koji se smatraju dohotkom vršit će se na račun obveznika poreza otvoren kod ovlaštene organizacije za platni promet, a iznimno i u gotovom novcu što će se urediti podzakonskim aktom, kojeg će donijeti ministRead more
U skladu članu 41. Zakona o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 10/08) isplate prihoda koji se smatraju dohotkom vršit će se na račun obveznika poreza otvoren kod ovlaštene organizacije za platni promet, a iznimno i u gotovom novcu što će se urediti podzakonskim aktom, kojeg će donijeti ministar. Isplatama u gotovom novcu, u smislu zakona, smatra se neposredna predaja gotovog novca (novčanica i kovanica), isplata čekom, isplata na štednu knjižicu građana i sve druge isplate izvršene neposredno odnosno mimo žiro računa poreznih obveznika otvorenih kod ovlaštenih organizacija za poslove platnog prometa.
See lessOsnovni provedbeni podzakonski akt je Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 67/08). U članu 71. stav 1. prethodno navedenog Pravilnika propisano je da su organi državne vlasti, sudske vlasti i uprave, te drugi državni organi i službe jedinica lokalne samouprave, zavodi, neprofitne organizacije, poduzetnici ‐ pravne i fizičke osobe poslodavci i isplatitelji prihoda dužni poreznim obveznicima isplate prihoda koji se smatraju dohotkom vršiti na njihov žiroračun kod ovlaštene organizacije za platni promet. Izuzetci od navedenih odredbi definirani su u članu 71. stav 2. Pravilnika koji propisuje da iznimno od stavka 1. ovoga člana, poreznim obveznicima mogu se isplatiti u gotovom novcu, između ostalog, prihodi koji se prema članu 5. Zakona ne smatraju dohotkom, te prihodi na koje se prema članu 6. Zakona, ne plaća porez na dohodak.
Član 5. u točki 11., između ostalog, definira da se dohotkom ne smatraju prihodi uposlenika po osnovi naknada, potpora i/ili nagrada, isplaćeni od poslodavca za jedno porezno razdoblje, najviše do iznosa utvrđenog posebnim propisom (zakonom, uredbom, kolektivnim ugovorom i dr.). U prethodno navedenu vrstu prihoda pod točkom 11. može se ubrojiti i naknada za topli obrok zaposlenika, ali u visini do 2% od prosječne neto plaće u Federaciji prema zadnjem statističkom objavljenom podatku (neoporezivi dnevni iznos) (član 14. Pravilnika).
Temeljem iznesenog, mišljenja smo, da se i nakon stupanja Zakona o porezu na dohodak naknada za topli obrok zaposlenika može isplatiti gotovinski putem blagajne, naravno ako naknada za topli obrok zaposlenika ne prelazi propisani neoporezivi iznos. Kad bi naknada za topli obrok bila viša od porezno najviše dopuštene (2% od prosječne neto plaće u Federaciji), tada bi tu razliku trebalo uključiti u plaću zaposlenika, te u skladu zakonskim odredbama oporezivati obveznim doprinosima i porezom na dohodak. Problem koji bi se u ovom slučaju mogao pojaviti jest u tome da je gotovinski isplaćena naknada koja se može isplatiti u gotovini, ali u iznosu višem od propisanog, odnosno:
-Koje su posljedice ako poslodavac isplati iznos toplog obroka gotovinski u iznosu većem od propisanog?
Isplate poljoprivrednicima za otkup poljoprivrednih proizvoda ne mogu se vršiti gotovinski
Revizija
U skladu odredbama člana 41. Zakona o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 10/08) isplate prihoda koji se smatraju dohotkom vršit će se na račun obveznika otvoren u organizaciji za platni promet, a iznimno se ta isplata može izvršiti i u gotovom novcu, pod uvjetima koji su posebno propisani. OdRead more
U skladu odredbama člana 41. Zakona o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 10/08) isplate prihoda koji se smatraju dohotkom vršit će se na račun obveznika otvoren u organizaciji za platni promet, a iznimno se ta isplata može izvršiti i u gotovom novcu, pod uvjetima koji su posebno propisani.
See lessOdredbama člana 71. Pravilnika o primjeni odredaba zakona o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 67/08) propisano je da se isplate prihoda poreznim obveznicima u gotovom novcu mogu vršiti u slučaju kada se isplaćuju:
– prihodi koji se prema članu 5. Zakona ne smatraju dohotkom,
– prihodi na koje se prema članu 6. Zakona, ne plaća porez na dohodak,
– dohodak od ulaganja kapitala,
– dohodak od igara na sreću,
– dohodak od izdavanja stanova,
– isplate na ime otkupa sekundarnih sirovina i otpada uz uvjet da sakupljanje sekundarnih sirovina i otpada nije trajna samostalna djelatnost obveznika u skladu sa članom 12. stav (1) Zakona,
– isplata naknada za prodane lične stvari fizičkih osoba koje nisu služile za obavljanje djelatnosti,
– prihode koje ostvaruju maloljetne osobe do završetka redovnog školovanja od obavljanja sezonskih poslova u poljoprivredi, prodaje novina, ulaznica i sl. popisivanja, anketiranja,
– očitavanja brojila i sl., od amaterskog učestvovanja u radu kulturno umjetničkih društava i sl., pod uvjetom da ovi prihodi kod jednog isplatitelja ne prelaze 400,00 KM godišnje.
– isplate koje vrše pravne osobe registrirane za preradu poljoprivrednih proizvoda, individualnim poljoprivrednim proizvođačima za otkupljene poljoprivredne proizvode (mlijeko, voće, povrće i sl.) radi daljnje prerade.
Iz prikaza navedene odredbe Pravilnika se može zaključiti da se isplata na ime otkupa otpadnog željeza, papira i dr. i otkupa poljoprivrednih proizvoda može izvršiti u gotovu novcu.
Uplaćene premije životnog osiguranja uposlenika imaju tretman plaće
Revizija
U poreznom smislu, pitanje je interesantno s aspekta Zakona o porezu na dobit i Zakona o porezu na dohodak. Obzirom da isplatu na ime premije životnog osiguranja vrši društvo, prvo je pitanje koje treba riješiti: predstavlja li takva isplata trošak za društvo, odnosno je li to porezno priznati rashoRead more
U poreznom smislu, pitanje je interesantno s aspekta Zakona o porezu na dobit i Zakona o porezu na dohodak.
See lessObzirom da isplatu na ime premije životnog osiguranja vrši društvo, prvo je pitanje koje treba riješiti: predstavlja li takva isplata trošak za društvo, odnosno je li to porezno priznati rashod?
Odgovor na ovo pitanje će ovisiti o tome tko je korisnik osiguranja, društvo ili osoba. Ako je stvarni korisnik osiguranja po „doživljenju“ društvo onda takva isplata ima tretman porezno dopuštenog rashoda, a ako je korisnik osiguranja fizička osoba (uposlenik) onda izdatak po osnovi računa za osiguranje predstavlja porezno nepriznati rashod, pa bi društvo moralo uvećati poreznu osnovicu (u poreznoj bilanci) za iznos plaćenog osiguranja kojeg je korisnik osoba.
Sa stajališta Zakona o porezu na dohodak isplate na ime životnog osiguranja uposlenika kada polica glasi na uposlenika, a koje je poslodavac uplatio predstavljaju, u skladu odredbama člana 10. Zakona o porezu na dohodak, koristi koje imaju karakter prihoda od nesamostalne djelatnosti, odnosno plaće, pa se kao takve i tretiraju.
Kako se u konkretnom slučaju ne radi o isplati računa police životnog osiguranja kojoj je korisnik uposlenik već se kao korisnik pojavljuje društvo isplatitelj ili osoba koja nije uposlenik (dijete) takva isplata neće imati karakter prihoda od nesamostalne djelatnosti.
Uplata premije osiguranja kojoj je korisnik društvo neće imati karakter dohotka pa prema tome neće niti podlijegati obračunu poreza na dohodak.
Uplata premije osiguranja kojoj je korisnik dijete uposlenika imat će tretman oporezivog prihoda pa će isplatitelj biti dužan obračunati i platiti porez na dohodak na tako isplaćeni iznos.
Obračun obveznih doprinosa za poduzetnike kod samostalne ugostiteljske djelatnosti, vrši se na propisanu osnovicu
Revizija
Ugostiteljska djelatnost (radnja) je u skladu članu 32. stav 1. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 67/08) definirana i klasificirana kao djelatnost srodna obrtničkim djelatnostima. Temeljni kriterij kod utvrđivanja obveze (ne)obračunavanja i plaćanja obveznih doRead more
Ugostiteljska djelatnost (radnja) je u skladu članu 32. stav 1. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 67/08) definirana i klasificirana kao djelatnost srodna obrtničkim djelatnostima. Temeljni kriterij kod utvrđivanja obveze (ne)obračunavanja i plaćanja obveznih doprinosa je konstatacija je li ta samostalna (ugostiteljska) djelatnost osnovno ili dopunsko zanimanje fizičkoj osobi – poduzetniku. Ako je ta samostalna djelatnost dopunsko zanimanje fizičkoj osobi – poduzetniku tada, u skladu zakonskim odredbama, ne postoji obveza obračuna i plaćanja obveznih doprinosa za poduzetnika, budući da se pretpostavlja da se obvezni doprinosi za tog poreznog obveznika plaćaju temeljem nesamostalne djelatnosti (radnog odnosa) ili neke druge osnovne samostalne djelatnosti. Međutim, ako je to poduzetniku – vlasniku samostalne djelatnosti osnovno zanimanje, u skladu članu 5. stav 3. Zakona o doprinosima („Sl. novine FBiH“, br. 35/98, 54/00. 16/01, 37/01, 1/02, 17/06 i 14/08), on će biti obvezan mjesečno uplaćivati pripadajući iznos obveznih doprinosa (za poduzetnika) do 10. u mjesecu za prethodni mjesec, i to obračunan po propisanim stopama i na propisanu osnovicu.
See lessOsnovica za obračun obveznih doprinosa za poduzetnike kod obavljanja samostalne djelatnosti obrta, odnosno djelatnosti srodnih obrtu propisana je u članu 8. stav 2. Zakona o doprinosima, a utvrđuje se množenjem prosječne (bruto) plaće u Federaciji BiH (1.131,00 KM) i koeficijenta 0,65 (ako porezni obveznik utvrđuje i plaća porez na dohodak na temelju poslovnih knjiga), odnosno koeficijenta 0,55 (ako porezni obveznik plaća porez na dohodak u paušalno utvrđenom iznosu).
Vlada Federacije BiH, odnosno nadležno Federalno ministarstvo financija je objavila Osnovice za obračun doprinosa određenih obveznika za 2009. godinu („Službene novine FBiH“, br. 81/08), gdje su propisane osnovice za obračun obveznih doprinosa za samostalnu djelatnost obrta i djelatnosti srodne obrtu (također i za ugostiteljsku djelatnost) kojima je to osnovno zanimanje, u iznosu od 735,00 KM za one obveznike koji porez na dohodak utvrđuju i plaćaju na temelju poslovnih knjiga, odnosno osnovicu za obračun obveznih doprinosa za poduzetnika u iznosu od 622,00 KM za obveznike koji porez na dohodak plaćaju u mjesečno utvrđenom paušalnom iznosu.
Plaće invalidnih osoba zaposlenih u preduzećima za radno i profesionalno osposobljavanje invalidnih osoba ne podliježu obvezi obračuna poreza i obveznih doprinosa
Revizija
Zakon o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 10/08) propisuje oporezivanje dohotka koji ostvare fizičke osobe – rezidenti i nerezidenti na teritoriju Federacije BiH (a za rezidente i izvan teritorija Federacije BiH), uključivo i invalidne osobe ukoliko je takav dohodak oporeziv u skladu zakonskRead more
Zakon o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 10/08) propisuje oporezivanje dohotka koji ostvare fizičke osobe – rezidenti i nerezidenti na teritoriju Federacije BiH (a za rezidente i izvan teritorija Federacije BiH), uključivo i invalidne osobe ukoliko je takav dohodak oporeziv u skladu zakonskim odredbama. Dohodak koji invalidne osobe i osobe s posebnim potrebama ostvare temeljem zaposlenja u poduzeću za radno i profesionalno osposobljavanje i rehabilitaciju invalidnih osoba ima sva obilježja dohotka od nesamostalne djelatnosti budući da se ostvaruje temeljem radnog odnosa, odnosno sklopljenog ugovora o radu između poduzeća i invalidne osobe.
See lessMeđutim, član 6. stav 1. točka 2. Zakona o porezu na dohodak definira da se u prihode na koje se ne plaća porez na dohodak ubrajaju, između ostalog, i prihodi invalidnih osoba koje su uposlene u gospodarskom društvu, ustanovi ili radionici za radno i profesionalno osposobljavanje i rehabilitaciju invalida. Dakle, plaće koje invalidne osobe i osobe s posebnim potrebama ostvare u poduzeću registriranom za radno i profesionalno osposobljavanje i rehabilitaciju invalidnih osoba ne podliježe obvezi obračuna i plaćanja poreza na dohodak.
S druge strane kada se raspravlja o obvezi oporezivanja plaća, koje invalidne osobe ostvare u poduzeću za radno osposobljavanje i rehabilitaciju invalidnih osoba, u kontekstu obveznih doprinosa onda je tu mjerodavan Zakon o doprinosima („Sl. novine FBiH“, br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06 i 14/08). Naime, u članu 9. stav 1. navedenog Zakona o doprinosima jasno je propisano da se doprinosi iz plaća i doprinosi na plaće ne obračunavaju niti plaćaju na ostale primitke i naknade iz radnog odnosa, na koje se ne plaća porez na dohodak, u skladu propisima o porezu na dohodak. Iz navedene odredbe analogno se može izvući zaključak da plaće koje ostvare invalidne osobe u poduzećima za radno i profesionalno osposobljavanje invalidnih osoba, a na koje se ne plaća porez na dohodak u skladu poreznim propisima, ne podliježu obvezi obračuna i plaćanja obveznih doprinosa u skladu Zakonu o doprinosima.
Naravno, da bi se ostvarila navedena oslobađanja plaća od oporezivanja porezom na dohodak i obveznim doprinosima potrebno je ispuniti određene preduvjete, a to su da je poduzeće registrirano za radno i profesionalno osposobljavanje i zapošljavanje i rehabilitaciju invalidnih osoba, te s druge strane da se radi invalidnim osobama koje su zaposlene u tom poduzeću.
Temeljem iznesenog, mišljenja smo da u konkretnom slučaju prihodi, odnosno plaće koje invalidne osobe ostvare u poduzeću za radno i profesionalno osposobljavanje i rehabilitaciju invalidnih osoba ne podliježe obvezi obračuna i plaćanja pripadajućeg iznosa poreza na dohodak i obveznih doprinosa uz navedene uvjete, a u skladu zakonskim poreznim propisima.
Ako je porezno razdoblje kraće od kalendarske godine, osnovni lični odbitak se razmjerno umanjuje i računa se u korist poreznog obveznika na puni mjesec
Revizija
U skladu odredbama Zakona o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 10/08) svaka fizička koja ima svojstvo rezidenta Federacije BiH ima pravo na umanjenje porezne osnovice za iznos ličnih odbitaka iskazanih u poreznoj kartici izdanoj od strani mjerodavne porezne uprave. U skladu članu 24. stav 1.Read more
U skladu odredbama Zakona o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 10/08) svaka fizička koja ima svojstvo rezidenta Federacije BiH ima pravo na umanjenje porezne osnovice za iznos ličnih odbitaka iskazanih u poreznoj kartici izdanoj od strani mjerodavne porezne uprave. U skladu članu 24. stav 1. Zakona o porezu na dohodak rezidentnim se poreznim obveznicima ukupan iznos ostvarenog dohotka prema članu 4. ovoga Zakona umanjuje za osnovni lični odbitak u visini od 3.600,00 KM za porezno razdoblje za koje postoji obveza plaćanja poreza. Ako je porezno razdoblje kraće od kalendarske godine, osnovni lični odbitak se, prema članu 8. stav 3. ovoga zakona, razmjerno umanjuje i računa se u korist poreznog obveznika na puni mjesec.
See lessS druge strane, članom 58. stav 5. Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 67/08) propisano je da obveznik poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti pravo na umanjenje porezne osnovice za odgovarajući iznos ličnih odbitaka iz stavka 1. ovoga člana, može ostvariti već tijekom poreznog razdoblja kod utvrđivanja mjesečnih akontacija poreza na dohodak tj. kod obračunavanja poreza na isplaćenu plaću ili po isteku poreznog razdoblja na temelju godišnje porezne prijave odnosno pri utvrđivanju godišnje osnovice poreza na dohodak za proteklo porezno razdoblje. Rezidentni obveznici poreza na dohodak po osnovu samostalnih djelatnosti i/ili po osnovi imovine i imovinskih prava, osim onih kojima je porez na dohodak obračunat i naplaćen kao konačna porezna obveza po odbitku, lične odbitke iz stavka 1. ovoga člana mogu utvrditi na temelju porezne kartice iz stavka 4. ovoga člana i uzeti ga u obzir kod utvrđivanja godišnje osnovice poreza na dohodak za proteklo porezno razdoblje.
Na temelju iznesenog, mišljenja smo da zaposlenik – fizička osoba iz konkretnog primjera ima pravo na lični odbitak od 300 KM mjesečno koji će mu se uzeti u obzir kod utvrđivanja mjesečne akontacije poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti temeljem radnog odnosa od 1. ožujka 2009. godine. Budući da obveznik radi i ostvaruje dohodak od nesamostalne djelatnosti od 1. ožujka to će iskoristiti lični odbitak u kumulativnom iznosu od 3.000 KM za 2009. godinu kroz utvrđivanje mjesečne akontacije poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti. Ako je porezni obveznik kroz navedeno porezno razdoblje (1.1. – 31.12.) kontinuirano ostvarivao oporezivi dohodak po nekoj drugoj osnovi (imovine, autorskih honorara, ugovora o djelu i drugo), tada bi isti imao pravo iskoristiti puni lični osnovni odbitak (3.600 KM) na temelju porezne kartice kroz podnošenje godišnje porezne prijave poreza na dohodak.
Prihodi fizičkih osoba- poreznih obveznika po osnovi mirovina se ne smatraju dohotkom i ne podliježu oporezivanju
Revizija
Zakon o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 10/08) definirao je i propisao predmet oporezivanja kojim je obuhvaćen veliki broj izvora dohotka fizičkih osoba. Međutim, također su u članu 5. i 6. Zakona o porezu na dohodak definirani prihodi koji se ne smatraju dohotkom, te prihodi na koje se neRead more
Zakon o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 10/08) definirao je i propisao predmet oporezivanja kojim je obuhvaćen veliki broj izvora dohotka fizičkih osoba. Međutim, također su u članu 5. i 6. Zakona o porezu na dohodak definirani prihodi koji se ne smatraju dohotkom, te prihodi na koje se ne plaća porez na dohodak, a zajedničko navedenim prihodima jest da se na navedene prihode koje ostvaruju fizičke osobe – porezni obveznici, ne obračunava, niti se plaća porez na dohodak.
See lessKada se raspravlja o prihodima koje fizičke osobe – porezni obveznici u skladu Zakonu o porezu na dohodak ostvaruju po osnovu mirovina, onda je u članu 5. stav 1. točka 2. propisano da se u prihode koji se ne smatraju dohotkom ubraja, između ostalog i mirovina rezidenta, bilo da je stečena u inozemstvu ili u Bosni i Hercegovini.
Na temelju iznesenog, mišljenja smo da prihodi koje fizička osoba ostvari po osnovi mirovina, bez obzira o kojoj vrsti mirovine se radi i koliko ta mirovina iznosi, ne podliježu oporezivanju porezom na dohodak.
Rezidentni porezni obveznici imaju pravo na umanjenje porezne osnovice za iznos uplaćenih premija dragovoljnog osiguranja uz određene uvjete
Revizija
Rezidentni porezni obveznici poreza na dohodak u Federaciji BiH osim umanjenja porezne osnovice za iznose ličnih odbitaka, odnosno osnovnog odbitka i odbitaka temeljem uzdržavanja članova porodici, u skladu članu 24. Zakona o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 10/08) imaju pravo i na umanjenjRead more
Rezidentni porezni obveznici poreza na dohodak u Federaciji BiH osim umanjenja porezne osnovice za iznose ličnih odbitaka, odnosno osnovnog odbitka i odbitaka temeljem uzdržavanja članova porodici, u skladu članu 24. Zakona o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 10/08) imaju pravo i na umanjenje porezne osnovice i za, između ostalog, iznos uplaćenih premija dragovoljnog životnog, mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Naime, u članu 24. stav 7. propisano je da rezidentni porezni obveznik godišnjim obračunom poreza na dohodak može lični odbitak uvećati za uplaćene premije za životno osiguranje koje ima karakter štednje, i/ili za uplaćeno dragovoljno zdravstveno, te dragovoljno mirovinsko osiguranje, i to do visine 0,7 osnovnog ličnog odbitka na koji je, u skladu stavku 1. ovoga člana, ostvario pravo u tom poreznom razdoblju.
See lessS druge strane, kroz Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak (“Sl. novine FBiH”, br. 67/08) je kroz član 58. stav 8. propisano da rezidentni porezni obveznik može uvećati iznos ličnog odbitka za premije uplaćene u proteklom poreznom razdoblju za dobrovoljno životno, zdravstveno i/ili mirovinsko osiguranje u skladu s članom 24. stav 7. Zakona. Po ovoj osnovi lični odbitak se može uvećati najviše za 2.520,00 KM (3.600,00 x 0,7) tj. ako su premije uplaćene za svih 12 mjeseci protekle godine. Za pune mjesece u kojima premije nisu uplaćene, iznos ličnog odbitka po osnovi osiguranja se proporcionalno smanjuje.
Dakle, pravo na umanjenje porezne osnovice po osnovu plaćenih premija dragovoljnog životnog, mirovinskog i zdravstvenog osiguranja imaju rezidentni porezni obveznici, a maksimalno do iznosa 2.520,00 KM. Ovo pravo porezni obveznici imaju mogućnost iskoristiti kroz podnošenje godišnje porezne prijave i na osnovu priložene pravovaljane dokumentacije i dokaza da su premije uplaćene. Temeljem navedenog, mišljenja smo da se iz navedenih odredaba Zakona i Pravilnika ne može se iščitati eventualno ograničenje u pogledu priznavanja uplaćenih premija dragovoljnog osiguranja (životnog, mirovinskog i zdravstvenog) kao ličnog odbitka samo na one premije koje su uplaćene rezidentnim (u FBiH registriranim) osiguravajućim društvima. Drugim riječima kazano, nema nikakvih zakonskih ograničenja u sadašnjim trenutno važećim tekstovima Zakona i Pravilnika, da se premije, u konkretnom slučaju, dragovoljnog životnog osiguranja koje su uplaćene nerezidentnom (inozemnom) osiguravajućem društvu ne priznaju kao lični odbitak, odnosno kao umanjenje porezne osnovice poreznog obveznika, kroz podnošenje godišnje porezne prijave poreza na dohodak, a na temelju priložene pravovaljane dokumentacije i dokaza o uplaćenim premijama.
Prihod ostvaren u inozemstvu, a na temelju ugovora o djelu, ne podliježe obvezi obračuna doprinosa
Revizija
U skladu odredbama člana 2. stav 1. točka 1. Zakona o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 10/08), obveznik poreza na dohodak je rezident Federacije koji ostvaruje dohodak na teritoriju Federacije i izvan teritorija Federacije. Prema navedenoj odredbi je nedvojbeno da obvezi obračuna poreza naRead more
U skladu odredbama člana 2. stav 1. točka 1. Zakona o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 10/08), obveznik poreza na dohodak je rezident Federacije koji ostvaruje dohodak na teritoriju Federacije i izvan teritorija Federacije. Prema navedenoj odredbi je nedvojbeno da obvezi obračuna poreza na dohodak podliježe i dohodak koji rezident ostvari u inozemstvu, što je u konkretnom primjeru slučaj. Iz upita se može zaključiti da je isplatitelj prihoda već obračunao porez na dohodak prema propisima zemlje u kojoj je njegovo sjedište. U takvom slučaju imamo situaciju kada se koristi institut poreznog kredita, kako je to propisano odredbama člana 25. Zakona o porezu na dohodak. Prema navedenoj odredbi porez na dohodak koji je plaćen u stranoj državi ili na drugom teritoriju Bosne i Hercegovine (Republika Srpska ili Brčko Distrikt) odbija se od poreza na dohodak u Federaciji. Korištenje poreznog kredita, na ime poreza plaćenog u drugoj državi, ima neka svoja ograničenja i uvjete da bi se to pravo moglo iskoristiti.
See lessPorezni kredit na ime poreza plaćenog u drugoj državi rezidentu Federacije može se priznati samo do visine poreza na dohodak, koji bi se obračunao da je prihod ostvario u Federaciji, odnosno do visine poreza koji bi se obračunao primjenom stope poreza od 10%.
Za ostvarenje prava na porezni kredit obveznik treba osigurati dokaz da je po toj osnovi već platio porez na dohodak u određenom iznosu, a takav dokaz je relevantan samo ako je izdan od mjerodavnih tijela strane države.
Porezni obveznik će u Godišnju prijavu poreza na dohodak, na rednom broju 13., unijeti iznos ukupnog prihoda ostvarenog od obavljanja povremene samostalne djelatnosti – ugovora o djelu, a na rednom broju 31. će unijeti podatak o plaćenom porezu u inozemstvu do visine koja se priznaje.
Znači, porezni obveznik neće imati obvezu obračuna i plaćanja poreza na dohodak u trenutku prijema prihoda, već će se obračun poreza na dohodak uključiti u konačan obračun poreza na dohodak pri podnošenju godišnje prijave.
Prihodi koje rezident ostvari na ime obavljanja povremene samostalne djelatnosti u inozemstvu ne podliježu obvezi obračuna doprinosa, stoga primatelj prihoda neće imati nikakve obveze po toj osnovi.