Rashodi po osnovu plaća se, inače, smatraju porezno dopustivim rashodima prilikom utvrđivanja oporezive dobiti, u skladu sa Zakonom o porezu na dobit. U vašem slučaju se, očito, radi o obavezama za plaće koje su naknadno obračunate za neke ranije godine i koje su, u skladu sa MRS-om 8, evidentiraneRead more
Rashodi po osnovu plaća se, inače, smatraju porezno dopustivim rashodima prilikom utvrđivanja oporezive dobiti, u skladu sa Zakonom o porezu na dobit.
U vašem slučaju se, očito, radi o obavezama za plaće koje su naknadno obračunate za neke ranije godine i koje su, u skladu sa MRS-om 8, evidentirane na teret akumulirane dobiti – rezultata iz ranijeg perioda, tj. kao materijalno značajna greška iz ranijih godina. Ukoliko je tako, taj iznos, u smislu člana 7. Zakona o porezu na dobit i člana 7. stav 2. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit, ima tretman kapitalnog gubitka koji se porezno priznaje i koji umanjuje oporezivu dobit za godinu u kojoj je takav kapitalni gubitak iskazan (na rednom broju 4. poreznog bilansa).
Prema članu 48. Zakona o porezu na dobit (“Sl. novine FBiH”, br. 97/07, 14/08 i 39/09), kod kredita koje obveznik uzima od povjerioca sa statusom povezanog lica, kamata i pripadajući troškovi koji su porezno priznati rashodi u poreznom bilansu ne mogu biti veći od onih po kojima je na tržištu bilo mRead more
Prema članu 48. Zakona o porezu na dobit (“Sl. novine FBiH”, br. 97/07, 14/08 i 39/09), kod kredita koje obveznik uzima od povjerioca sa statusom povezanog lica, kamata i pripadajući troškovi koji su porezno priznati rashodi u poreznom bilansu ne mogu biti veći od onih po kojima je na tržištu bilo moguće uzeti takav kredit u obračunskom periodu. Dakle, tržišnom kamatnom stopom bi se, u skladu s navedenim, smatrala ona kamatna stopa po kojoj bi obveznik mogao uzeti kredit na tržištu (od komercijalne banke).
Slično tome, porezni bilans se uvećava i za razliku između stvarno ostvarene i tržišne kamate koja bi se mogla naplatiti u obrnutoj situaciji, tj. u slučaju da se odobri kredit ili pozajmica povezanom pravnom licu.
Pri tome, nigdje u navedenom Zakonu, kao i u Pravilniku o primjeni Zakona o porezu na dobit (“Sl. novine FBiH”, br. 36/08 i 79/08) se ne daje detaljna definicija šta se smatra tržišnom kamatnom stopom, niti se Federalno ministarstvo finansija o ovom pitanju do sada oglašavalo sa nekim svojim zvaničnim tuma- čenjem.
Na web stranici Centralne banke BiH objavljuju se podaci o prosječnim kamatnim stopama komercijalnih banaka na kredite (kratkoročne i dugoročne) za privatna preduzeća i udruženja i stanovništvo za: kamatne stope na kredite u KM, kamatne stope za kredite sa valutnom klauzulom, te kamatne stope za kredite u stranoj valuti. Ovi podaci o visini kamatnih stopa se objavljuju svaki mjesec, pa bi se oni mogli koristiti za utvrđivanje razlike između tržišne kamatne stope i kamatne stope po kojoj je kredit odobren povezanom pravnom licu u određenom obračunskom periodu. (Na primjer, prema podacima za novembar 2011. godine, visina prosječne kamatne stope za kratkoročni kredit dat privatnom preduzeću i udruženju je iznosila 7,32%, a za dugoročni 7,67%.)
Inače, FMF je u okviru zvaničnog stava po pitanju oporezivanja kredita sa kamatnom stopom nižom od tržišne kamatne stope (broj: 05-15-125-3/09, od 23. 02. 2009. godine), kamatnu stopa u visini od 10,03 % koja je utvrđena na osnovu podataka Centralne banke BiH o prosjecima kamatnih stopa komercijalnih banaka u 2008. godini na kredite odobrene stanovništvu, utvrdilo kao tržišnu kamatnu stopu po kojoj treba da se ravnaju poslodavci kada odobravaju kredite i/ili po- zajmice svojim zaposlenicima radi utvrđivanja opore- zive “koristi” u smislu propisa o porezu na dohodak i doprinosima. S obzirom na to da se u ovom slučaju, ipak, radi o kamatnoj stopi po kojoj banke odobravaju kredit stanovništvu, koja se razlikuje od one po kojoj preduzeće uzima kredit od banke, smatramo da ne bi bila relevantna za utvrđivanje “tržišne kamate” u smislu Zakona o porezu na dobit, već da bi bile relevantne kamatne stope komercijalnih banaka po kojima se odobravaju krediti preduzećima, kao što je to prethodno navedeno.
Kapitalni gubici” iz osnova naknadno utvrđenih obaveza za plaće
Orfis
Rashodi po osnovu plaća se, inače, smatraju porezno dopustivim rashodima prilikom utvrđivanja oporezive dobiti, u skladu sa Zakonom o porezu na dobit. U vašem slučaju se, očito, radi o obavezama za plaće koje su naknadno obračunate za neke ranije godine i koje su, u skladu sa MRS-om 8, evidentiraneRead more
Rashodi po osnovu plaća se, inače, smatraju porezno dopustivim rashodima prilikom utvrđivanja oporezive dobiti, u skladu sa Zakonom o porezu na dobit.
See lessU vašem slučaju se, očito, radi o obavezama za plaće koje su naknadno obračunate za neke ranije godine i koje su, u skladu sa MRS-om 8, evidentirane na teret akumulirane dobiti – rezultata iz ranijeg perioda, tj. kao materijalno značajna greška iz ranijih godina. Ukoliko je tako, taj iznos, u smislu člana 7. Zakona o porezu na dobit i člana 7. stav 2. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit, ima tretman kapitalnog gubitka koji se porezno priznaje i koji umanjuje oporezivu dobit za godinu u kojoj je takav kapitalni gubitak iskazan (na rednom broju 4. poreznog bilansa).
Tržišna kamatna stopa u kontekstu transfernih cijena
Orfis
Prema članu 48. Zakona o porezu na dobit (“Sl. novine FBiH”, br. 97/07, 14/08 i 39/09), kod kredita koje obveznik uzima od povjerioca sa statusom povezanog lica, kamata i pripadajući troškovi koji su porezno priznati rashodi u poreznom bilansu ne mogu biti veći od onih po kojima je na tržištu bilo mRead more
Prema članu 48. Zakona o porezu na dobit (“Sl. novine FBiH”, br. 97/07, 14/08 i 39/09), kod kredita koje obveznik uzima od povjerioca sa statusom povezanog lica, kamata i pripadajući troškovi koji su porezno priznati rashodi u poreznom bilansu ne mogu biti veći od onih po kojima je na tržištu bilo moguće uzeti takav kredit u obračunskom periodu. Dakle, tržišnom kamatnom stopom bi se, u skladu s navedenim, smatrala ona kamatna stopa po kojoj bi obveznik mogao uzeti kredit na tržištu (od komercijalne banke).
See lessSlično tome, porezni bilans se uvećava i za razliku između stvarno ostvarene i tržišne kamate koja bi se mogla naplatiti u obrnutoj situaciji, tj. u slučaju da se odobri kredit ili pozajmica povezanom pravnom licu.
Pri tome, nigdje u navedenom Zakonu, kao i u Pravilniku o primjeni Zakona o porezu na dobit (“Sl. novine FBiH”, br. 36/08 i 79/08) se ne daje detaljna definicija šta se smatra tržišnom kamatnom stopom, niti se Federalno ministarstvo finansija o ovom pitanju do sada oglašavalo sa nekim svojim zvaničnim tuma- čenjem.
Na web stranici Centralne banke BiH objavljuju se podaci o prosječnim kamatnim stopama komercijalnih banaka na kredite (kratkoročne i dugoročne) za privatna preduzeća i udruženja i stanovništvo za: kamatne stope na kredite u KM, kamatne stope za kredite sa valutnom klauzulom, te kamatne stope za kredite u stranoj valuti. Ovi podaci o visini kamatnih stopa se objavljuju svaki mjesec, pa bi se oni mogli koristiti za utvrđivanje razlike između tržišne kamatne stope i kamatne stope po kojoj je kredit odobren povezanom pravnom licu u određenom obračunskom periodu. (Na primjer, prema podacima za novembar 2011. godine, visina prosječne kamatne stope za kratkoročni kredit dat privatnom preduzeću i udruženju je iznosila 7,32%, a za dugoročni 7,67%.)
Inače, FMF je u okviru zvaničnog stava po pitanju oporezivanja kredita sa kamatnom stopom nižom od tržišne kamatne stope (broj: 05-15-125-3/09, od 23. 02. 2009. godine), kamatnu stopa u visini od 10,03 % koja je utvrđena na osnovu podataka Centralne banke BiH o prosjecima kamatnih stopa komercijalnih banaka u 2008. godini na kredite odobrene stanovništvu, utvrdilo kao tržišnu kamatnu stopu po kojoj treba da se ravnaju poslodavci kada odobravaju kredite i/ili po- zajmice svojim zaposlenicima radi utvrđivanja opore- zive “koristi” u smislu propisa o porezu na dohodak i doprinosima. S obzirom na to da se u ovom slučaju, ipak, radi o kamatnoj stopi po kojoj banke odobravaju kredit stanovništvu, koja se razlikuje od one po kojoj preduzeće uzima kredit od banke, smatramo da ne bi bila relevantna za utvrđivanje “tržišne kamate” u smislu Zakona o porezu na dobit, već da bi bile relevantne kamatne stope komercijalnih banaka po kojima se odobravaju krediti preduzećima, kao što je to prethodno navedeno.