U skladu odredbama stava 41. Zakona o radu («Sl. novine FBiH» br. 43/99, 32/00 i 29/03) zaposlenik, za svaku kalendarsku godinu, ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana. Ako je trajanje godišnjeg odmora duže od 18 radnih dana poslodavac to treba urediti internim aktRead more
U skladu odredbama stava 41. Zakona o radu («Sl. novine FBiH» br. 43/99, 32/00 i 29/03) zaposlenik, za svaku kalendarsku godinu, ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana. Ako je trajanje godišnjeg odmora duže od 18 radnih dana poslodavac to treba urediti internim aktom. Prema tome, pravo na godišnji odmor zaposlenika nije stvar dogovora poslodavca i zaposlenika već zakonsko pravo.
Zaposlenik se, prema odredbama stava, 46. Zakona o radu, ne može odreći prava na godišnji odmor. Zaposleniku se ne može uskratiti pravo na godišnji odmor niti mu se može izvršiti isplata naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.
Slijedom navedenih odredaba Zakona o radu, a u kontekstu plaćanja godišnjeg odmora, dani godišnjeg odmora tretiraju se kao radni dani po kojima zaposlenik ostvaruje pravo na plaću. Stoga se i zove plaćeni godišnji odmor.
Nepoštivanje prava na godišnji odmor i isplata naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora predstavlja prekršaj i poslodavac će, u skladu stavu 140. Zakona, biti kažnjen novčanom kaznom od 1.000,00 do 7.000,00 KM.
Eventualno isplaćene naknade po ovom temelju bi predstavljale isplate naknada koje imaju karakter dodatnih primanja koja nisu obuhvaćena stavom 7. Zakona o porezu na plaće, te bi u tom slučaju isplatitelj bio obavezan obračunati porez na plaću po stopi od 50%.
Privremeni angažman na obavljanju nekih poslova osoba koje nisu zaposlenici društva može biti regulisan različitim vrstama ugovora: (1) ugovorom o djelu, (2) ugovorom o radu na određeno vrijeme ili (3) ugovorom o obavljanju privremenih i povremenih poslova. Svaki od navedenih ugovora ima svojih specRead more
Privremeni angažman na obavljanju nekih poslova osoba koje nisu zaposlenici društva može biti regulisan različitim vrstama ugovora: (1) ugovorom o djelu, (2) ugovorom o radu na određeno vrijeme ili (3) ugovorom o obavljanju privremenih i povremenih poslova.
Svaki od navedenih ugovora ima svojih specifičnosti, a i pravni temelj za njihovo zaključenje je
različit. Tako se ugovor o djelu zaključuje uz poziv na Zakon o obaveznim odnosima, a ugovor o radu na određeno vrijeme i ugovor o privremenim i povremenim poslovima uz poziv na Zakon o radu.
Ugovor o privremenim i povremenim poslovima se zaključuje pod uslovom da:
1. privremeni i povremeni poslovi su utvrđeni u kolektivnom ugovoru ili u pravilniku o radu;
2. ne predstavljaju poslove za koje se zaključuje ugovor na radu na određeno ili neodređeno vrijeme i da ne traju dulje od 60 dana u jednoj godini.
Ugovor na određeno vrijeme se zaključuje u onim slučajevima kada društvo procijeni da će mu, za obavljanje djelatnosti, trebati djelatnici koji neće biti angažirani tokom cijele godine, ali za kojima se u određenom (duljem) vremenskom intervalu osjeća potreba, što bi se moglo povezati npr. s poljoprivrednom ili turističkom djelatnosti. Ovakvu mogućnost privredno društvo treba regulisati pravilnikom o radu.
Ugovor o djelu se zaključuje za obavljanje određenih (konkretnih) poslova ili projekata koji ne moraju biti ograničeni rokovima. Iako bi se i ovi (sezonski) poslovi mogli na neki način regulisati ugovorom o djelu ipak je primjerenije da se ova vrsta poslova regulisa ugovorima koji za pravni temelj imaju Zakon o radu.
Kako se iz Vašeg upita se ne može zaključiti o kojoj vrsti posla se radi i koliko će on trajati, to se i ne može dati konkretna preporuka po tom pitanju
Prema odredbama stava 2. Zakona o porezu na plaću («Sl. novine FBiH» br. 26/96, 27/97, 12/98, 29/00, 54/00, 16/01, 7/02, 27/02 i 6/04), pod plaćom se podrazumijevaju i dodatna primanja koja fizička osoba ostvari izvan redovnog rada. Naknade za obavljanje privremenih i povremenih poslova, koje se ispRead more
Prema odredbama stava 2. Zakona o porezu na plaću («Sl. novine FBiH» br. 26/96, 27/97, 12/98, 29/00, 54/00, 16/01, 7/02, 27/02 i 6/04), pod plaćom se podrazumijevaju i dodatna primanja koja fizička osoba ostvari izvan redovnog rada. Naknade za obavljanje privremenih i povremenih poslova, koje se isplaćuju temeljem ugovora o djelu, tretiraju se kao dodatna primanja koja fizička osoba ostvari izvan redovnog rada, što znači da se na ove isplate primjenjuju odredbe navedenog Zakona. Porezni status fizičke osobe koja nema prebivalište ili boravište u Federaciji BiH, a koja se klasificira kao nerezident regulisan je odredbama stava 3. stav 7. Zakona o porezu na plaću na način, da je i takva osoba obaveznik poreza na plaću, za plaću koju ostvari na teritoriju Federacije.
Obračun i uplatu poreza na plaću vrši isplatitelj plaće za svaku pojedinačno isplaćenu plaću, što znači da će u konkretnom primjeru pravna osoba iz Federacije, koja je angažirala radnika iz Republike Srpske, biti obavezna izvršiti obračun i uplatu pripadajućeg poreza primjenjujući odredbe Zakona o porezu na plaću koji se primjenjuje u Federaciji BiH.
Prema županijskim/kantonalnim propisima ugovor temeljem kojega će se vršiti isplata fizičkoj osobi prije isplate treba biti ovjeren kod mjerodavne ispostave Porezne uprave.
Obaveza dostavljanja podataka o izvršenim isplatama fizičkim osobama, ili obavijesna prijava (Obrazac INFO 1) podnosi se samo za isplate izvršene u iznosu 1.000,00 KM i više na godišnjoj razini, a odnosi se na isplate izvršene i rezidentima i nerezidentima.
Uredbom o članarinama u turističkim zajednicama (“Službene novine Federacije BiH”, broj 18/09) propisano je da su obveznici plaćanja članarine turističkim zajednicama pravna lica i njihovi dijelovi koji obavljaju djelatnosti koje su naznačene u Uredbi. Među tim djelatnostima se ne nalazi djelatnostRead more
Uredbom o članarinama u turističkim zajednicama (“Službene novine Federacije BiH”, broj 18/09) propisano je da su obveznici plaćanja članarine turističkim zajednicama pravna lica i njihovi dijelovi koji obavljaju djelatnosti koje su naznačene u Uredbi. Među tim djelatnostima se ne nalazi djelatnost proizvodnje. Kako prodaja robe u tranzitu spada u djelatnost trgovine na veliko, a za pravna lica koja obavljaju tu djelatnost je utvrđeno da su obveznici plaćanja članarine turističkim zajednicama, osnovicu za obračun članarine u vašem slučaju predstavlja samo prihod ostvaren prodajom robe u tranzitu.
U skladu odredbama stava 68. Zakona o radu («Sl. novine FBiH», br 43/99, 32/00 i 29/03) plaća zaposlenika utvrđuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu utvrđuju su najniže plaće, te uslovi i način njenog usklađivanja. Poslodavac kojRead more
U skladu odredbama stava 68. Zakona o radu («Sl. novine FBiH», br 43/99, 32/00 i 29/03) plaća zaposlenika utvrđuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu utvrđuju su najniže plaće, te uslovi i način njenog usklađivanja. Poslodavac koji zapošljava više od 15 zaposlenika obavezan je donijeti i objaviti pravilnik o radu, kojim se utvrđuje plaća, organizacija rada i druga pitanja značajna za zaposlenike i poslodavca. Pravilnikom o radu uređuju se: zaključivanje ugovora o radu, ustroj i sistematizacija poslova, radno vrijeme i raspored radnog vremena, odmori, odsustvovanje, plaće i naknade plaće i sl.
Pravilnik o radu je internog karaktera i svaki poslodavac ga donosi u formi i s elementima koji odgovaraju njegovu ustroju, uz napomenu da on ne može odstupati od odredaba Zakona o radu po pitanjima, koja je regulisao Zakon o radu. Zakon o radu propisuje puno radno vrijeme u trajanju najduže 40 sati sedmično. Zakon o radu propisuje pravo zaposlenika na dnevni odmor u trajanju 30 minuta i sedmični odmor od najmanje 24 sata neprekidno ali ne uslovljava da dan sedmičnog odmora mora biti nedjelja što znači da zaposlenici koji rade nedjeljom mogu koristiti neki drugi dan za odmor.
Pitanje plaća i nadoknada plaća za rad nedjeljom i u dane praznika je pitanje koje se reguliše internim pravilnikom u kojemu se utvrđuju dodaci za: otežane uslove rada, prekovremeni rad, noćni rad, rad nedjeljom i rad u dane praznika.
Ako ste svojim internim Pravilnikom regulisali isplatu dodataka na plaću od 20% za rad nedjeljom ili 50% za rad praznikom onda bi bila i obaveza da izvršite obračun plaća u skladu tom aktu.
U skladu odredbama stava 9. Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavca i zaposlenika u oblasti zdravstva na teritoriju FBiH («Sl. novine FBiH», br. 61/07), osnovica za obračun osnovne plaće zaposlenika je umnožak neto satnice i broja radnih sati u toku mjeseca. Najniža neto satnica, premaRead more
U skladu odredbama stava 9. Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavca i zaposlenika u oblasti zdravstva na teritoriju FBiH («Sl. novine FBiH», br. 61/07), osnovica za obračun osnovne plaće zaposlenika je umnožak neto satnice i broja radnih sati u toku mjeseca. Najniža neto satnica, prema navedenom ugovoru, je 2,00 KM, a koja se usklađuje s povećanjem troškova života ako se oni u posljednja tri mjeseca povećaju najmanje 5%. Usklađivanje s porastom troškova života je vezano za bruto satnicu tako da će, pored neto satnice koja je propisana ugovorom, trebati osigurati i podatak o bruto satnici odnosno bruto plaći. Prema stavu 8. Općeg kolektivnog ugovora («Sl. novine FBiH», br: 54/05), na čiju primjenu se poziva i Ugovor zaposlenika u zdravstvu, pod pojmom bruto plaća podrazumijeva se neto plaća uvećana za doprinose iz plaće, doprinose na plaću i porez na plaću.
Rukovodeći se navedenim odredbama ugovora koji regulišu način obračuna neto i bruto minimalne plaće (satnice) može se zaključiti da se pod pojmom bruto plaće podrazumijevaju i ukupni doprinosi i porez na plaću.
U skladu odredbama stava 30. Zakona o radu («Sl. novine FBiH» br: 43/99, 32/00 i 29/03): «Ugovor o radu može se zaključiti i za rad s nepunim radnim vremenom. Zaposlenik koji je zaključio rad s nepunim radnim vremenom, može zaključiti više takvih ugovora kako bi na taj način ostvario puno radno vrijRead more
U skladu odredbama stava 30. Zakona o radu («Sl. novine FBiH» br: 43/99, 32/00 i 29/03): «Ugovor o radu može se zaključiti i za rad s nepunim radnim vremenom. Zaposlenik koji je zaključio rad s nepunim radnim vremenom, može zaključiti više takvih ugovora kako bi na taj način ostvario puno radno vrijeme. Zaposlenik koji radi s nepunim radnim vremenom ostvaruje sva prava iz radnog odnosa kao i zaposlenik s punim radnim vremenom, osim prava koja zavise od dužine radnog vremena (plaća, naknada i sl.), u skladu kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu».
Prema navedenoj zakonskoj odredbi nesporno je da zaposlenik s nepunim radnim vremenom ostvaruje sva prava iz radnog odnosa, s tim da se neka od prava ostvaruju u proporciji od radnog vremena.
Godišnji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana je pravo koje ostvaruje svaki radnik bez obzira na vrijeme provedeno na poslu, što znači da će i zaposlenik s radnim vremenom od 4 sata dnevno moći ostvariti ovo pravo.
Pravo na ishranu u toku radnog vremena (topli obrok) je pravo koje zaposlenik ostvaruje temeljem Općeg kolektivnog ugovora za teritorij FBiH («Sl. novine FBiH» br. 54/05), gdje je odredbom stava 17. regulisana obaveza poslodavca da zaposleniku osigura ishranu u toku radnog vremena ili da mu isplati naknadu u iznosu od najmanje 20% prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji BiH. Topli obrok isplaćen u novcu predstavlja naknadu koja ovisi o dužini radnog vremena pa će se on i obračunavati na način da će visina naknade isplaćene po tom osnovu ovisiti o vremenu provedenom na radu.
U konkretnom slučaju radi se o polovici punog radnog vremena (4 sata) pa bi visina toplog obroka trebala odgovarati polovini naknade isplaćene za zaposlenika s punim radnim vremenom.
U skladu odredbama stava 30. Zakona o radu („Sl. novine FBiH“, br. 43/99, 32/00 i 29/03) ugovor o radu može se zaključiti i za rad s nepunim radnim vremenom. Zaposlenik koji je zaključio rad s nepunim radnim vremenom, može zaključiti više takvih ugovora kako bi na taj način ostvario puno radno vrijeRead more
U skladu odredbama stava 30. Zakona o radu („Sl. novine FBiH“, br. 43/99, 32/00 i 29/03) ugovor o radu može se zaključiti i za rad s nepunim radnim vremenom. Zaposlenik koji je zaključio rad s nepunim radnim vremenom, može zaključiti više takvih ugovora kako bi na taj način ostvario puno radno vrijeme. Zaposlenik koji radi s nepunim radnim vremenom ostvaruje sva prava iz radnog odnosa kao i zaposlenik s punim radnim vremenom, osim prava koja zavise od dužine radnog vremena (plaća, naknade i sl.), u skladu kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu ili ugovoru o radu.
Prema navedenoj zakonskoj odredbi nesporno je da zaposlenik s nepunim radnim vremenom ostvaruje sva prava iz radnog odnosa, s tim da se neka od tih prava ostvaruju u proporciji od radnog vremena. Godišnji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana je pravo koje ostvaruje svaki radnik bez obzira na vrijeme provedeno na poslu, što znači da će i zaposlenik s nepunim radnim vremenom moći ostvariti ovo pravo.
Pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora je pravo koje zaposlenik ostvaruje temeljem Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti zdravstva na teritoriju FBiH („Sl. novine FBiH“, br. 61/07), gdje je odredbom stava 43. regulisana obaveza da zaposlenik ima pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora u visini od najmanje 50% prosječne neto plaće svih zaposlenika ostvarene kod poslodavca u mjesecu koji prethodi isplati regresa pod uslovom da zdravstvena ustanova – poslodavac nije prethodnu poslovnu godinu završila s gubitkom.
Na temelju iznesenog, mišljenja smo, da pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora ostvaruju svi zaposleni temeljem kolektivnog ugovora u oblasti zdravstva. Regres predstavlja naknadu plaće koja ovisi o dužini radnog vremena, te će se regres i obračunati na način da će visina naknade isplaćene po toj osnovi ovisiti o vremenu provedenom na radu.
Pravni temelj za isplatu plaće i naknada koje imaju karakter plaće je Zakon o radu, odnosno Ugovor o radu zaključen između poslodavca i zaposlenika. Propis – akt kojim se konkretnije regulišu prava i obaveze poslodavaca i zaposlenika iz radnog odnosa uključujući i naknade koje imaju karakter plaća jRead more
Pravni temelj za isplatu plaće i naknada koje imaju karakter plaće je Zakon o radu, odnosno Ugovor o radu zaključen između poslodavca i zaposlenika. Propis – akt kojim se konkretnije regulišu prava i obaveze poslodavaca i zaposlenika iz radnog odnosa uključujući i naknade koje imaju karakter plaća je Opći kolektivni ugovor za teritorij Federacije Bosne i Hercegovine („Sl. novine FBiH, br. 54/05). Ovaj Ugovor je obavezujući za sva privredna društva bez na vlasničku strukturu kapitala u njima, organe uprave i službe za upravu, policiju, javne ustanove i druge pravne subjekte.
Odredbom stava 17. Ugovora propisano je pravo na ishranu u toku radnog vremena (topli obrok) na način da je poslodavac obavezan osigurati ishranu u toku radnog vremena, a ako to ne može onda je obavezan isplatiti naknadu u iznosu od najmanje 20% prosječne neto plaće isplaćene u FBiH, prema posljednjim podacima federalnog zavoda za statistiku.
Odredbom stava 24. Ugovora propisana je naknada troškova zbog odvojenog života od obitelji na način da zaposlenik koji je privremeno upućen na rad izvan mjesta prebivališta njegove obitelji ima pravo na mjesečne naknade troškova odvojenog života od obitelji, a visina te naknade odredit će se pojedinačnim kolektivnim granskim ugovorom i ugovorom o radu. Dakle kada je u pitanju visina naknade toplog obroka Ugovor je propisao minimalni iznos dok visina naknade troškova zbog odvojenog života nije regulisana općim ugovorom već se treba riješiti granskim ugovorima ili ugovorom o radu.
Stavom 26. Ugovora regulisano je međusobno isključivanje određenih prava gdje je navedeno da se dnevnice, naknade za odvojeni život od obitelji i terenski dodatak međusobno isključuju. Navedenom odredbom je izričito navedeno koje se naknade (prava) međusobno isključuju, a kako nije navedeno da se pravo na topli obrok i pravo naknadu troškova odvojenog života isključuju smatramo da osoba koja ostvaruje naknadu troškova odvojenog života može ostvariti i pravo na topli obrok.
Odredbom o naknadama i drugim materijalnim pravima koja nemaju karakter plaće („Sl. novine FBiH“, br. 34/04., …, 75/07) regulisani su uslovi, kriterij i način ostvarivanja naknada i dugih materijalnih prava koja pripadaju rukovodnim i ostalim državnim službenicima i namještenicima u federalnim organima uprave, koja se primjenjuje i na sve zaposlenike i rukovoditelje u privrednim društvima ali samo u smislu visine naknada po ovim osnovama na koje se ne obračunava i plaća porez na plaću.
Pod službenim putovanjem se podrazumijeva putovanje na području Federacije, odnosno Bosne i Hercegovine, kao i putovanje u inozemstvo, na koje se državni službenik upućuje da izvrši određeni službeni zadatak (posao). Pod dnevnicom, u smislu ove odredbe, podrazumijeva se naknada troškova za ishranu nRead more
Pod službenim putovanjem se podrazumijeva putovanje na području Federacije, odnosno Bosne i Hercegovine, kao i putovanje u inozemstvo, na koje se državni službenik upućuje da izvrši određeni službeni zadatak (posao). Pod dnevnicom, u smislu ove odredbe, podrazumijeva se naknada troškova za ishranu na službenom putovanju (član 5. stav 1. odredbe o naknadama troškova za službena putovanja („Sl. novine FBiH“, br. 75/04, 43/07, 3/08 i 2/09). U skladu stavu 7. stav 3. iste odredbe ako je na službenom putovanju osigurana besplatna ishrana, pripadajuća dnevnica se umanjuje za 30%. Iz konkretnog Vašeg pitanja, ne može se iščitati da li zaposlenik koji je na službenom putu ima osiguranu cjelodnevnu ishranu, budući da noćenje, samo po sebi u većini slučajeva uključuje i jutarnji doručak. Dakle, ako je zaposleniku osigurana cjelodnevna ishrana na službenom putu tada se iznos dnevnice umanjuje za 30%, a ako mu nije osigurana cjelodnevna ishrana tada bi zaposlenik imao pravo na puni iznos dnevnice (48,00 KM) u skladu navedenoj odredbi.
U skladu stavu 14. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 67/08) u prihode koji ne ulaze u dohodak od nesamostalne djelatnosti i koji ne podliježu oporezivanju su prebrojani, između ostalih, i dnevnice za službena putovanja u zemlji i inozemstvu, prema Odluci o visini dnevnica za službeno putovanje za proračunske korisnike u Federaciji BiH (“Sl. novine FBiH”, br. 50/07 i 10/08), s tim da se dnevnice u zemlji umanjuju za 30% u slučaju kada je osigurana besplatna ishrana, u skladu odredbi o naknadama troškova za službena putovanja (“Sl. novine FBiH”, br. 75/04, 43/07, 3/08 i 2/09). Član 5., stav 4. prethodno navedene odredbe propisuje za 2009. dnevnice u iznosu od 48,00 KM (propisana dnevnica primjenjuje se od 20.1.2009.). S druge strane, član 10. stav 2. Zakona o porezu na dohodak (“Sl. novine FBiH”, br. 10/08) definira da se u prihode od nesamostalne djelatnosti (plaće) između ostalih, ubrajaju i dodatni prihodi po osnovi naknada, potpora i sl. koje poslodavac isplati zaposlenicima iznad iznosa utvrđenih posebnim propisima (zakonom, odredbom, kolektivnim ugovorom i dr.), što bi značilo da se i dnevnice za službena putovanja u zemlji koje prelaze iznos od 48,00 KM, odnosno iznos koji prelazi neoporezivi iznos od 48,00 KM, treba uključiti u plaću tog zaposlenika i oporezivati s punim doprinosima i porezom na dohodak u skladu Zakonu o doprinosima (“Sl. novine FBiH”, br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06 i 14/08) i Zakonu o porezu na dohodak.
Zaposleniku se ne može izvršiti isplata naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora
Revizija
U skladu odredbama stava 41. Zakona o radu («Sl. novine FBiH» br. 43/99, 32/00 i 29/03) zaposlenik, za svaku kalendarsku godinu, ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana. Ako je trajanje godišnjeg odmora duže od 18 radnih dana poslodavac to treba urediti internim aktRead more
U skladu odredbama stava 41. Zakona o radu («Sl. novine FBiH» br. 43/99, 32/00 i 29/03) zaposlenik, za svaku kalendarsku godinu, ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana. Ako je trajanje godišnjeg odmora duže od 18 radnih dana poslodavac to treba urediti internim aktom. Prema tome, pravo na godišnji odmor zaposlenika nije stvar dogovora poslodavca i zaposlenika već zakonsko pravo.
Zaposlenik se, prema odredbama stava, 46. Zakona o radu, ne može odreći prava na godišnji odmor. Zaposleniku se ne može uskratiti pravo na godišnji odmor niti mu se može izvršiti isplata naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.
Slijedom navedenih odredaba Zakona o radu, a u kontekstu plaćanja godišnjeg odmora, dani godišnjeg odmora tretiraju se kao radni dani po kojima zaposlenik ostvaruje pravo na plaću. Stoga se i zove plaćeni godišnji odmor.
Nepoštivanje prava na godišnji odmor i isplata naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora predstavlja prekršaj i poslodavac će, u skladu stavu 140. Zakona, biti kažnjen novčanom kaznom od 1.000,00 do 7.000,00 KM.
Eventualno isplaćene naknade po ovom temelju bi predstavljale isplate naknada koje imaju karakter dodatnih primanja koja nisu obuhvaćena stavom 7. Zakona o porezu na plaće, te bi u tom slučaju isplatitelj bio obavezan obračunati porez na plaću po stopi od 50%.
See lessPrivremeni poslovi ne mogu trajati duže od 60 dana godišnje
Revizija
Privremeni angažman na obavljanju nekih poslova osoba koje nisu zaposlenici društva može biti regulisan različitim vrstama ugovora: (1) ugovorom o djelu, (2) ugovorom o radu na određeno vrijeme ili (3) ugovorom o obavljanju privremenih i povremenih poslova. Svaki od navedenih ugovora ima svojih specRead more
Privremeni angažman na obavljanju nekih poslova osoba koje nisu zaposlenici društva može biti regulisan različitim vrstama ugovora: (1) ugovorom o djelu, (2) ugovorom o radu na određeno vrijeme ili (3) ugovorom o obavljanju privremenih i povremenih poslova.
Svaki od navedenih ugovora ima svojih specifičnosti, a i pravni temelj za njihovo zaključenje je
različit. Tako se ugovor o djelu zaključuje uz poziv na Zakon o obaveznim odnosima, a ugovor o radu na određeno vrijeme i ugovor o privremenim i povremenim poslovima uz poziv na Zakon o radu.
Ugovor o privremenim i povremenim poslovima se zaključuje pod uslovom da:
1. privremeni i povremeni poslovi su utvrđeni u kolektivnom ugovoru ili u pravilniku o radu;
2. ne predstavljaju poslove za koje se zaključuje ugovor na radu na određeno ili neodređeno vrijeme i da ne traju dulje od 60 dana u jednoj godini.
Ugovor na određeno vrijeme se zaključuje u onim slučajevima kada društvo procijeni da će mu, za obavljanje djelatnosti, trebati djelatnici koji neće biti angažirani tokom cijele godine, ali za kojima se u određenom (duljem) vremenskom intervalu osjeća potreba, što bi se moglo povezati npr. s poljoprivrednom ili turističkom djelatnosti. Ovakvu mogućnost privredno društvo treba regulisati pravilnikom o radu.
Ugovor o djelu se zaključuje za obavljanje određenih (konkretnih) poslova ili projekata koji ne moraju biti ograničeni rokovima. Iako bi se i ovi (sezonski) poslovi mogli na neki način regulisati ugovorom o djelu ipak je primjerenije da se ova vrsta poslova regulisa ugovorima koji za pravni temelj imaju Zakon o radu.
Kako se iz Vašeg upita se ne može zaključiti o kojoj vrsti posla se radi i koliko će on trajati, to se i ne može dati konkretna preporuka po tom pitanju
See lessNaknade temeljem ugovora o djelu isplaćene fizičkim osobama nerezidentima oporezuju se po propisima FBiH
Revizija
Prema odredbama stava 2. Zakona o porezu na plaću («Sl. novine FBiH» br. 26/96, 27/97, 12/98, 29/00, 54/00, 16/01, 7/02, 27/02 i 6/04), pod plaćom se podrazumijevaju i dodatna primanja koja fizička osoba ostvari izvan redovnog rada. Naknade za obavljanje privremenih i povremenih poslova, koje se ispRead more
Prema odredbama stava 2. Zakona o porezu na plaću («Sl. novine FBiH» br. 26/96, 27/97, 12/98, 29/00, 54/00, 16/01, 7/02, 27/02 i 6/04), pod plaćom se podrazumijevaju i dodatna primanja koja fizička osoba ostvari izvan redovnog rada. Naknade za obavljanje privremenih i povremenih poslova, koje se isplaćuju temeljem ugovora o djelu, tretiraju se kao dodatna primanja koja fizička osoba ostvari izvan redovnog rada, što znači da se na ove isplate primjenjuju odredbe navedenog Zakona. Porezni status fizičke osobe koja nema prebivalište ili boravište u Federaciji BiH, a koja se klasificira kao nerezident regulisan je odredbama stava 3. stav 7. Zakona o porezu na plaću na način, da je i takva osoba obaveznik poreza na plaću, za plaću koju ostvari na teritoriju Federacije.
Obračun i uplatu poreza na plaću vrši isplatitelj plaće za svaku pojedinačno isplaćenu plaću, što znači da će u konkretnom primjeru pravna osoba iz Federacije, koja je angažirala radnika iz Republike Srpske, biti obavezna izvršiti obračun i uplatu pripadajućeg poreza primjenjujući odredbe Zakona o porezu na plaću koji se primjenjuje u Federaciji BiH.
Prema županijskim/kantonalnim propisima ugovor temeljem kojega će se vršiti isplata fizičkoj osobi prije isplate treba biti ovjeren kod mjerodavne ispostave Porezne uprave.
Obaveza dostavljanja podataka o izvršenim isplatama fizičkim osobama, ili obavijesna prijava (Obrazac INFO 1) podnosi se samo za isplate izvršene u iznosu 1.000,00 KM i više na godišnjoj razini, a odnosi se na isplate izvršene i rezidentima i nerezidentima.
See lessOsnovica za članarinu turističkim zajednicama
Revizija
Uredbom o članarinama u turističkim zajednicama (“Službene novine Federacije BiH”, broj 18/09) propisano je da su obveznici plaćanja članarine turističkim zajednicama pravna lica i njihovi dijelovi koji obavljaju djelatnosti koje su naznačene u Uredbi. Među tim djelatnostima se ne nalazi djelatnostRead more
Uredbom o članarinama u turističkim zajednicama (“Službene novine Federacije BiH”, broj 18/09) propisano je da su obveznici plaćanja članarine turističkim zajednicama pravna lica i njihovi dijelovi koji obavljaju djelatnosti koje su naznačene u Uredbi. Među tim djelatnostima se ne nalazi djelatnost proizvodnje. Kako prodaja robe u tranzitu spada u djelatnost trgovine na veliko, a za pravna lica koja obavljaju tu djelatnost je utvrđeno da su obveznici plaćanja članarine turističkim zajednicama, osnovicu za obračun članarine u vašem slučaju predstavlja samo prihod ostvaren prodajom robe u tranzitu.
See lessVisina naknade plaće za rad praznikom i nedjeljom utvrđuje se internim aktom
Revizija
U skladu odredbama stava 68. Zakona o radu («Sl. novine FBiH», br 43/99, 32/00 i 29/03) plaća zaposlenika utvrđuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu utvrđuju su najniže plaće, te uslovi i način njenog usklađivanja. Poslodavac kojRead more
U skladu odredbama stava 68. Zakona o radu («Sl. novine FBiH», br 43/99, 32/00 i 29/03) plaća zaposlenika utvrđuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu utvrđuju su najniže plaće, te uslovi i način njenog usklađivanja. Poslodavac koji zapošljava više od 15 zaposlenika obavezan je donijeti i objaviti pravilnik o radu, kojim se utvrđuje plaća, organizacija rada i druga pitanja značajna za zaposlenike i poslodavca. Pravilnikom o radu uređuju se: zaključivanje ugovora o radu, ustroj i sistematizacija poslova, radno vrijeme i raspored radnog vremena, odmori, odsustvovanje, plaće i naknade plaće i sl.
Pravilnik o radu je internog karaktera i svaki poslodavac ga donosi u formi i s elementima koji odgovaraju njegovu ustroju, uz napomenu da on ne može odstupati od odredaba Zakona o radu po pitanjima, koja je regulisao Zakon o radu. Zakon o radu propisuje puno radno vrijeme u trajanju najduže 40 sati sedmično. Zakon o radu propisuje pravo zaposlenika na dnevni odmor u trajanju 30 minuta i sedmični odmor od najmanje 24 sata neprekidno ali ne uslovljava da dan sedmičnog odmora mora biti nedjelja što znači da zaposlenici koji rade nedjeljom mogu koristiti neki drugi dan za odmor.
Pitanje plaća i nadoknada plaća za rad nedjeljom i u dane praznika je pitanje koje se reguliše internim pravilnikom u kojemu se utvrđuju dodaci za: otežane uslove rada, prekovremeni rad, noćni rad, rad nedjeljom i rad u dane praznika.
Ako ste svojim internim Pravilnikom regulisali isplatu dodataka na plaću od 20% za rad nedjeljom ili 50% za rad praznikom onda bi bila i obaveza da izvršite obračun plaća u skladu tom aktu.
See lessPrema kolektivnom ugovoru pod pojmom “bruto plaća” podrazumjevaju se ukupni doprinosi i porez na plaću
Revizija
U skladu odredbama stava 9. Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavca i zaposlenika u oblasti zdravstva na teritoriju FBiH («Sl. novine FBiH», br. 61/07), osnovica za obračun osnovne plaće zaposlenika je umnožak neto satnice i broja radnih sati u toku mjeseca. Najniža neto satnica, premaRead more
U skladu odredbama stava 9. Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavca i zaposlenika u oblasti zdravstva na teritoriju FBiH («Sl. novine FBiH», br. 61/07), osnovica za obračun osnovne plaće zaposlenika je umnožak neto satnice i broja radnih sati u toku mjeseca. Najniža neto satnica, prema navedenom ugovoru, je 2,00 KM, a koja se usklađuje s povećanjem troškova života ako se oni u posljednja tri mjeseca povećaju najmanje 5%. Usklađivanje s porastom troškova života je vezano za bruto satnicu tako da će, pored neto satnice koja je propisana ugovorom, trebati osigurati i podatak o bruto satnici odnosno bruto plaći. Prema stavu 8. Općeg kolektivnog ugovora («Sl. novine FBiH», br: 54/05), na čiju primjenu se poziva i Ugovor zaposlenika u zdravstvu, pod pojmom bruto plaća podrazumijeva se neto plaća uvećana za doprinose iz plaće, doprinose na plaću i porez na plaću.
Rukovodeći se navedenim odredbama ugovora koji regulišu način obračuna neto i bruto minimalne plaće (satnice) može se zaključiti da se pod pojmom bruto plaće podrazumijevaju i ukupni doprinosi i porez na plaću.
See lessRadnik s nepunim radnim vremenom neka od prava iz radnog odnosa ostvaruje proporcionalno radnom vremenu
Revizija
U skladu odredbama stava 30. Zakona o radu («Sl. novine FBiH» br: 43/99, 32/00 i 29/03): «Ugovor o radu može se zaključiti i za rad s nepunim radnim vremenom. Zaposlenik koji je zaključio rad s nepunim radnim vremenom, može zaključiti više takvih ugovora kako bi na taj način ostvario puno radno vrijRead more
U skladu odredbama stava 30. Zakona o radu («Sl. novine FBiH» br: 43/99, 32/00 i 29/03): «Ugovor o radu može se zaključiti i za rad s nepunim radnim vremenom. Zaposlenik koji je zaključio rad s nepunim radnim vremenom, može zaključiti više takvih ugovora kako bi na taj način ostvario puno radno vrijeme. Zaposlenik koji radi s nepunim radnim vremenom ostvaruje sva prava iz radnog odnosa kao i zaposlenik s punim radnim vremenom, osim prava koja zavise od dužine radnog vremena (plaća, naknada i sl.), u skladu kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu».
Prema navedenoj zakonskoj odredbi nesporno je da zaposlenik s nepunim radnim vremenom ostvaruje sva prava iz radnog odnosa, s tim da se neka od prava ostvaruju u proporciji od radnog vremena.
Godišnji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana je pravo koje ostvaruje svaki radnik bez obzira na vrijeme provedeno na poslu, što znači da će i zaposlenik s radnim vremenom od 4 sata dnevno moći ostvariti ovo pravo.
Pravo na ishranu u toku radnog vremena (topli obrok) je pravo koje zaposlenik ostvaruje temeljem Općeg kolektivnog ugovora za teritorij FBiH («Sl. novine FBiH» br. 54/05), gdje je odredbom stava 17. regulisana obaveza poslodavca da zaposleniku osigura ishranu u toku radnog vremena ili da mu isplati naknadu u iznosu od najmanje 20% prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji BiH. Topli obrok isplaćen u novcu predstavlja naknadu koja ovisi o dužini radnog vremena pa će se on i obračunavati na način da će visina naknade isplaćene po tom osnovu ovisiti o vremenu provedenom na radu.
U konkretnom slučaju radi se o polovici punog radnog vremena (4 sata) pa bi visina toplog obroka trebala odgovarati polovini naknade isplaćene za zaposlenika s punim radnim vremenom.
See lessZaposlenik koji radi s nepunim radnim vremenom ostvaruje sva prava iz radnog odnosa, osim prava koja zavise od dužine radnog vremena
Revizija
U skladu odredbama stava 30. Zakona o radu („Sl. novine FBiH“, br. 43/99, 32/00 i 29/03) ugovor o radu može se zaključiti i za rad s nepunim radnim vremenom. Zaposlenik koji je zaključio rad s nepunim radnim vremenom, može zaključiti više takvih ugovora kako bi na taj način ostvario puno radno vrijeRead more
U skladu odredbama stava 30. Zakona o radu („Sl. novine FBiH“, br. 43/99, 32/00 i 29/03) ugovor o radu može se zaključiti i za rad s nepunim radnim vremenom. Zaposlenik koji je zaključio rad s nepunim radnim vremenom, može zaključiti više takvih ugovora kako bi na taj način ostvario puno radno vrijeme. Zaposlenik koji radi s nepunim radnim vremenom ostvaruje sva prava iz radnog odnosa kao i zaposlenik s punim radnim vremenom, osim prava koja zavise od dužine radnog vremena (plaća, naknade i sl.), u skladu kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu ili ugovoru o radu.
Prema navedenoj zakonskoj odredbi nesporno je da zaposlenik s nepunim radnim vremenom ostvaruje sva prava iz radnog odnosa, s tim da se neka od tih prava ostvaruju u proporciji od radnog vremena. Godišnji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana je pravo koje ostvaruje svaki radnik bez obzira na vrijeme provedeno na poslu, što znači da će i zaposlenik s nepunim radnim vremenom moći ostvariti ovo pravo.
Pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora je pravo koje zaposlenik ostvaruje temeljem Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti zdravstva na teritoriju FBiH („Sl. novine FBiH“, br. 61/07), gdje je odredbom stava 43. regulisana obaveza da zaposlenik ima pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora u visini od najmanje 50% prosječne neto plaće svih zaposlenika ostvarene kod poslodavca u mjesecu koji prethodi isplati regresa pod uslovom da zdravstvena ustanova – poslodavac nije prethodnu poslovnu godinu završila s gubitkom.
Na temelju iznesenog, mišljenja smo, da pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora ostvaruju svi zaposleni temeljem kolektivnog ugovora u oblasti zdravstva. Regres predstavlja naknadu plaće koja ovisi o dužini radnog vremena, te će se regres i obračunati na način da će visina naknade isplaćene po toj osnovi ovisiti o vremenu provedenom na radu.
See lessNaknada troškova odvojenog života ne isključuje pravo na topli obrok
Revizija
Pravni temelj za isplatu plaće i naknada koje imaju karakter plaće je Zakon o radu, odnosno Ugovor o radu zaključen između poslodavca i zaposlenika. Propis – akt kojim se konkretnije regulišu prava i obaveze poslodavaca i zaposlenika iz radnog odnosa uključujući i naknade koje imaju karakter plaća jRead more
Pravni temelj za isplatu plaće i naknada koje imaju karakter plaće je Zakon o radu, odnosno Ugovor o radu zaključen između poslodavca i zaposlenika. Propis – akt kojim se konkretnije regulišu prava i obaveze poslodavaca i zaposlenika iz radnog odnosa uključujući i naknade koje imaju karakter plaća je Opći kolektivni ugovor za teritorij Federacije Bosne i Hercegovine („Sl. novine FBiH, br. 54/05). Ovaj Ugovor je obavezujući za sva privredna društva bez na vlasničku strukturu kapitala u njima, organe uprave i službe za upravu, policiju, javne ustanove i druge pravne subjekte.
Odredbom stava 17. Ugovora propisano je pravo na ishranu u toku radnog vremena (topli obrok) na način da je poslodavac obavezan osigurati ishranu u toku radnog vremena, a ako to ne može onda je obavezan isplatiti naknadu u iznosu od najmanje 20% prosječne neto plaće isplaćene u FBiH, prema posljednjim podacima federalnog zavoda za statistiku.
Odredbom stava 24. Ugovora propisana je naknada troškova zbog odvojenog života od obitelji na način da zaposlenik koji je privremeno upućen na rad izvan mjesta prebivališta njegove obitelji ima pravo na mjesečne naknade troškova odvojenog života od obitelji, a visina te naknade odredit će se pojedinačnim kolektivnim granskim ugovorom i ugovorom o radu. Dakle kada je u pitanju visina naknade toplog obroka Ugovor je propisao minimalni iznos dok visina naknade troškova zbog odvojenog života nije regulisana općim ugovorom već se treba riješiti granskim ugovorima ili ugovorom o radu.
Stavom 26. Ugovora regulisano je međusobno isključivanje određenih prava gdje je navedeno da se dnevnice, naknade za odvojeni život od obitelji i terenski dodatak međusobno isključuju. Navedenom odredbom je izričito navedeno koje se naknade (prava) međusobno isključuju, a kako nije navedeno da se pravo na topli obrok i pravo naknadu troškova odvojenog života isključuju smatramo da osoba koja ostvaruje naknadu troškova odvojenog života može ostvariti i pravo na topli obrok.
Odredbom o naknadama i drugim materijalnim pravima koja nemaju karakter plaće („Sl. novine FBiH“, br. 34/04., …, 75/07) regulisani su uslovi, kriterij i način ostvarivanja naknada i dugih materijalnih prava koja pripadaju rukovodnim i ostalim državnim službenicima i namještenicima u federalnim organima uprave, koja se primjenjuje i na sve zaposlenike i rukovoditelje u privrednim društvima ali samo u smislu visine naknada po ovim osnovama na koje se ne obračunava i plaća porez na plaću.
See lessAko je na službenom putu osigurana besplatna ishrana, pripadajuća dnevnica se umanjuje za 30%
Revizija
Pod službenim putovanjem se podrazumijeva putovanje na području Federacije, odnosno Bosne i Hercegovine, kao i putovanje u inozemstvo, na koje se državni službenik upućuje da izvrši određeni službeni zadatak (posao). Pod dnevnicom, u smislu ove odredbe, podrazumijeva se naknada troškova za ishranu nRead more
Pod službenim putovanjem se podrazumijeva putovanje na području Federacije, odnosno Bosne i Hercegovine, kao i putovanje u inozemstvo, na koje se državni službenik upućuje da izvrši određeni službeni zadatak (posao). Pod dnevnicom, u smislu ove odredbe, podrazumijeva se naknada troškova za ishranu na službenom putovanju (član 5. stav 1. odredbe o naknadama troškova za službena putovanja („Sl. novine FBiH“, br. 75/04, 43/07, 3/08 i 2/09). U skladu stavu 7. stav 3. iste odredbe ako je na službenom putovanju osigurana besplatna ishrana, pripadajuća dnevnica se umanjuje za 30%. Iz konkretnog Vašeg pitanja, ne može se iščitati da li zaposlenik koji je na službenom putu ima osiguranu cjelodnevnu ishranu, budući da noćenje, samo po sebi u većini slučajeva uključuje i jutarnji doručak. Dakle, ako je zaposleniku osigurana cjelodnevna ishrana na službenom putu tada se iznos dnevnice umanjuje za 30%, a ako mu nije osigurana cjelodnevna ishrana tada bi zaposlenik imao pravo na puni iznos dnevnice (48,00 KM) u skladu navedenoj odredbi.
U skladu stavu 14. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 67/08) u prihode koji ne ulaze u dohodak od nesamostalne djelatnosti i koji ne podliježu oporezivanju su prebrojani, između ostalih, i dnevnice za službena putovanja u zemlji i inozemstvu, prema Odluci o visini dnevnica za službeno putovanje za proračunske korisnike u Federaciji BiH (“Sl. novine FBiH”, br. 50/07 i 10/08), s tim da se dnevnice u zemlji umanjuju za 30% u slučaju kada je osigurana besplatna ishrana, u skladu odredbi o naknadama troškova za službena putovanja (“Sl. novine FBiH”, br. 75/04, 43/07, 3/08 i 2/09). Član 5., stav 4. prethodno navedene odredbe propisuje za 2009. dnevnice u iznosu od 48,00 KM (propisana dnevnica primjenjuje se od 20.1.2009.). S druge strane, član 10. stav 2. Zakona o porezu na dohodak (“Sl. novine FBiH”, br. 10/08) definira da se u prihode od nesamostalne djelatnosti (plaće) između ostalih, ubrajaju i dodatni prihodi po osnovi naknada, potpora i sl. koje poslodavac isplati zaposlenicima iznad iznosa utvrđenih posebnim propisima (zakonom, odredbom, kolektivnim ugovorom i dr.), što bi značilo da se i dnevnice za službena putovanja u zemlji koje prelaze iznos od 48,00 KM, odnosno iznos koji prelazi neoporezivi iznos od 48,00 KM, treba uključiti u plaću tog zaposlenika i oporezivati s punim doprinosima i porezom na dohodak u skladu Zakonu o doprinosima (“Sl. novine FBiH”, br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06 i 14/08) i Zakonu o porezu na dohodak.
See less