Zakonom o radu („Sl. novine FBiH“, br. 43/99, 32/00 i 29/03) regulisano je da poslodavac koji upošljava više od 15 zaposlenika donosi i objavljuje pravilnik o radu, kojim se uređuju plaće, organizacija rada i druga pitanja od značaja za zaposlenika i poslodavca, u skladu zakonu i kolektivnom ugovoruRead more
Zakonom o radu („Sl. novine FBiH“, br. 43/99, 32/00 i 29/03) regulisano je da poslodavac koji upošljava više od 15 zaposlenika donosi i objavljuje pravilnik o radu, kojim se uređuju plaće, organizacija rada i druga pitanja od značaja za zaposlenika i poslodavca, u skladu zakonu i kolektivnom ugovoru.
Zakonom o radu nije regulisano na koji način će poslodavac urediti pojedina pitanja u svom aktu, iz čega se može zaključiti, da od volje poslodavca zavisi uređivanje tih pitanja, vodeći računa da se pravilnikom o radu ne mogu utvrditi manja prava od prava utvrđenih Zakonom o radu.
Također, Zakonom je utvrđeno da se kod donošenju pravilnika o radu poslodavac obavezno konsultuje s vijećem zaposlenika odnosno sindikatom. Pored toga, utvrđena je i obaveza poslodavca da se pravilnik objavi na oglasnoj tabli poslodavca, kao i mogućnost da vijeće zaposlenika odnosno sindikat od nadležnog suda može zatražiti da nezakoniti pravilnik o radu ili neke njegove odredbe oglasi nevažećim.
Zakonom o ustanovama („Sl. list RBiH“, br. 6/92 i 8/93), regulisano je da zaposleni u ustanovama svoja prava ostvaruju u skladu zakonu, kolektivnom ugovoru i pravilima ustanove. Zakonom je izričito utvrđeno da se zaposlenik ne može odreći prava na godišnji odmor niti mu se može uskratiti pravo na goRead more
Zakonom o ustanovama („Sl. list RBiH“, br. 6/92 i 8/93), regulisano je da zaposleni u ustanovama svoja prava ostvaruju u skladu zakonu, kolektivnom ugovoru i pravilima ustanove. Zakonom je izričito utvrđeno da se zaposlenik ne može odreći prava na godišnji odmor niti mu se može uskratiti pravo na godišnji odmor, kao ni izvršiti isplata naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.
Pitanje ostvarivanja prava na plaćeni godišnji odmor i sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme je regulisano Zakonom o radu („Sl. novine FBiH“, br. 43/99, 32/00 i 29/03), kao općim propisom. Korištenje godišnjeg odmora prije svega zavisi od procesa rada i potreba za radom tog zaposlenika.
Imajući u vidu da je oblast osnovnog obrazovanja regulisana kantonalnim/županijskim zakonima o osnovnoj školi, koji kao lex specialis propis ima prednost u odnosu na opći propis.
Prema tome, zaposleniku koji je sklopio ugovor o radu na određeno vrijeme, a prije isteka tog roka treba omogućiti korištenje godišnjeg odmora, a stvar je poslodavca na koji način će organizirati proces rada, odnosno omogućiti korištenje godišnjeg odmora.
Zakonom o radu („Sl. novine FBiH“, br. 43/99, 32/00 i 29/03) regulisan je prestanak ugovora o radu na inicijativu poslodavca, uz pravo na isplatu otpremnine. Ovo rješenje iz Zakona svoj pravni temelj nalazi u Konvenciji Međunarodne organizacije rada broj 158 o prestanku radnog odnosa na inicijativuRead more
Zakonom o radu („Sl. novine FBiH“, br. 43/99, 32/00 i 29/03) regulisan je prestanak ugovora o radu na inicijativu poslodavca, uz pravo na isplatu otpremnine. Ovo rješenje iz Zakona svoj pravni temelj nalazi u Konvenciji Međunarodne organizacije rada broj 158 o prestanku radnog odnosa na inicijativu poslodavca.
Sljedeći rješenja iz Konvencije, Zakon o radu propisao je sljedeće uslove koji se trebaju ispuniti da bi zaposlenik ostvario pravo na otpremninu:
• ugovor o radu je sklopljen na neodređeno radno vrijeme i trajao je neprekidno dvije godine, ugovor o radu otkazuje poslodavac,
• ugovor o radu se ne otkazuje zbog kršenja obaveza iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu od strane zaposlenika.
Pravo na otpremninu uslovovano je dužinom prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa sa tim poslodavcem.
Zakon o radu propisao je način utvrđivanja otpremnine i to da se ista ne može utvrditi u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne plaće isplaćene zaposleniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca.
Visina otpremnine se utvrđuje kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a u slučaju da je pravo na otpremninu navedenim aktima (kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu) drugačije regulisano, primjenjuje se za zaposlenika najpovoljnije pravo.
Zakonom je regulisano da se izuzetno, od isplate otpremnine u novčanom iznosu, poslodavac i zaposlenik mogu dogovoriti i u drugom vidu naknade, a način, uslovi i rokovi isplate otpremnine utvrđuju se pisanim ugovorom između zaposlenika i poslodavca.
Iako Zakonom o radu nije propisano vrijeme isplate otpremnine, uobičajeno je da se ista isplaćuje posljednjeg dana prestanka ugovora o radu.
U praksi se često postavlja pitanje što je s otpremninom u slučaju otkaza ugovora o radu od strane zaposlenika ili sporazumnog otkaza ugovora o radu sklopljenog između poslodavac i zaposlenika.
Kao što je gore navedeno poslodavac nije u obavezi da zaposleniku isplati otpremninu u slučaju kada se ugovor o radu otkazuje zbog kršenja obaveza iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu od strane zaposlenika.
Međutim, nema zapreke da poslodavac zaposleniku isplati otpremninu, jer se u ovoj situaciji poslodavac može pozvati na ugovor o radu kao dvostrani pravni posao sklopljen između poslodavca i zaposlenika, ali se ne može pozvati na Zakon o radu, jer za tu situaciju ne postoji temelj u Zakonu o radu.
Prije svega treba razlikovati da li se radi o bolovanju koje je nastupilo kao posljedica bolesti koja nije vezana za rad ili bolovanju koje je nastupilo kao posljedica povrede na radu ili posljedica profesionalne bolesti. Ako je bolovanje nastupilo kao posljedica povrede na radu ili profesionalne boRead more
Prije svega treba razlikovati da li se radi o bolovanju koje je nastupilo kao posljedica bolesti koja nije vezana za rad ili bolovanju koje je nastupilo kao posljedica povrede na radu ili posljedica profesionalne bolesti.
Ako je bolovanje nastupilo kao posljedica povrede na radu ili profesionalne bolesti poslodavac tom zaposleniku ne može dati otkaz ugovora o radu. Otkaz ugovora o radu u tim slučajevima ne može se dati ni zaposleniku koji je sklopio ugovor o radu na određeno vrijeme.
Također, stavom 65. Zakona o radu („Sl. novine FBiH“, br. 43/99, 32/00 i 29/03), a u cilju zaštite zaposlenika, koji se nakon oporavka vrati na posao, poslodavac je dužan da mu osigura obavljanje poslova koje je zaposlenik obavljao prije nastupanja privremene nesposobnosti, odnosno da ga rasporedi na druge odgovarajuće poslove.
Prema iznesenom, poslodavac ne može zaposleniku otkazati ugovor o radu ako je kod zaposlenika nastupilo privremeno smanjenje radne sposobnosti iz profesionalnih razloga (posljedica povrede na radu ili profesionalne bolesti).
To znači da u drugim slučajevima poslodavac može zaposleniku i za vrijeme bolovanja otkazati ugovor o radu. Tako je stavom 32. Izmjena i dopuna Zakona o radu predviđeno da poslodavac može zaposleniku otkazati ugovor o radu kada zaposlenik nije u mogućnosti izvršavati svoje obaveze.
Prema iznesenom poslodavac može u svako vrijeme dok se zaposlenik nalazi na bolovanju istom otkazati ugovor o radu, osim ako je to bolovanje nastupilo kao posljedica profesionalnog oboljenja ili povrede na radu.
Također, ovdje treba praviti razliku između bolovanja kao posljedice bolesti i porodiljnog dopusta. Prema Zakonu o radu zaposlenica ima pravo koristiti porodiljni dopust do jedne godine života starosti djeteta i u tom slučaju ne radi se bolovanju kao posljedici bolesti te poslodavac ne može dati otkaz izuzev ako se radi o ugovoru o radu sklopljenom na određeno radno vrijeme.
Zakonom o ustanovama („Službeni list RBiH“, br. 6/92 i 8/93) regulisano je da radnici ustanovama svoja prava ostvaruju u ustanovi, u skladu zakonu, kolektivnom ugovoru i pravilima ustanove. Kako ovim zakonom nije regulisano pitanje radno pravnog statusa pripravnika, radno pravni status pripravnika uRead more
Zakonom o ustanovama („Službeni list RBiH“, br. 6/92 i 8/93) regulisano je da radnici ustanovama svoja prava ostvaruju u ustanovi, u skladu zakonu, kolektivnom ugovoru i pravilima ustanove. Kako ovim zakonom nije regulisano pitanje radno pravnog statusa pripravnika, radno pravni status pripravnika u javnim ustanovama regulisa se Zakonom o radu.
Zakonom o radu („Sl. novine FBiH“, br. 43/99, 32/00 i 29/03) navedeno da se pripravnikom smatra osoba koja prvi put zasniva radni odnos u zanimanju za koje se školovala, što navodi na zaključak da ste dužni obaviti pripravnički staž nakon sticanja VII stupnja stručne spreme, odnosno višeg stupnja u odnosu na stupanj školske spreme koji ste imali i na temelju kojeg ste bili raspoređeni na radno mjesto referenta za normativno upravne poslove.
U skladu članku 24. stav 1. Zakona o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 10/08) rezidentnim se poreznim obveznicima ukupan iznos ostvarenog dohotka prema članku 4. ovoga Zakona umanjuje za osnovni osobni odbitak u visini od 3.600,00 KM za porezno razdoblje za koje postoji obveza plaćanja porezRead more
U skladu članku 24. stav 1. Zakona o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 10/08) rezidentnim se poreznim obveznicima ukupan iznos ostvarenog dohotka prema članku 4. ovoga Zakona umanjuje za osnovni osobni odbitak u visini od 3.600,00 KM za porezno razdoblje za koje postoji obveza plaćanja poreza. Ako je porezno razdoblje kraće od kalendarske godine, osnovni osobni odbitak se, prema članku 8. stav (3) ovoga zakona, razmjerno umanjuje i računa se u korist poreznog obveznika na puni mjesec. Dakle pravo na umanjenje porezne osnovice, odnosno dohotka imaju rezidentni porezni obveznici. Ministarstvo financija Federacije BiH je kroz uputstvo u vezi prikupljanja zahtjeva za izdavanje poreznih kartica od strane poslodavca kao i odgovarajuće dokumentacije nužne za utvrđivanje iznosa osobnog odbitka zaposlenika kod obračuna akontacije poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti definiralo između ostalog da je kao dokaz o rezidentnosti Federacije BiH svaki zaposlenik – porezni obveznik dužan uz popunjeni i potpisani zahtjev za izdavanje porezne kartice priložiti i ovjereno obavještenje nadležnog županijskog MUP‐a o uvođenju u evidenciju prebivališta, odnosno boravišta (CIPS‐ova prijavnica).
Na temelju iznesenog, mišljenja smo da bi svaki zaposlenik, porezni obveznik poreza na dohodak u Federaciji BiH, kao dokaz za korištenje osnovnog osobnog odbitka (3.600,00 KM godišnje), trebao priložiti uz zahtjev za izdavanje porezne kartice i CIPS‐ovu prijavnicu kojom dokazuje svojstvo i status rezidenta Federacije BiH.
Zakon o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 10/08) propisao je i predvidio da se rezidentnim poreznim obveznicima ukupan iznos ostvarenog dohotka prema članku 4. ovoga Zakona umanjuje za osnovni osobni odbitak u visini od 3.600,00 KM za porezno razdoblje za koje postoji obveza plaćanja poreza.Read more
Zakon o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 10/08) propisao je i predvidio da se rezidentnim poreznim obveznicima ukupan iznos ostvarenog dohotka prema članku 4. ovoga Zakona umanjuje za osnovni osobni odbitak u visini od 3.600,00 KM za porezno razdoblje za koje postoji obveza plaćanja poreza. Ako je porezno razdoblje kraće od kalendarske godine, osnovni osobni odbitak se, prema članku 8. stav (3) ovoga zakona, razmjerno umanjuje i računa se u korist poreznog obveznika na puni mjesec (član 24. stav 1. Zakona o porezu na dohodak) . Rezidentni porezni obveznici mogu odbiti i osobni odbitak iskazan u vrijednosti koeficijenta 0,3 osnovnog osobnog odbitka iz stavka (1) ovoga članka za uzdržavanog svakog drugog člana porodici (član 24. stav 2. točka 5. Zakona). Uzdržavanim članovima uže porodice i uzdržavanom djecom iz stavka (2) ovoga članka smatraju se fizičke osobe čiji dohodak i drugi prihodi, koji se u smislu ovoga Zakona ne smatraju dohotkom, u godini za koju se utvrđuje porez na dohodak, ne prelaze iznos osnovnog osobnog odbitka iz stavka (1) ovoga članka, odnosno 3.600,00 KM.
Na temelju navedenog, a imajući u vidu da Vaš uži član porodici ostvaruje drugi prihod (mirovinu) koji prelazi iznos od 3.600,00 KM u tijeku poreznog razdoblja (godine dana), ne možete ostvariti dodatni odbitak po osnovi uzdržavane osobe, odnosno Vaš član porodice ne može imati status uzdržavanog člana uže porodice.
Kada se govori djelatnostima čije se izvršenje, a posljedično i naplata temelji na ugovorima o djelu, tada se može konstatirati da se radi o ugovorima koji se pored ugovora o radu najčešće susreću i koriste u radnom pravu kod poduzeća. Fizičke osobe – rezidenti Federacije BiH koji ostvaruju dohodakRead more
Kada se govori djelatnostima čije se izvršenje, a posljedično i naplata temelji na ugovorima o djelu, tada se može konstatirati da se radi o ugovorima koji se pored ugovora o radu najčešće susreću i koriste u radnom pravu kod poduzeća.
Fizičke osobe – rezidenti Federacije BiH koji ostvaruju dohodak po osnovi ugovora o djelu, odnosno povremenih samostalnih djelatnosti definiranih u članku 12. stavku 4. točki 3. Zakona o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 10/08), obveznici su poreza na dohodak, te su također obveznici doprinosa iz osnovice za zdravstveno osiguranje koji se obračunava i plaća po stopi od 4% (član 5. stav 1. točka 6. Zakona o doprinosima („Sl. novine FBiH“, br. 35/98, 54/00. 16/01, 37/01, 1/02, 17/06 i 14/08)). Kod obračuna i isplate naknada temeljem ugovora o djelu isplatitelj naknade je taj koji također ima obvezu obračunati i uplatiti doprinos na osnovicu za mirovinsko i invalidsko osiguranje po stopi od 6% (član 5. stav 3. točka 5. Zakona o doprinosima).
Zakon o porezu na dohodak je u članku 15. stav propisao da osobe koje ostvaruju dohodak od povremene samostalne djelatnosti (temeljem ugovora o djelu) imaju pravo na 20% porezno priznatih rashoda. Osnovica za obračun doprinosa se utvrđuje na način da se od bruto iznosa naknade oduzme iznos porezno priznatih rashoda. Osnovica za obračun poreza na dohodak se dobije kada se od osnovice za obračun doprinosa oduzme obračunani doprinos iz osnovice za zdravstveno osiguranje.
Međutim, iako se kao polazna osnova za utvrđivanje osnovice za obračun doprinosa i poreza na dohodak postavlja bruto iznos, i nadalje će se u praksi javljati situacije kada će se ugovarati neto iznos naknade tako da će se javiti problem utvrđivanja bruto iznosa naknade. Za potrebe preračunavanja neto iznosa u bruto iznos naknade kod djelatnosti kod kojih postoji pravo na odbitak 20% porezno priznatih rashoda može se iskoristiti koeficijent 1,12208 na način da se neto iznos pomnoži sa utvrđenim i ponuđenim koeficijentom kako bi se dobio bruto iznos naknade.
Iako su fizičke osobe – primatelji naknada obveznici poreza na dohodak, akontaciju poreza na dohodak po osnovi drugih samostalnih djelatnosti obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji dohotka po stopi od 10% prilikom svake isplate. Kod utvrđivanja akontacije poreza po ovoj osnovi ne uzima se u obzir osobni odbitak iz članka 24. ovoga Zakona. Isplatitelji primitka također su obvezni obračunati, obustaviti uplatiti i pripadajući iznos doprinosa.
Također je potrebno napomenuti da je isplatitelj primitka obvezan obračunati pripadajući iznos opće vodne naknade u postotku od 0,5% na neto iznos naknade, te posebnu naknadu za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća također u postotku od 0,5% od neto iznosa naknade.
U skladu odredbama člana 41. Zakona o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 10/08) isplate prihoda koji se smatraju dohotkom vršit će se na račun obveznika otvoren u organizaciji za platni promet, a iznimno se ta isplata može izvršiti i u gotovom novcu, pod uvjetima koji su posebno propisani. OdRead more
U skladu odredbama člana 41. Zakona o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 10/08) isplate prihoda koji se smatraju dohotkom vršit će se na račun obveznika otvoren u organizaciji za platni promet, a iznimno se ta isplata može izvršiti i u gotovom novcu, pod uvjetima koji su posebno propisani.
Odredbama člana 71. Pravilnika o primjeni odredaba zakona o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 67/08) propisano je da se isplate prihoda poreznim obveznicima u gotovom novcu mogu vršiti u slučaju kada se isplaćuju:
– prihodi koji se prema članu 5. Zakona ne smatraju dohotkom,
– prihodi na koje se prema članu 6. Zakona, ne plaća porez na dohodak,
– dohodak od ulaganja kapitala,
– dohodak od igara na sreću,
– dohodak od izdavanja stanova,
– isplate na ime otkupa sekundarnih sirovina i otpada uz uvjet da sakupljanje sekundarnih sirovina i otpada nije trajna samostalna djelatnost obveznika u skladu sa članom 12. stav (1) Zakona,
– isplata naknada za prodane lične stvari fizičkih osoba koje nisu služile za obavljanje djelatnosti,
– prihode koje ostvaruju maloljetne osobe do završetka redovnog školovanja od obavljanja sezonskih poslova u poljoprivredi, prodaje novina, ulaznica i sl. popisivanja, anketiranja,
– očitavanja brojila i sl., od amaterskog učestvovanja u radu kulturno umjetničkih društava i sl., pod uvjetom da ovi prihodi kod jednog isplatitelja ne prelaze 400,00 KM godišnje.
– isplate koje vrše pravne osobe registrirane za preradu poljoprivrednih proizvoda, individualnim poljoprivrednim proizvođačima za otkupljene poljoprivredne proizvode (mlijeko, voće, povrće i sl.) radi daljnje prerade.
Iz prikaza navedene odredbe Pravilnika se može zaključiti da se isplata na ime otkupa otpadnog željeza, papira i dr. i otkupa poljoprivrednih proizvoda može izvršiti u gotovu novcu.
U poreznom smislu, pitanje je interesantno s aspekta Zakona o porezu na dobit i Zakona o porezu na dohodak. Obzirom da isplatu na ime premije životnog osiguranja vrši društvo, prvo je pitanje koje treba riješiti: predstavlja li takva isplata trošak za društvo, odnosno je li to porezno priznati rashoRead more
U poreznom smislu, pitanje je interesantno s aspekta Zakona o porezu na dobit i Zakona o porezu na dohodak.
Obzirom da isplatu na ime premije životnog osiguranja vrši društvo, prvo je pitanje koje treba riješiti: predstavlja li takva isplata trošak za društvo, odnosno je li to porezno priznati rashod?
Odgovor na ovo pitanje će ovisiti o tome tko je korisnik osiguranja, društvo ili osoba. Ako je stvarni korisnik osiguranja po „doživljenju“ društvo onda takva isplata ima tretman porezno dopuštenog rashoda, a ako je korisnik osiguranja fizička osoba (uposlenik) onda izdatak po osnovi računa za osiguranje predstavlja porezno nepriznati rashod, pa bi društvo moralo uvećati poreznu osnovicu (u poreznoj bilanci) za iznos plaćenog osiguranja kojeg je korisnik osoba.
Sa stajališta Zakona o porezu na dohodak isplate na ime životnog osiguranja uposlenika kada polica glasi na uposlenika, a koje je poslodavac uplatio predstavljaju, u skladu odredbama člana 10. Zakona o porezu na dohodak, koristi koje imaju karakter prihoda od nesamostalne djelatnosti, odnosno plaće, pa se kao takve i tretiraju.
Kako se u konkretnom slučaju ne radi o isplati računa police životnog osiguranja kojoj je korisnik uposlenik već se kao korisnik pojavljuje društvo isplatitelj ili osoba koja nije uposlenik (dijete) takva isplata neće imati karakter prihoda od nesamostalne djelatnosti.
Uplata premije osiguranja kojoj je korisnik društvo neće imati karakter dohotka pa prema tome neće niti podlijegati obračunu poreza na dohodak.
Uplata premije osiguranja kojoj je korisnik dijete uposlenika imat će tretman oporezivog prihoda pa će isplatitelj biti dužan obračunati i platiti porez na dohodak na tako isplaćeni iznos.
Plaće za zaposlene se uređuju Pravilnikom o radu u skladu sa Zakonom o radu i Kolektivnim ugovorom
Revizija
Zakonom o radu („Sl. novine FBiH“, br. 43/99, 32/00 i 29/03) regulisano je da poslodavac koji upošljava više od 15 zaposlenika donosi i objavljuje pravilnik o radu, kojim se uređuju plaće, organizacija rada i druga pitanja od značaja za zaposlenika i poslodavca, u skladu zakonu i kolektivnom ugovoruRead more
Zakonom o radu („Sl. novine FBiH“, br. 43/99, 32/00 i 29/03) regulisano je da poslodavac koji upošljava više od 15 zaposlenika donosi i objavljuje pravilnik o radu, kojim se uređuju plaće, organizacija rada i druga pitanja od značaja za zaposlenika i poslodavca, u skladu zakonu i kolektivnom ugovoru.
See lessZakonom o radu nije regulisano na koji način će poslodavac urediti pojedina pitanja u svom aktu, iz čega se može zaključiti, da od volje poslodavca zavisi uređivanje tih pitanja, vodeći računa da se pravilnikom o radu ne mogu utvrditi manja prava od prava utvrđenih Zakonom o radu.
Također, Zakonom je utvrđeno da se kod donošenju pravilnika o radu poslodavac obavezno konsultuje s vijećem zaposlenika odnosno sindikatom. Pored toga, utvrđena je i obaveza poslodavca da se pravilnik objavi na oglasnoj tabli poslodavca, kao i mogućnost da vijeće zaposlenika odnosno sindikat od nadležnog suda može zatražiti da nezakoniti pravilnik o radu ili neke njegove odredbe oglasi nevažećim.
Zaposleniku koji je sklopio ugovor o radu na određeno vrijeme, prije isteka tog roka treba omogućiti korištenje godišnjeg odmora
Revizija
Zakonom o ustanovama („Sl. list RBiH“, br. 6/92 i 8/93), regulisano je da zaposleni u ustanovama svoja prava ostvaruju u skladu zakonu, kolektivnom ugovoru i pravilima ustanove. Zakonom je izričito utvrđeno da se zaposlenik ne može odreći prava na godišnji odmor niti mu se može uskratiti pravo na goRead more
Zakonom o ustanovama („Sl. list RBiH“, br. 6/92 i 8/93), regulisano je da zaposleni u ustanovama svoja prava ostvaruju u skladu zakonu, kolektivnom ugovoru i pravilima ustanove. Zakonom je izričito utvrđeno da se zaposlenik ne može odreći prava na godišnji odmor niti mu se može uskratiti pravo na godišnji odmor, kao ni izvršiti isplata naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.
Pitanje ostvarivanja prava na plaćeni godišnji odmor i sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme je regulisano Zakonom o radu („Sl. novine FBiH“, br. 43/99, 32/00 i 29/03), kao općim propisom. Korištenje godišnjeg odmora prije svega zavisi od procesa rada i potreba za radom tog zaposlenika.
Imajući u vidu da je oblast osnovnog obrazovanja regulisana kantonalnim/županijskim zakonima o osnovnoj školi, koji kao lex specialis propis ima prednost u odnosu na opći propis.
Prema tome, zaposleniku koji je sklopio ugovor o radu na određeno vrijeme, a prije isteka tog roka treba omogućiti korištenje godišnjeg odmora, a stvar je poslodavca na koji način će organizirati proces rada, odnosno omogućiti korištenje godišnjeg odmora.
See lessOtkaz ugovora o radu uz pravo na otpremninu
Revizija
Zakonom o radu („Sl. novine FBiH“, br. 43/99, 32/00 i 29/03) regulisan je prestanak ugovora o radu na inicijativu poslodavca, uz pravo na isplatu otpremnine. Ovo rješenje iz Zakona svoj pravni temelj nalazi u Konvenciji Međunarodne organizacije rada broj 158 o prestanku radnog odnosa na inicijativuRead more
Zakonom o radu („Sl. novine FBiH“, br. 43/99, 32/00 i 29/03) regulisan je prestanak ugovora o radu na inicijativu poslodavca, uz pravo na isplatu otpremnine. Ovo rješenje iz Zakona svoj pravni temelj nalazi u Konvenciji Međunarodne organizacije rada broj 158 o prestanku radnog odnosa na inicijativu poslodavca.
Sljedeći rješenja iz Konvencije, Zakon o radu propisao je sljedeće uslove koji se trebaju ispuniti da bi zaposlenik ostvario pravo na otpremninu:
• ugovor o radu je sklopljen na neodređeno radno vrijeme i trajao je neprekidno dvije godine, ugovor o radu otkazuje poslodavac,
• ugovor o radu se ne otkazuje zbog kršenja obaveza iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu od strane zaposlenika.
Pravo na otpremninu uslovovano je dužinom prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa sa tim poslodavcem.
Zakon o radu propisao je način utvrđivanja otpremnine i to da se ista ne može utvrditi u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne plaće isplaćene zaposleniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca.
Visina otpremnine se utvrđuje kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a u slučaju da je pravo na otpremninu navedenim aktima (kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu) drugačije regulisano, primjenjuje se za zaposlenika najpovoljnije pravo.
Zakonom je regulisano da se izuzetno, od isplate otpremnine u novčanom iznosu, poslodavac i zaposlenik mogu dogovoriti i u drugom vidu naknade, a način, uslovi i rokovi isplate otpremnine utvrđuju se pisanim ugovorom između zaposlenika i poslodavca.
Iako Zakonom o radu nije propisano vrijeme isplate otpremnine, uobičajeno je da se ista isplaćuje posljednjeg dana prestanka ugovora o radu.
U praksi se često postavlja pitanje što je s otpremninom u slučaju otkaza ugovora o radu od strane zaposlenika ili sporazumnog otkaza ugovora o radu sklopljenog između poslodavac i zaposlenika.
Kao što je gore navedeno poslodavac nije u obavezi da zaposleniku isplati otpremninu u slučaju kada se ugovor o radu otkazuje zbog kršenja obaveza iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu od strane zaposlenika.
Međutim, nema zapreke da poslodavac zaposleniku isplati otpremninu, jer se u ovoj situaciji poslodavac može pozvati na ugovor o radu kao dvostrani pravni posao sklopljen između poslodavca i zaposlenika, ali se ne može pozvati na Zakon o radu, jer za tu situaciju ne postoji temelj u Zakonu o radu.
See lessPoslodavac može zaposleniku otkazati ugovor o radu za vrijeme bolovanja, osim ako je to bolovanje nastupilo kao posljedica profesionalnog oboljenja ili povrede na radu
Revizija
Prije svega treba razlikovati da li se radi o bolovanju koje je nastupilo kao posljedica bolesti koja nije vezana za rad ili bolovanju koje je nastupilo kao posljedica povrede na radu ili posljedica profesionalne bolesti. Ako je bolovanje nastupilo kao posljedica povrede na radu ili profesionalne boRead more
Prije svega treba razlikovati da li se radi o bolovanju koje je nastupilo kao posljedica bolesti koja nije vezana za rad ili bolovanju koje je nastupilo kao posljedica povrede na radu ili posljedica profesionalne bolesti.
See lessAko je bolovanje nastupilo kao posljedica povrede na radu ili profesionalne bolesti poslodavac tom zaposleniku ne može dati otkaz ugovora o radu. Otkaz ugovora o radu u tim slučajevima ne može se dati ni zaposleniku koji je sklopio ugovor o radu na određeno vrijeme.
Također, stavom 65. Zakona o radu („Sl. novine FBiH“, br. 43/99, 32/00 i 29/03), a u cilju zaštite zaposlenika, koji se nakon oporavka vrati na posao, poslodavac je dužan da mu osigura obavljanje poslova koje je zaposlenik obavljao prije nastupanja privremene nesposobnosti, odnosno da ga rasporedi na druge odgovarajuće poslove.
Prema iznesenom, poslodavac ne može zaposleniku otkazati ugovor o radu ako je kod zaposlenika nastupilo privremeno smanjenje radne sposobnosti iz profesionalnih razloga (posljedica povrede na radu ili profesionalne bolesti).
To znači da u drugim slučajevima poslodavac može zaposleniku i za vrijeme bolovanja otkazati ugovor o radu. Tako je stavom 32. Izmjena i dopuna Zakona o radu predviđeno da poslodavac može zaposleniku otkazati ugovor o radu kada zaposlenik nije u mogućnosti izvršavati svoje obaveze.
Prema iznesenom poslodavac može u svako vrijeme dok se zaposlenik nalazi na bolovanju istom otkazati ugovor o radu, osim ako je to bolovanje nastupilo kao posljedica profesionalnog oboljenja ili povrede na radu.
Također, ovdje treba praviti razliku između bolovanja kao posljedice bolesti i porodiljnog dopusta. Prema Zakonu o radu zaposlenica ima pravo koristiti porodiljni dopust do jedne godine života starosti djeteta i u tom slučaju ne radi se bolovanju kao posljedici bolesti te poslodavac ne može dati otkaz izuzev ako se radi o ugovoru o radu sklopljenom na određeno radno vrijeme.
Pripravnikom se smatra osoba koja prvi put zasniva radni odnos u zanimanju za koje se školovala
Revizija
Zakonom o ustanovama („Službeni list RBiH“, br. 6/92 i 8/93) regulisano je da radnici ustanovama svoja prava ostvaruju u ustanovi, u skladu zakonu, kolektivnom ugovoru i pravilima ustanove. Kako ovim zakonom nije regulisano pitanje radno pravnog statusa pripravnika, radno pravni status pripravnika uRead more
Zakonom o ustanovama („Službeni list RBiH“, br. 6/92 i 8/93) regulisano je da radnici ustanovama svoja prava ostvaruju u ustanovi, u skladu zakonu, kolektivnom ugovoru i pravilima ustanove. Kako ovim zakonom nije regulisano pitanje radno pravnog statusa pripravnika, radno pravni status pripravnika u javnim ustanovama regulisa se Zakonom o radu.
See lessZakonom o radu („Sl. novine FBiH“, br. 43/99, 32/00 i 29/03) navedeno da se pripravnikom smatra osoba koja prvi put zasniva radni odnos u zanimanju za koje se školovala, što navodi na zaključak da ste dužni obaviti pripravnički staž nakon sticanja VII stupnja stručne spreme, odnosno višeg stupnja u odnosu na stupanj školske spreme koji ste imali i na temelju kojeg ste bili raspoređeni na radno mjesto referenta za normativno upravne poslove.
Porezni obveznik dokazuje rezidentnost CIPS-ovom prijavnicom
Revizija
U skladu članku 24. stav 1. Zakona o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 10/08) rezidentnim se poreznim obveznicima ukupan iznos ostvarenog dohotka prema članku 4. ovoga Zakona umanjuje za osnovni osobni odbitak u visini od 3.600,00 KM za porezno razdoblje za koje postoji obveza plaćanja porezRead more
U skladu članku 24. stav 1. Zakona o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 10/08) rezidentnim se poreznim obveznicima ukupan iznos ostvarenog dohotka prema članku 4. ovoga Zakona umanjuje za osnovni osobni odbitak u visini od 3.600,00 KM za porezno razdoblje za koje postoji obveza plaćanja poreza. Ako je porezno razdoblje kraće od kalendarske godine, osnovni osobni odbitak se, prema članku 8. stav (3) ovoga zakona, razmjerno umanjuje i računa se u korist poreznog obveznika na puni mjesec. Dakle pravo na umanjenje porezne osnovice, odnosno dohotka imaju rezidentni porezni obveznici. Ministarstvo financija Federacije BiH je kroz uputstvo u vezi prikupljanja zahtjeva za izdavanje poreznih kartica od strane poslodavca kao i odgovarajuće dokumentacije nužne za utvrđivanje iznosa osobnog odbitka zaposlenika kod obračuna akontacije poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti definiralo između ostalog da je kao dokaz o rezidentnosti Federacije BiH svaki zaposlenik – porezni obveznik dužan uz popunjeni i potpisani zahtjev za izdavanje porezne kartice priložiti i ovjereno obavještenje nadležnog županijskog MUP‐a o uvođenju u evidenciju prebivališta, odnosno boravišta (CIPS‐ova prijavnica).
See lessNa temelju iznesenog, mišljenja smo da bi svaki zaposlenik, porezni obveznik poreza na dohodak u Federaciji BiH, kao dokaz za korištenje osnovnog osobnog odbitka (3.600,00 KM godišnje), trebao priložiti uz zahtjev za izdavanje porezne kartice i CIPS‐ovu prijavnicu kojom dokazuje svojstvo i status rezidenta Federacije BiH.
Osobe koje ostvaruju prihod u toku poreznog razdoblja veći od 3.600,00 KM ne mogu imati status uzdržavanih članova obitelji
Revizija
Zakon o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 10/08) propisao je i predvidio da se rezidentnim poreznim obveznicima ukupan iznos ostvarenog dohotka prema članku 4. ovoga Zakona umanjuje za osnovni osobni odbitak u visini od 3.600,00 KM za porezno razdoblje za koje postoji obveza plaćanja poreza.Read more
Zakon o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 10/08) propisao je i predvidio da se rezidentnim poreznim obveznicima ukupan iznos ostvarenog dohotka prema članku 4. ovoga Zakona umanjuje za osnovni osobni odbitak u visini od 3.600,00 KM za porezno razdoblje za koje postoji obveza plaćanja poreza. Ako je porezno razdoblje kraće od kalendarske godine, osnovni osobni odbitak se, prema članku 8. stav (3) ovoga zakona, razmjerno umanjuje i računa se u korist poreznog obveznika na puni mjesec (član 24. stav 1. Zakona o porezu na dohodak) . Rezidentni porezni obveznici mogu odbiti i osobni odbitak iskazan u vrijednosti koeficijenta 0,3 osnovnog osobnog odbitka iz stavka (1) ovoga članka za uzdržavanog svakog drugog člana porodici (član 24. stav 2. točka 5. Zakona). Uzdržavanim članovima uže porodice i uzdržavanom djecom iz stavka (2) ovoga članka smatraju se fizičke osobe čiji dohodak i drugi prihodi, koji se u smislu ovoga Zakona ne smatraju dohotkom, u godini za koju se utvrđuje porez na dohodak, ne prelaze iznos osnovnog osobnog odbitka iz stavka (1) ovoga članka, odnosno 3.600,00 KM.
See lessNa temelju navedenog, a imajući u vidu da Vaš uži član porodici ostvaruje drugi prihod (mirovinu) koji prelazi iznos od 3.600,00 KM u tijeku poreznog razdoblja (godine dana), ne možete ostvariti dodatni odbitak po osnovi uzdržavane osobe, odnosno Vaš član porodice ne može imati status uzdržavanog člana uže porodice.
Porezni tretman isplata temeljem ugovora o djelu u sustavu poreza na dohodak od 01. 01. 2009. godine
Revizija
Kada se govori djelatnostima čije se izvršenje, a posljedično i naplata temelji na ugovorima o djelu, tada se može konstatirati da se radi o ugovorima koji se pored ugovora o radu najčešće susreću i koriste u radnom pravu kod poduzeća. Fizičke osobe – rezidenti Federacije BiH koji ostvaruju dohodakRead more
Kada se govori djelatnostima čije se izvršenje, a posljedično i naplata temelji na ugovorima o djelu, tada se može konstatirati da se radi o ugovorima koji se pored ugovora o radu najčešće susreću i koriste u radnom pravu kod poduzeća.
See lessFizičke osobe – rezidenti Federacije BiH koji ostvaruju dohodak po osnovi ugovora o djelu, odnosno povremenih samostalnih djelatnosti definiranih u članku 12. stavku 4. točki 3. Zakona o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 10/08), obveznici su poreza na dohodak, te su također obveznici doprinosa iz osnovice za zdravstveno osiguranje koji se obračunava i plaća po stopi od 4% (član 5. stav 1. točka 6. Zakona o doprinosima („Sl. novine FBiH“, br. 35/98, 54/00. 16/01, 37/01, 1/02, 17/06 i 14/08)). Kod obračuna i isplate naknada temeljem ugovora o djelu isplatitelj naknade je taj koji također ima obvezu obračunati i uplatiti doprinos na osnovicu za mirovinsko i invalidsko osiguranje po stopi od 6% (član 5. stav 3. točka 5. Zakona o doprinosima).
Zakon o porezu na dohodak je u članku 15. stav propisao da osobe koje ostvaruju dohodak od povremene samostalne djelatnosti (temeljem ugovora o djelu) imaju pravo na 20% porezno priznatih rashoda. Osnovica za obračun doprinosa se utvrđuje na način da se od bruto iznosa naknade oduzme iznos porezno priznatih rashoda. Osnovica za obračun poreza na dohodak se dobije kada se od osnovice za obračun doprinosa oduzme obračunani doprinos iz osnovice za zdravstveno osiguranje.
Međutim, iako se kao polazna osnova za utvrđivanje osnovice za obračun doprinosa i poreza na dohodak postavlja bruto iznos, i nadalje će se u praksi javljati situacije kada će se ugovarati neto iznos naknade tako da će se javiti problem utvrđivanja bruto iznosa naknade. Za potrebe preračunavanja neto iznosa u bruto iznos naknade kod djelatnosti kod kojih postoji pravo na odbitak 20% porezno priznatih rashoda može se iskoristiti koeficijent 1,12208 na način da se neto iznos pomnoži sa utvrđenim i ponuđenim koeficijentom kako bi se dobio bruto iznos naknade.
Iako su fizičke osobe – primatelji naknada obveznici poreza na dohodak, akontaciju poreza na dohodak po osnovi drugih samostalnih djelatnosti obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji dohotka po stopi od 10% prilikom svake isplate. Kod utvrđivanja akontacije poreza po ovoj osnovi ne uzima se u obzir osobni odbitak iz članka 24. ovoga Zakona. Isplatitelji primitka također su obvezni obračunati, obustaviti uplatiti i pripadajući iznos doprinosa.
Također je potrebno napomenuti da je isplatitelj primitka obvezan obračunati pripadajući iznos opće vodne naknade u postotku od 0,5% na neto iznos naknade, te posebnu naknadu za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća također u postotku od 0,5% od neto iznosa naknade.
Isplate poljoprivrednicima za otkup poljoprivrednih proizvoda ne mogu se vršiti gotovinski
Revizija
U skladu odredbama člana 41. Zakona o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 10/08) isplate prihoda koji se smatraju dohotkom vršit će se na račun obveznika otvoren u organizaciji za platni promet, a iznimno se ta isplata može izvršiti i u gotovom novcu, pod uvjetima koji su posebno propisani. OdRead more
U skladu odredbama člana 41. Zakona o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 10/08) isplate prihoda koji se smatraju dohotkom vršit će se na račun obveznika otvoren u organizaciji za platni promet, a iznimno se ta isplata može izvršiti i u gotovom novcu, pod uvjetima koji su posebno propisani.
See lessOdredbama člana 71. Pravilnika o primjeni odredaba zakona o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 67/08) propisano je da se isplate prihoda poreznim obveznicima u gotovom novcu mogu vršiti u slučaju kada se isplaćuju:
– prihodi koji se prema članu 5. Zakona ne smatraju dohotkom,
– prihodi na koje se prema članu 6. Zakona, ne plaća porez na dohodak,
– dohodak od ulaganja kapitala,
– dohodak od igara na sreću,
– dohodak od izdavanja stanova,
– isplate na ime otkupa sekundarnih sirovina i otpada uz uvjet da sakupljanje sekundarnih sirovina i otpada nije trajna samostalna djelatnost obveznika u skladu sa članom 12. stav (1) Zakona,
– isplata naknada za prodane lične stvari fizičkih osoba koje nisu služile za obavljanje djelatnosti,
– prihode koje ostvaruju maloljetne osobe do završetka redovnog školovanja od obavljanja sezonskih poslova u poljoprivredi, prodaje novina, ulaznica i sl. popisivanja, anketiranja,
– očitavanja brojila i sl., od amaterskog učestvovanja u radu kulturno umjetničkih društava i sl., pod uvjetom da ovi prihodi kod jednog isplatitelja ne prelaze 400,00 KM godišnje.
– isplate koje vrše pravne osobe registrirane za preradu poljoprivrednih proizvoda, individualnim poljoprivrednim proizvođačima za otkupljene poljoprivredne proizvode (mlijeko, voće, povrće i sl.) radi daljnje prerade.
Iz prikaza navedene odredbe Pravilnika se može zaključiti da se isplata na ime otkupa otpadnog željeza, papira i dr. i otkupa poljoprivrednih proizvoda može izvršiti u gotovu novcu.
Uplaćene premije životnog osiguranja uposlenika imaju tretman plaće
Revizija
U poreznom smislu, pitanje je interesantno s aspekta Zakona o porezu na dobit i Zakona o porezu na dohodak. Obzirom da isplatu na ime premije životnog osiguranja vrši društvo, prvo je pitanje koje treba riješiti: predstavlja li takva isplata trošak za društvo, odnosno je li to porezno priznati rashoRead more
U poreznom smislu, pitanje je interesantno s aspekta Zakona o porezu na dobit i Zakona o porezu na dohodak.
See lessObzirom da isplatu na ime premije životnog osiguranja vrši društvo, prvo je pitanje koje treba riješiti: predstavlja li takva isplata trošak za društvo, odnosno je li to porezno priznati rashod?
Odgovor na ovo pitanje će ovisiti o tome tko je korisnik osiguranja, društvo ili osoba. Ako je stvarni korisnik osiguranja po „doživljenju“ društvo onda takva isplata ima tretman porezno dopuštenog rashoda, a ako je korisnik osiguranja fizička osoba (uposlenik) onda izdatak po osnovi računa za osiguranje predstavlja porezno nepriznati rashod, pa bi društvo moralo uvećati poreznu osnovicu (u poreznoj bilanci) za iznos plaćenog osiguranja kojeg je korisnik osoba.
Sa stajališta Zakona o porezu na dohodak isplate na ime životnog osiguranja uposlenika kada polica glasi na uposlenika, a koje je poslodavac uplatio predstavljaju, u skladu odredbama člana 10. Zakona o porezu na dohodak, koristi koje imaju karakter prihoda od nesamostalne djelatnosti, odnosno plaće, pa se kao takve i tretiraju.
Kako se u konkretnom slučaju ne radi o isplati računa police životnog osiguranja kojoj je korisnik uposlenik već se kao korisnik pojavljuje društvo isplatitelj ili osoba koja nije uposlenik (dijete) takva isplata neće imati karakter prihoda od nesamostalne djelatnosti.
Uplata premije osiguranja kojoj je korisnik društvo neće imati karakter dohotka pa prema tome neće niti podlijegati obračunu poreza na dohodak.
Uplata premije osiguranja kojoj je korisnik dijete uposlenika imat će tretman oporezivog prihoda pa će isplatitelj biti dužan obračunati i platiti porez na dohodak na tako isplaćeni iznos.