1. U slučaju kada se radi o menadžerskom ugovoru bez zasnivanja radnog odnosa iz člana 27. stav 1. Zakona o radu (“Sl. no- vine FBiH”, br. 26/16 i 89/18), primanja tog lica po osnovu angažmana u firmi imaju tretman dohotka od drugih samostalnih djelatnosti iz člana 12. stav 4. tačka 2. Zakona o porezuRead more

    U slučaju kada se radi o menadžerskom ugovoru bez zasnivanja radnog odnosa iz člana 27. stav 1. Zakona o radu (“Sl. no- vine FBiH”, br. 26/16 i 89/18), primanja tog lica po osnovu angažmana u firmi imaju tretman dohotka od drugih samostalnih djelatnosti iz člana 12. stav 4. tačka 2. Zakona o porezu na dohodak (“Sl. novine FBiH”, br. 10/08 do 65/13).

    U članu 14. stav 1. Zakona o porezu na dohodak je propisano da se poslovnim prihodom od samostalne djelatnosti smatraju svi prihodi u gotovini, stvarima i uslugama. Nadalje se dodaje da se visina prihoda, ako je isti ostvaren u vidu imovine ili usluga, utvrđuje kao tržišna vrijednost primljene imovine ili usluge. Prema tome, ako firma svom direktoru pokloni automobil, njegova nabavna vrijednost treba biti tretirana kao neto prihod tog fizičkog lica pa, shodno njegovoj bruto protuvrijednosti, treba izvršiti i obračun doprinosa i poreza na dohodak.

    Dohodak ostvaren na ovaj način ne pretpostavlja priznavanje rashoda tako da je osnovica za obračun poreza puni iznos ostvarenog prihoda umanjen samo za doprinose iz bruto naknade (a u ovom slučaju je to doprinos za zdravstveno osiguranje koji iznosi 4% od bruto naknade). Prema tome, porez na dohodak se treba obračunava na 96% od bruto vrijednosti automobila, a prijava se vrši na obrascu ASD-1032 istovremeno s isplatom dohotka. U slučaju da je to lice nerezident u FBiH, ne postoji obaveza za doprinose, porez na dohodak se obračunava na punu bruto vrijednost automobila (ili kao 11,1111% od neto vrijed- nosti), a prijava se vrši na obrascu PDN-1033.

    See less
  2. Prema članu 2. stav 3. Zakona o unutrašnjem platnom prometu, sve samostalne djelatnosti spadaju poslovne subjekte koji su u učesnici u platnom prometu. Posebno bitne su obaveze propisane Uredbom o uslovima i načinu plaćanja gotovim novcem (“Sl. novine FBiH”, br. 72/15 i 82/15). Obaveza koja je propiRead more

    Prema članu 2. stav 3. Zakona o unutrašnjem platnom prometu, sve samostalne djelatnosti spadaju poslovne subjekte koji su u učesnici u platnom prometu.
    Posebno bitne su obaveze propisane Uredbom o uslovima i načinu plaćanja gotovim novcem (“Sl. novine FBiH”, br. 72/15 i 82/15). Obaveza koja je propisana članom 8. Uredbe podrazumijeva da svi poslovni subjekti (pa tako i samostalni poduzetnici) moraju voditi blagajničku evidenciju u skladu s važećim propisima o računovodstvu.
    Iz navedenog proizilazi i obaveza sa samostalne djelatnike da dodatno vode i blagajničke evidencije.
    Kroz obrazac KP-1042 se prati samo gotovinska naplata prometa, dok blagajnička evidencija prati sve “ulaze” u blagajnu i “izlaze” iz blagajne (uključujući i polog na bankovni račun).
    Treba imati u vidu da “ulazi” i “izlazi” gotovine mogu biti posljedica raznih događa- ja, a ne samo prodaje dobara ili pru- žanja usluga.

    See less
  3. Prema Zakonu o kontroli cijena (“Sl. novine FBiH”, broj 2/95), formiranje cijena je slobodno, što znači da poslovni subjekti mogu bez posebnih ograničenja određivati cijene. Izuzetak su samo neke posebne vrste dobara, a treba naglasiti da su u trenutnim okolnostima izazvanim pandemijom COVID-19 na sRead more

    Prema Zakonu o kontroli cijena (“Sl. novine FBiH”, broj 2/95), formiranje cijena je slobodno, što znači da poslovni subjekti mogu bez posebnih ograničenja određivati cijene. Izuzetak su samo neke posebne vrste dobara, a treba naglasiti da su u trenutnim okolnostima izazvanim pandemijom COVID-19 na snazi naredbe kojima je za veliki broj proizvoda privremeno obavezno “zamrzavanje” marži na nivou od 5.3.2020. godine.
    Formiranje cijena (u uobičajenim okolnostima) je slobodno pa nije zabranjeno ni da prodajna cijena bude niža od nabavne (za robu) ili cijene koštanja (za vlastite proizvode).

    Snižavanje prodajne cijene ispod cijene koštanja podrazumijeva usklađivanje vrijednosti zaliha u skladu sa MRS 2- Zalihe te nivelaciju cijena i pravljenje nove kalkulacije za te proizvode.

    Prema članu 20. stav 1. Zakona o PDV-u (“Sl. glasnik BiH”, br. 9/05 do 33/17), osnovica za obračun poreza je iznos naknade (u novcu, stvarima i uslugama) koju obveznik primi ili treba da primi za isporučena dobra ili pružene usluge, uključujući subvencije koje su neposredno povezane s cijenom tih dobara ili usluga, u koju nije uključen PDV (osim onda kada je ovim zakonom drugačije propisano). Dakle, osnovica je stvarna prodajna cijena.
    Izuzetno, na osnovu člana 20. stav 8. Zakona, kada je cijena dobara ili usluga niža od tržišne vrijednosti, osnovica za obračun PDV-a mora biti njihova tržišna vrijednost u momentu prometa. Međutim, u članu 22. stav 3. Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u (“Sl. glasnik BiH”, br. 93/05 do 65/10) je naglašeno da se to pravilo odnosi samo na slučajeve u kojima su do niže cijene dovele porodične, vlasničke, upravljačke i druge slične veze s kupcem/ klijentom.
    Ako su do takve niže cijene doveli dokazivi komercijalni razlozi, osnovica za obračun PDV-a je stvarna naknada za promet.
    Ukoliko je do prodaje ispod nabavne cijene (cijene koštanja) došlo iz dokazivih komercijalnih razloga (npr. jer se radi o proizvodima kojima se bliži istek roka trajanja, proizvodima koji se slabo prodaju pa se sada pokušava izvući bilo šta ili sl), osnovica za obračun PDV-a može biti stvarna cijena, neovisno od toga što je ona niža od nabavne ili cijene koštanja.
    Ukoliko takvi razlozi nisu dokazivi obaveza PDV-a se obračunava na uobičajenu prodajnu cijenu prije snižavanja.

    See less
  4. Najam opreme podrazumijeva računovodstveno obuhvatanje takvog posla u skladu s odgovarajućim računovodstvenim standardima. Ako najmoprimac primjenjuje MSFI za MSS, onda ne treba evidentirati nikakvo sredstvo, pa neće imati ni amortizaciju, nego će imati rashode po osnovu faktura koje mu stižu od najRead more

    Najam opreme podrazumijeva računovodstveno obuhvatanje takvog posla u skladu s odgovarajućim računovodstvenim standardima.

    Ako najmoprimac primjenjuje MSFI za MSS, onda ne treba evidentirati nikakvo sredstvo, pa neće imati ni amortizaciju, nego će imati rashode po osnovu faktura koje mu stižu od najmodavca. Međutim, ako najmoprimac primjenjuje cjelovite MRS/MSFI, onda mora primjenjivati i MSFI 16 koji određuje računovodstveni tretman najmova.

    Najmoprimac unajmljeno sredstvo treba iskazati kao stalno sredstvo (imovina s pravom korištenja). Pri početnome priznavanju tog sredstva se mora uzeti ukupna očekivana vrijednost usluge najma tokom budućeg perioda, a potom se ta vrijednost mora diskontovati. Diskontovana vrijednost najma je početna vrijednost sredstva s pravom korištenja i ona će se amortizovati kroz period trajanja najma. U tom periodu se neće evidentirati rashod po fakturama dobavljača, dok će se razlika između fakturisanog iznosa i obračunate amortizacije tretirati kao rashod po osnovu kamate.

    Također, treba napomenuti da postoje i određene situacije u kojima se ova složena situacija može “izbjeći”. Npr. ako se dvije strane dogovore da obje mogu raskinuti ugovor o najmu u bilo kojem trenutku, slijedi da se ovo ne može sa sigurnošću nazvati dugotrajnim poslom pa najmoprimac sve ovo može evidentirati na klasični način (tj. po fakturama, bez diskontovanja, kamate i amortizacije).

    Najmodavac će iznajmljeno sredstvo tretirati kao njegovo stalno sredstvo koje amortizuje u skladu s procijenjenim vijekom trajanja, a prihode će evidentirati onom dinamikom kojom je to za ovu uslugu dogovoreno s klijentom (tj. najmoprimcem).

    Kada je u pitanju porezni tretman, najviše specifičnosti donosi porez na dobit. Prema članu 19. Zakona o porezu na dobit (“Sl. novine FBiH”, br. 15/16 i 15/20), najmodavac može priznati rashod po osnovu amortizacije iznajmljenih sredstava. Također, najmodavcu će i ostvareni biti tretirani kao takvi u njegovoj poreznoj osnovici.

    Najmoprimac ima pravo na priznavanje rashoda koji nastanu uzimanjem u najam ove opreme, i to bez obzira na način njenog računovodstvenog evidentiranja, a zbog toga što će se oprema koristiti za ostvarivanje dobiti.

    Ako najmoprimac ima obavezu da unajmljeno sredstvo iskaže kao imovinu s pravom korištenja u skladu sa MSFI 16, izmjenama spomenutog Zakona početkom 2020. godine su u član 19. Zakona ubačene odredbe kojima se obvezniku omogućava priznavanje rashoda po osnovu njene amortizacije.

    Ukoliko porezni obveznik tretira najam kao „klasični“ /ukoliko je Ugovor o najmu nema karakteristike stalnog posla) najam onda te rashode evidentira po fakturama od najmodavca. Takav rashod je porezno priznat jer se unajmljena oprema koristi za potrebe obavljanja poslovne djelatnosti i ostvarivanja dobiti.

    Sa aspekta Zakona o PDV-u predmet oporezivanja je promet dobara i usluga na području BiH tako da će najmodavac fakturisati naknadu koju po osnovu ovog posla potražuje od najmoprimca, i to s obračunatim izlaznim porezom, dok će najmoprimac imati pravo na odbitak ulaznog poreza ako zadovolji sve propisane uslove iz člana 32. Zakona o PDV-u (“Sl. glasnik BiH”, br. 9/05 do 33/17).

    See less
  5. Prema članu 10. Zakona o porezu na dohodak (“Sl. novine FBiH”, br. 10/08 do 65/13), prihodom od nesamostalne djelatnosti se smatra sve što poslodavac isplaćuje zaposleniku u novcu ili daje u stvarima, uslugama, koristima i slično, osim onih prihoda koji su izričito oslobođeni po nekoj odredbi ovog ZRead more

    Prema članu 10. Zakona o porezu na dohodak (“Sl. novine FBiH”, br. 10/08 do 65/13), prihodom od nesamostalne djelatnosti se smatra sve što poslodavac isplaćuje zaposleniku u novcu ili daje u stvarima, uslugama, koristima i slično, osim onih prihoda koji su izričito oslobođeni po nekoj odredbi ovog Zakona. U stavu 3. tačka 1) istog člana Zakona se ističe da se oporezivom korišću smatra korištenje vozila i drugih sredstava poslodavca u lične potrebe zaposlenika.
    U članu 13. stav 2. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak (“Sl. novine FBiH”, br. 67/08 do 21/20) je navedeno na koji način se računa novčana vrijednost takve koristi.
    Poslodavac mora voditi evidenciju o pređenoj kilometraži vozila, nakon čega se za utvrđene kilometre korištenja u privatne svrhe treba izračunati novčana vrijednost. Ona se računa primjenom princip množenja broja pređenih kilometara sa 15% od prosječne cijene naftnih derivata. Cijena benzina BMB95 se obavezno prati u slučajevima računanja naknade za upotrebu privatnog vozila na službenim putovanjima, (u ovakvom slučaju može uzeti i cijena vrste goriva koju koristi to predmetno vozilo).
    Izračunata vrijednost je novčani iskaz vrijednosti zaposlenikove koristi od korištenja službenog vozila u privatne svrhe.
    Ukoliko se taj iznos knjiži kao potraživanje i naplati od radnika, onda se ne može govoriti o postojanju koristi jer radnik, nije ostvario prihod.

    See less
  6. Kupcu registrovanom poslovnom subjektu je važno da ima vjerodostojan ulazni dokument koji dokazuje sve okolnosti nabavke, tj. od koga je nešto nabavljeno, koja količina, po kojoj cijeni. U tom slučaju za kupca je porezna faktura dovoljan dokument za računovodstveno obuhvatanje tog poslovnog događajaRead more

    Kupcu registrovanom poslovnom subjektu je važno da ima vjerodostojan ulazni dokument koji dokazuje sve okolnosti nabavke, tj. od koga je nešto nabavljeno, koja količina, po kojoj cijeni. U tom slučaju za kupca je porezna faktura dovoljan dokument za računovodstveno obuhvatanje tog poslovnog događaja i za pravdanje porijekla robe koja je nabavljena.
    Kod dobavljača u ovom slučaju bi to mogao biti problem.
    Trgovina na malo i trgovina na veliko su različito definisane djelatnosti prema Zakonu o untrašnjoj trgovini (“Sl. novine FBiH”, br. 40/10 i 79/17).
    Trgovina na veliko se u članu 6. stav 1. Zakona definiše kao kupovina robe radi daljnje prodaje profesionalnim korisnicima, drugim pravnim i fizičkim licima koja obavljanju registrovanu djelatnost ili djelatnost odobrenu u skladu sa zakonom, uz obavezno izdavanje fakture, odnosno računa.

    Trgovina na malo se u članu 7. stav 1. Zakona definiše kao prodaja robe krajnjim potrošačima radi zadovoljavanja njihovih ličnih i porodičnih potreba ili potreba domaćinstva.

    Prema tome, vrsta kupca je ono što određuje je li neka prodaja robe trgovina na veliko ili trgovina na malo. Ako je trgovac registrovan samo za trgovinu na malo, to znači da smije prodavati robu samo krajnjim potrošačima – fizičkim licima, dok ne smije vršiti prodaju drugim registrovanim poslovnim subjektima ( jer je to automatski trgovina na veliko). Ako želi da ima mogućnost prodaje robe drugim registrovanim poslovnim subjektima, onda se mora doregistrovati za trgovinu na veliko.

    See less
  7. Prema članu 20. Zakona o PDV-u (“Sl. glasnik BiH”, br. 9/05 do 33/17), porezna osnovica je oporezivi iznos naknade (u novcu, stvarima ili uslugama) koju obveznik primi ili treba da primi za isporučena dobra ili pružene usluge i u koju nije uključen PDV, uključujući subvencije koje su neposredno poveRead more

    Prema članu 20. Zakona o PDV-u (“Sl. glasnik BiH”, br. 9/05 do 33/17), porezna osnovica je oporezivi iznos naknade (u novcu, stvarima ili uslugama) koju obveznik primi ili treba da primi za isporučena dobra ili pružene usluge i u koju nije uključen PDV, uključujući subvencije koje su neposredno povezane sa cijenom tih dobara ili usluga, osim onda kada je ovaj Zakon propisao drugačije. Prema tome, ako PDV obveznik naknadno promijeni visinu oporezive naknade za neki promet dobara ili usluga, na istovjetan način će se promijeniti i visina osnovice za obračun PDV-a.
    U slučaju kada domaći dobavljač izdaje knjižno terećenje svom kupcu, i to po osnovu povećanja naknade za izvršeni promet dobara povećava se i porezna osnovica. Međutim, pošto se ovdje radi o stranom kupcu, odnosno o izvozu dobara van granica BiH, onda ova promjena cijene nema porezni efekat. Izvoz dobara je promet koji je po članu 27. Zakona oporeziv nultom stopom pa stoga ovo povećanje naknade neće izazvati obavezu obračunavanja izlaznog poreza.
    Na knjižnom terećenju je dovoljno naglasiti da PDV nije obračunat u skladu s članom 27. Zakona, s tim da svakako treba posjedovati dokumentaciju koja to dokazuje.

    See less
  8. Ugovor o djelu je obligacioni odnos između strana koje su ga zaključile za one poslove za koje se takav ugovor uopće može zaključiti. Propisi određuju koji su porezi i doprinosi obavezni ako naručitelj posla isplati neku naknadu izvršitelju. To su doprinosi (6% za PIO/MIO na teret isplatitelja i 4%Read more

    Ugovor o djelu je obligacioni odnos između strana koje su ga zaključile za one poslove za koje se takav ugovor uopće može zaključiti.
    Propisi određuju koji su porezi i doprinosi obavezni ako naručitelj posla isplati neku naknadu izvršitelju. To su doprinosi (6% za PIO/MIO na teret isplatitelja i 4% za zdravstveno osiguranje na teret naknade fizičke osobe, pri čemu je osnovica za oba doprinosa 80% od bruto iznosa naknade), porez na dohodak (10% od osnovice za doprinose umanjene za doprinos za zdravstveno osiguranje), te opća vodna naknada i posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća (kao 0,5% od krajnjeg isplaćenoga iznosa).
    Naknada za topIi obrok uvećava osnovnu ugovorenu naknadu po Ugovoru o djelu (odnosno uvećava osnovicu za obračun pripadajućih poreza i doprinosa).
    Lica koja imaju status zaposlenika imaju pravo na topli obrok bez oporezivanja takve naknade.
    Sve dodatne isplate licu angažovanom po osnovu Ugovora o djelu imaju tretman uvećanja osnovne ugovorene naknade (topli obrok, dnevnice i sl).

    See less
  9. Prema članu 25. Zakona o radu (“Sl. novine FBiH”, br. 26/16 i 89/18), sa radnikom koji se upućuje na rad u inostranstvo, prije odlaska se mora postići pisana saglasnost u pogledu sljedećih uslova: – radnom mjestu u inostranstvu, – trajanja rada u inostranstvu, – valuti u kojoj će se isplaćivati plaćRead more

    Prema članu 25. Zakona o radu (“Sl. novine FBiH”, br. 26/16 i 89/18), sa radnikom koji se upućuje na rad u inostranstvo, prije odlaska se mora postići pisana saglasnost u pogledu sljedećih uslova:
    – radnom mjestu u inostranstvu,
    – trajanja rada u inostranstvu,
    – valuti u kojoj će se isplaćivati plaća i drugim primanjima u novcu i naturi na koju radnik ima prava u vrijeme boravka u inostranstvu,
    – mjestu rada i boravku u inostranstvu, te
    – uvjetima vraćanja u zemlju.
    Prema Mišljenju Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, Zakon o radu ne predviđa mogućnost da se potpiše Aneks ugovora o radu. Pa je preporuka da se upućivanje na rad u inostranstvo reguliše Ugovorom o radu.
    Za radnike upućene u inostranstvo doprinose obračunavate na osnovicu koja ne može biti niža od prosječne plaće u FBiH za period od I-IX prethodne godine.
    Prema Odluci o utvrđivanju posebnog doprinosa za zdravstveno osiguranje zaposlenika na radu u inostranstvu (“Sl. novine FBiH”, broj 78/08), poslodavac je dužan da plaća iznos od 40,00 KM mjesečno za zdravstveno osiguranje za boravak u državama bivše SFRJ, a 70,00 KM za zdravstveno osiguranje za boravak u drugim državama.

    Poslodavac u ovim situacijama može definisati i isplatu terenskoga dodatka i ima pravo da koristi neoporezivi iznos terenskoga dodatka u skladu sa članom 14. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak.

    See less
  10. Prema članku 37. stavak 1. Zakona o porezu na dobit (“Sl. novine FBiH”, br. 15/16 i 15/20), porezni obveznik ima pravo na porezno priznati rashod u visini dvostrukog iznosa bruto plaće isplaćene novo- primljenim zaposlenicima, i to ako su zadovoljeni sljedeći uvjeti: 1. da trajanje ugovora mora bitiRead more

    Prema članku 37. stavak 1. Zakona o porezu na dobit (“Sl. novine FBiH”, br. 15/16 i 15/20), porezni obveznik ima pravo na porezno priznati rashod u visini dvostrukog iznosa bruto plaće isplaćene novo- primljenim zaposlenicima, i to ako su zadovoljeni sljedeći uvjeti:
    1. da trajanje ugovora mora biti najmanje na razdoblje od dvanaest mjeseci,
    2. da mora biti angažiran na puno radno vrijeme te
    3. da novoprimljeni zaposlenik u prethodnih pet godina nije bio zaposlen kod tog poreznog obveznika ili kod obveznikovih povezanih osoba.

    Također, u članku 93. stavak 2. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit (“Sl. novine FBiH”, br. 88/16 do 94/19) je utvrđeno da se novoprimljenim zaposlenikom smatra osoba koja je s poreznim obveznikom zasnovala radni odnos na određeno ili neodređeno vrijeme minimalno u kontinuitetu od dvanaest mjeseci s punim radnim vremenom.

    Prema tome, pravo poreznog obveznika na korištenje ovog poreznog poticaja ne ovisi o tome je li s novoprimljenim zaposlenikom zaključen ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrijeme. Pravilnikom je potvrđeno da su prihvatljivi i jedan i drugi vid ugovora. Umjesto toga, važan je kontinuitet radnog odnosa u trajanju od najmanje dvanaest mjeseci neprekidno.
    Ključno je da ne postoji prekid u radnom odnosu.

    Tome u prilog ide i članak 93. stavak Pravilnika u kojem je navedeno da se gubitkom kontinuiteta od dvanaest mjeseci smatra svaki raskid ugovora o radu ako to dovodi do gubljenja prava na PIO/MIO ili zdravstveno osiguranje.

    See less