Prema MRS 16 - Nekretnine, postrojenja i oprema, tač. 41 - 42, revalorizacijske rezerve se prenose u akumuliranu dobit kada se sredstvo povuče iz upotrebe ili isknjiži, odnosno u momentu potpune amortizacije dotičnog stalnog sredstva. Druga mogućnost je postepeni prenos revalorizacijskih rezervi, suRead more
Prema MRS 16 – Nekretnine, postrojenja i oprema, tač. 41 – 42, revalorizacijske rezerve se prenose u akumuliranu dobit kada se sredstvo povuče iz upotrebe ili isknjiži, odnosno u momentu potpune amortizacije dotičnog stalnog sredstva.
Druga mogućnost je postepeni prenos revalorizacijskih rezervi, sukcesivno sa obračunom amortizacije, a u visini amortizacije koja se odnosi na onaj dio vrijednosti sredstva koji je uvećan revalorizacijom. MRS 16, dakle, prenos revalorizacijskih rezervi u akumuliranu dobit vezuje ili za obračun amortizacije ili za isknjižavanje (otuđenje) sredstva. S obzirom na to da se zemljište ne amortizuje, proizlazi da se revalorizacione rezerve iz osnova revalorizacije zemljišta prenose u akumuliranu dobit tek po otuđenju, odnosno isknjižavanju zemljišta, u visini stvarno realiziranih revalorizacionih rezervi tog zemljišta u momentu njegovog otuđenja. Naime, sâma okolnost da se zemljište ne amortizuje automatski eliminiše mogućnost sukcesivnog prenosa koji bi bio vezan za amortizaciju.
Slijedi da bi tek za onu godinu u kojoj dođe do otuđenja, odnosno isknjižavanja ranije revalorizovanog
zemljišta, bila iskazala i kapitalna dobit u poreznom bilansu za tu godinu, u visini stvarno realizovanih revalorizacionih rezervi pri otuđenju tog zemljišta.
Nakon realizacije revalorizacijskih rezervi i njihovog prenosa u akumuliranu dobit, one se (kao i ukupna akumulirana dobit općenito) mogu koristiti za bilo koje namjene za koje se i, inače, može koristiti akumulirana dobit, pa i za pokriće gubitka. Napominjemo da MRS 16 obavezuje da se kontinuirano, a najmanje na dan bilansa (tj. najmanje jednom godišnje) vrši ponovna procjena i preispitivanje fer vrijednosti, te da se u skladu sa tim vrše korekcije revalorizacionih rezervi naviše ili naniže.
Prema MRS 40, “ulaganje u nekretnine” je nekretnina (zemljište ili zgrada, ili dio zgrada, ili oboje) koju vlasnik ili najmoprimac u finansijskom najmu drži kako bi ostvario prihod od najma ili radi porasta njene tržišne vrijednosti ili oboje, a ne radi njenog korištenja u proizvodnji ili snabdijevaRead more
Prema MRS 40, “ulaganje u nekretnine” je nekretnina (zemljište ili zgrada, ili dio zgrada, ili oboje)
koju vlasnik ili najmoprimac u finansijskom najmu drži kako bi ostvario prihod od najma ili radi porasta njene tržišne vrijednosti ili oboje, a ne radi njenog korištenja u proizvodnji ili snabdijevanju roba i usluga ili u administrativne svrhe, ili prodaje u sklopu redovnog poslovanja. Pošto se takvim “ulaganjem u nekretnine”, tačnije iznajmljivanjem tih nekretnina, ostvaruje prihod, odnosno novčani priliv neovisno od drugih sredstava pravnog lica, ovaj standard pravi razliku između ulaganja u nekretnine i nekretnina koju vlasnik koristi kao svoje osnovno (stalno) sredstvo i koje se evidentira po MRS-u 16. Prema tački 16. MRS-a 40, ulaganja u nekretnine treba priznati kao sredstvo, odnosno ulagačku nekretninu, samo i isključivo u slučaju kada je vjerovatno da će pravno lice u budućnosti ostvarivati ekonomsku korist od toga ulaganja u nekretnine i kada se cijena ulaganja u nekretnine može tačno utvrditi.
Dakle, ukoliko su ispunjeni prethodno navedeni uslovi za priznavanje nekretine koju izdajete pod operativni najam, trebate je evidentirati kao “ulagačku nekretninu”, što znači da trebate izvršiti reklasifikaciju sa
grupe konta 02 – Nekretnine, postrojenja i oprema na
grupu konta 03 – Investicijske nekretnine.
Isti princip je i kod zemljišta koje, kako možemo zaključiti iz navoda u upitu, nekome već iznajmljujete, pa ste ga i klasificirali kao investicijsku nekretninu. Ulaganja u ovakve nekretnine se početno iskazuje po nabavnoj vrijednosti (trošku nabavke). Ovi troškovi uključuju početne troškove nastale prilikom sticanja ulaganja u nekretninu, ali i naknadno nastale troškove nadogradnje, zamijene dijela nekretnine ili popravka nekretnine. Naknadu za ugradnju sistema za navodnjavanje, u skladu s tim, trebate evidentirati kao povećanje vrijednosti ulagačke nekretnine. Nakon početnog priznavanja ulagačkih nekretnina, pravno lice može kao svoju računovodstvenu politiku odabrati ili metodu fer vrijednosti ili metodu nabavne vrijednosti, s tim da odabranu metodu mora primjenjivati
na sva ulaganja u nekretnine. Ukoliko se odluči za metodu nabavne vrijednosti (trošak nabavke), pravno lice vrši obračun amortizacije u skladu sa MRS-om 16.
Ukoliko se odluči za vrednovanje ulagačkih nekretnina po metodi fer vrijednosti, tada će razlike u promjeni fer vrijednosti tih nekretnina na dan svakog bilansa knjižiti zavisno od karaktera promjene vrijednosti: u korist prihoda ili u korist rashoda, u zavisnosti od toga da li je došlo do povećanja fer vrijednosti ili se smanjila vrijednost nepokretnosti na datum bilansa.
U smislu računovodstvenih propisa i stan- darda, obračun zaliha se može vršiti bilo kojim meto- dom iz MRS-a 2 - Zalihe. Međutim, članom 9. stav 1. Zakona o porezu na dobit (“Službene novine Federa- cije BiH”, br. 97/07, 14/08 i 39/09) propisano je da se troškovi materijala priznaju po poreznom bilaRead more
U smislu računovodstvenih propisa i stan- darda, obračun zaliha se može vršiti bilo kojim meto- dom iz MRS-a 2 – Zalihe. Međutim, članom 9. stav 1. Zakona o porezu na dobit (“Službene novine Federa- cije BiH”, br. 97/07, 14/08 i 39/09) propisano je da se troškovi materijala priznaju po poreznom bilansu u iznosima iskazanim u bilansu uspjeha u skladu sa propisima o računovodstvu i MRS, ali primjenom samo metode prosječne cijene. Stavom 3. istog člana utvrđeno je da se, ukoliko se zalihe materijala i trgovačke robe evidentiraju po obračunskim cijenama koje odstupaju od nabavnih cijena, obračun odstupanja (razlike) vrši na način koji svodi troškove materijala, odnosno nabavne vrijednosti prodate robe na iznose koji proizilaze iz primjene metode prosječne cijene.
Navedeno, pojednostavljeno, znači da bi obaveznici poreza na dobit, koji zalihe obračunavaju i vode po nekoj drugoj metodi, trebali (za potrebe poreznog bilan- sa) utvrđivati da li su troškovi zaliha u dotičnoj godini eventualno veći od troškova zaliha koji bi postojali u toj godini da su se obračunavali metodom prosječne cijene. Činjenica je, međutim, da ti troškovi, dugoročnije gledano, budu identični, što je i razlog da inspekcijski organi ne obraćaju puno pažnje na navedene odredbe.
Ako ste, pak, mislili pitati kako se vode zalihe trgovačke robe, napominjemo da se roba u maloprodaji obavezno vodi po maloprodajnim cijenama (sa ukalkulisanim RUC-om i PDV-om), a da se roba u veleprodaji može voditi i po nabavnim i po prodajnim cijenama (sa ukalkulisanim RUC-om), što je stvar vlastitog opredjeljenja i što u konačnici daje sasvim identične efekte i u računovodstvenom i u poreznom i u svakom drugom smislu.
Obzirom na nedostatak pojedinosti u postavljenom pitanju,pod pretpostavkom da se radi o isplati plaća iz radnog odnosa (prihodi od nesamostalne djelatnosti) odredbe Zakona o porezu na dohodak koji se primjenjuje od 01.01.2009.godine i posljednim izmjenama (od 25.01.2013.god. Službene novine FBIH broRead more
Obzirom na nedostatak pojedinosti u postavljenom pitanju,pod pretpostavkom da se radi o isplati plaća iz radnog odnosa (prihodi od nesamostalne djelatnosti) odredbe Zakona o porezu na dohodak koji se primjenjuje od 01.01.2009.godine i posljednim izmjenama (od 25.01.2013.god. Službene novine FBIH broj 7/13) član 10. stav 2. tačka 3. Propisano je da se oporezivim prihodima od nesamostalne djelatnosti smatraju i zaostale plaće, odnosno razlike plaća koje se odnose na protekle porezne periode, a koje se zaposleniku ili bivšem zaposleniku isplaćuju u tekućem poreznom periodu na osnovu sudske presude, osim iznosa zateznih kamata koje se u ovom slučaju ne smatraju oporezivim prihodima od nesamostalne djelatnosti.
Praktično, u Vašem slučaju vansudska nagodba je dio izvršnog postupka, koja mora proći proceduru kod Suda, te se na navedene isplate zaposleniku moraju obračunati porezi i doprinosi kao i na plaću tzv.PUNI doprinosi.
Prijavu nakon izvršenih isplata ste dužni izvršiti putem obrasca PMIP-1024“Pojedinačni mjesečni izvještaj o isplaćenim plaćama,obračunatim i uplaćenim doprinosima i porezu na dohodakod nesamostalne djelatnosti, a koji je i predviđen za ove vrste isplata.
Kad je riječ o pitanjima koja se tiču upotrebe elektronskih žurnala, upućujemo vas na odredbe čl. 13. i 18. Pravilnika o vrstama fiskalnih uređaja, tehničkim i funkcionalnim karakteristikama dijelova fiskalnih sistema, vrstama servisiranja i resetiranja i oznakama dijelova fiskalnih sistema (“SlužbeRead more
Kad je riječ o pitanjima koja se tiču upotrebe elektronskih žurnala, upućujemo vas na odredbe čl. 13. i 18. Pravilnika o vrstama fiskalnih uređaja, tehničkim i funkcionalnim karakteristikama dijelova fiskalnih sistema, vrstama servisiranja i resetiranja i oznakama dijelova fiskalnih sistema (“Službene novine FBiH”, broj 11/10), gdje je sadržan odgovor na ovo pitanje.
U odredbama Zakona o radu, Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima nema nikakvih prepreka za to. Utvrđena je samo obaveza isplate plaće na račun zaposlenika, bez obzira da li se isplata vrši direktno na žiro račun zaposlenika ili na prelazni račun banke. Konkretan odgovor je da nije obavezRead more
U odredbama Zakona o radu, Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima nema nikakvih prepreka za to. Utvrđena je samo obaveza isplate plaće na račun zaposlenika, bez obzira da li se isplata vrši direktno na žiro račun zaposlenika ili na prelazni račun banke. Konkretan odgovor je da nije obavezujuće isplaćivati plate na žiro račun banke i da može direktno na račun zaposlenika.
PDV koji je iskazan na fakturi ino dobavljača vama ne znači ništa obzirom da vam je usluga izvšena u Hrvatskoj, bruto iznos na fakturi će vam biti osnovica i ukupan iznos troška na koji nećete obračunavati nikakav PDV. Dakle, iznos bez PDV-a i ukupan iznos sa PDV-om će biti isti. Međutim, u slučajuRead more
PDV koji je iskazan na fakturi ino dobavljača vama ne znači ništa obzirom da vam je usluga izvšena u Hrvatskoj, bruto iznos na fakturi će vam biti osnovica i ukupan iznos troška na koji nećete obračunavati nikakav PDV. Dakle, iznos bez PDV-a i ukupan iznos sa PDV-om će biti isti. Međutim, u slučaju da dobijete fakturu ino dobavljača za uslugu koja je izvršena u BiH, tada bi na bruto iznos fakture obračunali PDV po preračunatoj stopi 14,5299% i isti “provozali” kroz vašu PDV prijavu. Kada je u pitanju porez po odbitku, članom 41. Zakona o porezu na dobit je propisano da isplatilac obračunava i uplaćuje porez po odbitku za prihode koje aktivnostima iz stava 3. istog člana nerezidentna pravna lica ostvare u F BiH. Kod usluga važno je da su takvi prihodi nerezidentnih pravnih lica oporezivi samo ako su one izvršene na teritoriji F BiH. U primjeru iz upita to nije slučaj, jer je usluga opravke, kako ste naveli, izvršena u Hrvatskoj. Prema tome, shodno navedenom članu Zakona o porezu na dobit, ne postoji obaveza obračuna i uplate poreza po odbitku, pa samim time ni obaveza podnošenja obrasca P-OD. Osim toga, između BiH i Hrvatske postoji ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji bi ovakve isplate oslobodio oporezivanja u BiH čak i da su iste usluge, kojim slučajem, izvršene na teritoriji F BiH. Razlika je samo u tome što biste tada od hrvatske firme morali osigurati potvrdu o rezidentnosti (u Hrvatskoj) koju biste potom morali predati uz obrazac P-OD, ali bez obračuna i uplate poreza.
Dnevnice zaposlenika na službenom putovanju su iste i u slučaju kada se koristi privatni/vlastiti automobil. Na visinu dnevnice može uticati samo činjenica da li je na putovanju obezbjeđena besplatna hrana, tada se dnevnica umanjuje za 30%. Ukoliko je riječ o službenom putovanju u zemlji, dnevnica iRead more
Dnevnice zaposlenika na službenom putovanju su iste i u slučaju kada se koristi privatni/vlastiti automobil. Na visinu dnevnice može uticati samo činjenica da li je na putovanju obezbjeđena besplatna hrana, tada se dnevnica umanjuje za 30%. Ukoliko je riječ o službenom putovanju u zemlji, dnevnica iznosi 25 KM, dok za inostranstvo iznosi variraju u zavisnosti od zemlje u kojoj će zaposlenik boraviti. U slučaju korištenja privatnog automobila, zaposlenik ima pravo na naknadu u iznosu do 20% cijene 1 litra utrošenog goriva po pređenom kilometru. Ako zaposlenik ima potrebu boraviti duže od jednog dana, tada ima pravo na naknadu troškova noćenja i to u iznosu stvarnih troškova (po računima). Naknada na ime troškova smještaja ako isti nije obezbijeđen ili se ne koristi iznosi do 70% dnevnice. Uz napomenu da se isplate zaposlenima preko svih prethodno navedenih iznosa tretiraju kao plaća.
Shodno članu 45. stav 1. Zakona o porezu na dobit ("Službene novine F BiH", br. 97/07 i 14/08), transfernim cijenama smatra se cijena nastala u vezi sa transakcijama sredstvima ili stvaranjem obaveza među povezanim licima. Stavom 2. istog člana Zakona propisano je da se povezanim licima sa obveznikoRead more
Shodno članu 45. stav 1. Zakona o porezu na dobit (“Službene novine F BiH”, br. 97/07 i 14/08), transfernim cijenama smatra se cijena nastala u vezi sa transakcijama sredstvima ili stvaranjem obaveza među povezanim licima.
Stavom 2. istog člana Zakona propisano je da se povezanim licima sa obveznikom smatra ono fizičko lice ili pravno lice u čijim se odnosima s obveznikom javlja mogućnost kontrole ili značajnijeg uticaja na poslovne odluke.
Stavovima 3., 4. i 5. člana 45. Zakona, propisano je da:
-Posjedovanje više od polovine ili pojedinačno najvećeg dijela dionica ili udjela smatra se omogućenom kontrolom;
-Značajnijim uticajem smatra se uzajamno veliki obim kupoprodaje, tehnološka zavisnost ili na drugi način stečena kontrola nad upravljanjem;
-Povezanim licem sa obveznikom smatra se i ono pravno lice u kome, kao i kod obveznika ista fizička ili pravna lica neposredno ili posredno učestvuju u upravljanju, kontroli ili kapitalu.
Saglasno članu 46. Zakona o porezu na dobit, obveznik je dužan da transakcije iz člana 45. stav 1. Zakona posebno prikaže u svom poreznom bilansu, te da, zajedno sa navedenim transakcijama u poreznom bilansu posebno prikaže vrijednosti istih transakcija po cijenama koje bi se ostvarile na tržištu takvih ili sličnih transakcija da se nije radilo o povezanim licima (princip “van dohvata ruke”).
Prema članu 47. Zakona, razlika između cijene utvrđene primjenom principa “van dohvata ruke” i transferne cijene uključuje se u poreznu osnovicu i oporezuje se, a kod utvrđivanja cijene transakcije po principu “van dohvata ruke” koriste se uporedive cijene na tržištu, a kada to nije moguće, metoda koštanja uvećana za uobičajenu zaradu.
Shodno članu 48. stav 1. Zakona o porezu na dobit, kod kredita koje obveznik uzima od povjerioca sa statusom povezanog lica iz člana 45. stav 2. ovog Zakona, kamata i pripadajući troškovi koji se priznaju u rashode u poreznom bilansu ne mogu biti veći od onih po kojima je na tržištu bilo moguće uzeti takav kredit u obračunskom periodu, a prema stavu 2. istog člana Zakona, razlika između tržišne kamate i kamate po kreditu između povezanih lica, u smislu ovog Zakona, ima status dividende.
U skladu sa navedenim, ukoliko vaše pravno lice daje kredit povezanom pravnom licu u inostranstvu, uz kamatnu stopu koja je niža od tržišne kamatne stope, u obavezi ste da razliku između tržišne (više) i kamate po kreditu iskažete u dijelu V Poreznog bilansa-Transferne cijene.
U skladu sa Uredbom o uslovima i načinu plaćanja gotovim novcem, koja je stupila na snagu 26.09.2015. godine, uvedena su određena ograničenja u raspolaganju i plaćanju gotovinom. U članu 4. se navodi da poslovni subjekti mogu podizati gotov novac sa svojih računa kod ovlaštenih organizacija (banaka)Read more
U skladu sa Uredbom o uslovima i načinu plaćanja gotovim novcem, koja je stupila na snagu 26.09.2015. godine, uvedena su određena ograničenja u raspolaganju i plaćanju gotovinom. U članu 4. se navodi da poslovni subjekti mogu podizati gotov novac sa svojih računa kod ovlaštenih organizacija (banaka) radi plaćanja namjena iz člana 3. ove uredbe (isplate toplog obroka, prevoza, akontacija putnih troškova, isplate iz dobiti…) i održavanja blagajničkog maksimuma utvrđenog odlukom organa poslovnog subjekta. Konkretno u vašem slučaju se ne radi o namjenama iz ovog člana, pa na čeku možete navesti da je to u svrhu održavanja blagajničkog maksimuma. Po članu 7. ove uredbe ste dužni donijeti odluku o blagajničkom maksimumu, te ćete uz ček trebati priložiti kopiju pomenute odluke. Za namjene iz člana 3. na čeku ćete samo trebati navesti svrhu podizanja gotovine (topli obrok i prevoz, akontacije putnih troškova i dnevnica, regresa i slično).
Kada se može “realizovati” revalorizaciona rezerva zemljišta?
Orfis
Prema MRS 16 - Nekretnine, postrojenja i oprema, tač. 41 - 42, revalorizacijske rezerve se prenose u akumuliranu dobit kada se sredstvo povuče iz upotrebe ili isknjiži, odnosno u momentu potpune amortizacije dotičnog stalnog sredstva. Druga mogućnost je postepeni prenos revalorizacijskih rezervi, suRead more
Prema MRS 16 – Nekretnine, postrojenja i oprema, tač. 41 – 42, revalorizacijske rezerve se prenose u akumuliranu dobit kada se sredstvo povuče iz upotrebe ili isknjiži, odnosno u momentu potpune amortizacije dotičnog stalnog sredstva.
See lessDruga mogućnost je postepeni prenos revalorizacijskih rezervi, sukcesivno sa obračunom amortizacije, a u visini amortizacije koja se odnosi na onaj dio vrijednosti sredstva koji je uvećan revalorizacijom. MRS 16, dakle, prenos revalorizacijskih rezervi u akumuliranu dobit vezuje ili za obračun amortizacije ili za isknjižavanje (otuđenje) sredstva. S obzirom na to da se zemljište ne amortizuje, proizlazi da se revalorizacione rezerve iz osnova revalorizacije zemljišta prenose u akumuliranu dobit tek po otuđenju, odnosno isknjižavanju zemljišta, u visini stvarno realiziranih revalorizacionih rezervi tog zemljišta u momentu njegovog otuđenja. Naime, sâma okolnost da se zemljište ne amortizuje automatski eliminiše mogućnost sukcesivnog prenosa koji bi bio vezan za amortizaciju.
Slijedi da bi tek za onu godinu u kojoj dođe do otuđenja, odnosno isknjižavanja ranije revalorizovanog
zemljišta, bila iskazala i kapitalna dobit u poreznom bilansu za tu godinu, u visini stvarno realizovanih revalorizacionih rezervi pri otuđenju tog zemljišta.
Nakon realizacije revalorizacijskih rezervi i njihovog prenosa u akumuliranu dobit, one se (kao i ukupna akumulirana dobit općenito) mogu koristiti za bilo koje namjene za koje se i, inače, može koristiti akumulirana dobit, pa i za pokriće gubitka. Napominjemo da MRS 16 obavezuje da se kontinuirano, a najmanje na dan bilansa (tj. najmanje jednom godišnje) vrši ponovna procjena i preispitivanje fer vrijednosti, te da se u skladu sa tim vrše korekcije revalorizacionih rezervi naviše ili naniže.
Evidentiranje ulaganja u nekretnine po MRS 40
Orfis
Prema MRS 40, “ulaganje u nekretnine” je nekretnina (zemljište ili zgrada, ili dio zgrada, ili oboje) koju vlasnik ili najmoprimac u finansijskom najmu drži kako bi ostvario prihod od najma ili radi porasta njene tržišne vrijednosti ili oboje, a ne radi njenog korištenja u proizvodnji ili snabdijevaRead more
Prema MRS 40, “ulaganje u nekretnine” je nekretnina (zemljište ili zgrada, ili dio zgrada, ili oboje)
See lesskoju vlasnik ili najmoprimac u finansijskom najmu drži kako bi ostvario prihod od najma ili radi porasta njene tržišne vrijednosti ili oboje, a ne radi njenog korištenja u proizvodnji ili snabdijevanju roba i usluga ili u administrativne svrhe, ili prodaje u sklopu redovnog poslovanja. Pošto se takvim “ulaganjem u nekretnine”, tačnije iznajmljivanjem tih nekretnina, ostvaruje prihod, odnosno novčani priliv neovisno od drugih sredstava pravnog lica, ovaj standard pravi razliku između ulaganja u nekretnine i nekretnina koju vlasnik koristi kao svoje osnovno (stalno) sredstvo i koje se evidentira po MRS-u 16. Prema tački 16. MRS-a 40, ulaganja u nekretnine treba priznati kao sredstvo, odnosno ulagačku nekretninu, samo i isključivo u slučaju kada je vjerovatno da će pravno lice u budućnosti ostvarivati ekonomsku korist od toga ulaganja u nekretnine i kada se cijena ulaganja u nekretnine može tačno utvrditi.
Dakle, ukoliko su ispunjeni prethodno navedeni uslovi za priznavanje nekretine koju izdajete pod operativni najam, trebate je evidentirati kao “ulagačku nekretninu”, što znači da trebate izvršiti reklasifikaciju sa
grupe konta 02 – Nekretnine, postrojenja i oprema na
grupu konta 03 – Investicijske nekretnine.
Isti princip je i kod zemljišta koje, kako možemo zaključiti iz navoda u upitu, nekome već iznajmljujete, pa ste ga i klasificirali kao investicijsku nekretninu. Ulaganja u ovakve nekretnine se početno iskazuje po nabavnoj vrijednosti (trošku nabavke). Ovi troškovi uključuju početne troškove nastale prilikom sticanja ulaganja u nekretninu, ali i naknadno nastale troškove nadogradnje, zamijene dijela nekretnine ili popravka nekretnine. Naknadu za ugradnju sistema za navodnjavanje, u skladu s tim, trebate evidentirati kao povećanje vrijednosti ulagačke nekretnine. Nakon početnog priznavanja ulagačkih nekretnina, pravno lice može kao svoju računovodstvenu politiku odabrati ili metodu fer vrijednosti ili metodu nabavne vrijednosti, s tim da odabranu metodu mora primjenjivati
na sva ulaganja u nekretnine. Ukoliko se odluči za metodu nabavne vrijednosti (trošak nabavke), pravno lice vrši obračun amortizacije u skladu sa MRS-om 16.
Ukoliko se odluči za vrednovanje ulagačkih nekretnina po metodi fer vrijednosti, tada će razlike u promjeni fer vrijednosti tih nekretnina na dan svakog bilansa knjižiti zavisno od karaktera promjene vrijednosti: u korist prihoda ili u korist rashoda, u zavisnosti od toga da li je došlo do povećanja fer vrijednosti ili se smanjila vrijednost nepokretnosti na datum bilansa.
Metoda obračuna zaliha sa stanovišta propisa o porezu na dobit
Orfis
U smislu računovodstvenih propisa i stan- darda, obračun zaliha se može vršiti bilo kojim meto- dom iz MRS-a 2 - Zalihe. Međutim, članom 9. stav 1. Zakona o porezu na dobit (“Službene novine Federa- cije BiH”, br. 97/07, 14/08 i 39/09) propisano je da se troškovi materijala priznaju po poreznom bilaRead more
U smislu računovodstvenih propisa i stan- darda, obračun zaliha se može vršiti bilo kojim meto- dom iz MRS-a 2 – Zalihe. Međutim, članom 9. stav 1. Zakona o porezu na dobit (“Službene novine Federa- cije BiH”, br. 97/07, 14/08 i 39/09) propisano je da se troškovi materijala priznaju po poreznom bilansu u iznosima iskazanim u bilansu uspjeha u skladu sa propisima o računovodstvu i MRS, ali primjenom samo metode prosječne cijene. Stavom 3. istog člana utvrđeno je da se, ukoliko se zalihe materijala i trgovačke robe evidentiraju po obračunskim cijenama koje odstupaju od nabavnih cijena, obračun odstupanja (razlike) vrši na način koji svodi troškove materijala, odnosno nabavne vrijednosti prodate robe na iznose koji proizilaze iz primjene metode prosječne cijene.
See lessNavedeno, pojednostavljeno, znači da bi obaveznici poreza na dobit, koji zalihe obračunavaju i vode po nekoj drugoj metodi, trebali (za potrebe poreznog bilan- sa) utvrđivati da li su troškovi zaliha u dotičnoj godini eventualno veći od troškova zaliha koji bi postojali u toj godini da su se obračunavali metodom prosječne cijene. Činjenica je, međutim, da ti troškovi, dugoročnije gledano, budu identični, što je i razlog da inspekcijski organi ne obraćaju puno pažnje na navedene odredbe.
Ako ste, pak, mislili pitati kako se vode zalihe trgovačke robe, napominjemo da se roba u maloprodaji obavezno vodi po maloprodajnim cijenama (sa ukalkulisanim RUC-om i PDV-om), a da se roba u veleprodaji može voditi i po nabavnim i po prodajnim cijenama (sa ukalkulisanim RUC-om), što je stvar vlastitog opredjeljenja i što u konačnici daje sasvim identične efekte i u računovodstvenom i u poreznom i u svakom drugom smislu.
Isplata bivšem zaposleniku na osnovu sudske nagodbe
Orfis
Obzirom na nedostatak pojedinosti u postavljenom pitanju,pod pretpostavkom da se radi o isplati plaća iz radnog odnosa (prihodi od nesamostalne djelatnosti) odredbe Zakona o porezu na dohodak koji se primjenjuje od 01.01.2009.godine i posljednim izmjenama (od 25.01.2013.god. Službene novine FBIH broRead more
Obzirom na nedostatak pojedinosti u postavljenom pitanju,pod pretpostavkom da se radi o isplati plaća iz radnog odnosa (prihodi od nesamostalne djelatnosti) odredbe Zakona o porezu na dohodak koji se primjenjuje od 01.01.2009.godine i posljednim izmjenama (od 25.01.2013.god. Službene novine FBIH broj 7/13) član 10. stav 2. tačka 3. Propisano je da se oporezivim prihodima od nesamostalne djelatnosti smatraju i zaostale plaće, odnosno razlike plaća koje se odnose na protekle porezne periode, a koje se zaposleniku ili bivšem zaposleniku isplaćuju u tekućem poreznom periodu na osnovu sudske presude, osim iznosa zateznih kamata koje se u ovom slučaju ne smatraju oporezivim prihodima od nesamostalne djelatnosti.
Praktično, u Vašem slučaju vansudska nagodba je dio izvršnog postupka, koja mora proći proceduru kod Suda, te se na navedene isplate zaposleniku moraju obračunati porezi i doprinosi kao i na plaću tzv.PUNI doprinosi.
See lessPrijavu nakon izvršenih isplata ste dužni izvršiti putem obrasca PMIP-1024“Pojedinačni mjesečni izvještaj o isplaćenim plaćama,obračunatim i uplaćenim doprinosima i porezu na dohodakod nesamostalne djelatnosti, a koji je i predviđen za ove vrste isplata.
Fiskalni dokumenti i elektronski žurnal
Orfis
Kad je riječ o pitanjima koja se tiču upotrebe elektronskih žurnala, upućujemo vas na odredbe čl. 13. i 18. Pravilnika o vrstama fiskalnih uređaja, tehničkim i funkcionalnim karakteristikama dijelova fiskalnih sistema, vrstama servisiranja i resetiranja i oznakama dijelova fiskalnih sistema (“SlužbeRead more
Kad je riječ o pitanjima koja se tiču upotrebe elektronskih žurnala, upućujemo vas na odredbe čl. 13. i 18. Pravilnika o vrstama fiskalnih uređaja, tehničkim i funkcionalnim karakteristikama dijelova fiskalnih sistema, vrstama servisiranja i resetiranja i oznakama dijelova fiskalnih sistema (“Službene novine FBiH”, broj 11/10), gdje je sadržan odgovor na ovo pitanje.
See lessisplate plata
Orfis
U odredbama Zakona o radu, Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima nema nikakvih prepreka za to. Utvrđena je samo obaveza isplate plaće na račun zaposlenika, bez obzira da li se isplata vrši direktno na žiro račun zaposlenika ili na prelazni račun banke. Konkretan odgovor je da nije obavezRead more
U odredbama Zakona o radu, Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima nema nikakvih prepreka za to. Utvrđena je samo obaveza isplate plaće na račun zaposlenika, bez obzira da li se isplata vrši direktno na žiro račun zaposlenika ili na prelazni račun banke. Konkretan odgovor je da nije obavezujuće isplaćivati plate na žiro račun banke i da može direktno na račun zaposlenika.
See lessImamo fakturu za opravku vozila u R. Hrvatskoj na kojoj je prikazan PDV-e, šta sa PDV-om i da li treba podnositi neke prijave za ino usluge?
Orfis
PDV koji je iskazan na fakturi ino dobavljača vama ne znači ništa obzirom da vam je usluga izvšena u Hrvatskoj, bruto iznos na fakturi će vam biti osnovica i ukupan iznos troška na koji nećete obračunavati nikakav PDV. Dakle, iznos bez PDV-a i ukupan iznos sa PDV-om će biti isti. Međutim, u slučajuRead more
PDV koji je iskazan na fakturi ino dobavljača vama ne znači ništa obzirom da vam je usluga izvšena u Hrvatskoj, bruto iznos na fakturi će vam biti osnovica i ukupan iznos troška na koji nećete obračunavati nikakav PDV. Dakle, iznos bez PDV-a i ukupan iznos sa PDV-om će biti isti. Međutim, u slučaju da dobijete fakturu ino dobavljača za uslugu koja je izvršena u BiH, tada bi na bruto iznos fakture obračunali PDV po preračunatoj stopi 14,5299% i isti “provozali” kroz vašu PDV prijavu. Kada je u pitanju porez po odbitku, članom 41. Zakona o porezu na dobit je propisano da isplatilac obračunava i uplaćuje porez po odbitku za prihode koje aktivnostima iz stava 3. istog člana nerezidentna pravna lica ostvare u F BiH. Kod usluga važno je da su takvi prihodi nerezidentnih pravnih lica oporezivi samo ako su one izvršene na teritoriji F BiH. U primjeru iz upita to nije slučaj, jer je usluga opravke, kako ste naveli, izvršena u Hrvatskoj. Prema tome, shodno navedenom članu Zakona o porezu na dobit, ne postoji obaveza obračuna i uplate poreza po odbitku, pa samim time ni obaveza podnošenja obrasca P-OD. Osim toga, između BiH i Hrvatske postoji ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji bi ovakve isplate oslobodio oporezivanja u BiH čak i da su iste usluge, kojim slučajem, izvršene na teritoriji F BiH. Razlika je samo u tome što biste tada od hrvatske firme morali osigurati potvrdu o rezidentnosti (u Hrvatskoj) koju biste potom morali predati uz obrazac P-OD, ali bez obračuna i uplate poreza.
See lesskako obračunati dnevnicu ako se koristi vlastiti automobil
Orfis
Dnevnice zaposlenika na službenom putovanju su iste i u slučaju kada se koristi privatni/vlastiti automobil. Na visinu dnevnice može uticati samo činjenica da li je na putovanju obezbjeđena besplatna hrana, tada se dnevnica umanjuje za 30%. Ukoliko je riječ o službenom putovanju u zemlji, dnevnica iRead more
Dnevnice zaposlenika na službenom putovanju su iste i u slučaju kada se koristi privatni/vlastiti automobil. Na visinu dnevnice može uticati samo činjenica da li je na putovanju obezbjeđena besplatna hrana, tada se dnevnica umanjuje za 30%. Ukoliko je riječ o službenom putovanju u zemlji, dnevnica iznosi 25 KM, dok za inostranstvo iznosi variraju u zavisnosti od zemlje u kojoj će zaposlenik boraviti. U slučaju korištenja privatnog automobila, zaposlenik ima pravo na naknadu u iznosu do 20% cijene 1 litra utrošenog goriva po pređenom kilometru. Ako zaposlenik ima potrebu boraviti duže od jednog dana, tada ima pravo na naknadu troškova noćenja i to u iznosu stvarnih troškova (po računima). Naknada na ime troškova smještaja ako isti nije obezbijeđen ili se ne koristi iznosi do 70% dnevnice. Uz napomenu da se isplate zaposlenima preko svih prethodno navedenih iznosa tretiraju kao plaća.
See lessDa li firma iz FBiH može kreditirati svoju povezanu firmu iz inostranstva?
Orfis
Shodno članu 45. stav 1. Zakona o porezu na dobit ("Službene novine F BiH", br. 97/07 i 14/08), transfernim cijenama smatra se cijena nastala u vezi sa transakcijama sredstvima ili stvaranjem obaveza među povezanim licima. Stavom 2. istog člana Zakona propisano je da se povezanim licima sa obveznikoRead more
Shodno članu 45. stav 1. Zakona o porezu na dobit (“Službene novine F BiH”, br. 97/07 i 14/08), transfernim cijenama smatra se cijena nastala u vezi sa transakcijama sredstvima ili stvaranjem obaveza među povezanim licima.
See lessStavom 2. istog člana Zakona propisano je da se povezanim licima sa obveznikom smatra ono fizičko lice ili pravno lice u čijim se odnosima s obveznikom javlja mogućnost kontrole ili značajnijeg uticaja na poslovne odluke.
Stavovima 3., 4. i 5. člana 45. Zakona, propisano je da:
-Posjedovanje više od polovine ili pojedinačno najvećeg dijela dionica ili udjela smatra se omogućenom kontrolom;
-Značajnijim uticajem smatra se uzajamno veliki obim kupoprodaje, tehnološka zavisnost ili na drugi način stečena kontrola nad upravljanjem;
-Povezanim licem sa obveznikom smatra se i ono pravno lice u kome, kao i kod obveznika ista fizička ili pravna lica neposredno ili posredno učestvuju u upravljanju, kontroli ili kapitalu.
Saglasno članu 46. Zakona o porezu na dobit, obveznik je dužan da transakcije iz člana 45. stav 1. Zakona posebno prikaže u svom poreznom bilansu, te da, zajedno sa navedenim transakcijama u poreznom bilansu posebno prikaže vrijednosti istih transakcija po cijenama koje bi se ostvarile na tržištu takvih ili sličnih transakcija da se nije radilo o povezanim licima (princip “van dohvata ruke”).
Prema članu 47. Zakona, razlika između cijene utvrđene primjenom principa “van dohvata ruke” i transferne cijene uključuje se u poreznu osnovicu i oporezuje se, a kod utvrđivanja cijene transakcije po principu “van dohvata ruke” koriste se uporedive cijene na tržištu, a kada to nije moguće, metoda koštanja uvećana za uobičajenu zaradu.
Shodno članu 48. stav 1. Zakona o porezu na dobit, kod kredita koje obveznik uzima od povjerioca sa statusom povezanog lica iz člana 45. stav 2. ovog Zakona, kamata i pripadajući troškovi koji se priznaju u rashode u poreznom bilansu ne mogu biti veći od onih po kojima je na tržištu bilo moguće uzeti takav kredit u obračunskom periodu, a prema stavu 2. istog člana Zakona, razlika između tržišne kamate i kamate po kreditu između povezanih lica, u smislu ovog Zakona, ima status dividende.
U skladu sa navedenim, ukoliko vaše pravno lice daje kredit povezanom pravnom licu u inostranstvu, uz kamatnu stopu koja je niža od tržišne kamatne stope, u obavezi ste da razliku između tržišne (više) i kamate po kreditu iskažete u dijelu V Poreznog bilansa-Transferne cijene.
Podizanje gotovine-ček opis
Orfis
U skladu sa Uredbom o uslovima i načinu plaćanja gotovim novcem, koja je stupila na snagu 26.09.2015. godine, uvedena su određena ograničenja u raspolaganju i plaćanju gotovinom. U članu 4. se navodi da poslovni subjekti mogu podizati gotov novac sa svojih računa kod ovlaštenih organizacija (banaka)Read more
U skladu sa Uredbom o uslovima i načinu plaćanja gotovim novcem, koja je stupila na snagu 26.09.2015. godine, uvedena su određena ograničenja u raspolaganju i plaćanju gotovinom. U članu 4. se navodi da poslovni subjekti mogu podizati gotov novac sa svojih računa kod ovlaštenih organizacija (banaka) radi plaćanja namjena iz člana 3. ove uredbe (isplate toplog obroka, prevoza, akontacija putnih troškova, isplate iz dobiti…) i održavanja blagajničkog maksimuma utvrđenog odlukom organa poslovnog subjekta. Konkretno u vašem slučaju se ne radi o namjenama iz ovog člana, pa na čeku možete navesti da je to u svrhu održavanja blagajničkog maksimuma. Po članu 7. ove uredbe ste dužni donijeti odluku o blagajničkom maksimumu, te ćete uz ček trebati priložiti kopiju pomenute odluke. Za namjene iz člana 3. na čeku ćete samo trebati navesti svrhu podizanja gotovine (topli obrok i prevoz, akontacije putnih troškova i dnevnica, regresa i slično).
See less